Martin Jovanovi

ć

 

 
 
 
 

 
 
 
 

 

UVOD U RA

Č

UNARSTVO 

 

-  skripta za ra

č

unske vežbe - prednacrt - nezvani

č

na kompletna verzija  - 

 
 
 

 

 
 
 
 

 
 
 
 

 

Istorija verzija: 

§

 

24.12.2004. Prednacrt. Nedostaju objašnjenja za sve oblasti. Primeri su u rukopisu. Ova verzija pokriva 

kompletno gradivo, i dovoljna je za pripremu drugog kolokvijuma iz Uvoda u ra

č

unarstvo. Izuzetak 

č

ini deo o 

zadavanju kona

č

nih automata i putevima u automatu – data je referenca na odgovaraju

ć

e poglavlje u 

literaturi. Mogu

ć

e su štamparske greške. Autor se unapred zahvaljuje na svim sugestijama. 

§

 

13.01.2005. Uvodna pri

č

a o kona

č

nim automatima je prepravljena da bi bila jasnija. Na kraju automata je dat 

zadatak ("aba"), i detaljno opisan rad automata (sa postepenim crtanjem grafa). 

§

 

20-21.01.2005. Pristupam ponovo skripti na Svetog Jovana. Dodao sam uvod u pri

č

u o Bulovoj algebri (koja je 

ina

č

e stavljena suvoparna). Dodatno sam pojasnio, govornim jezikom, svaki od aksioma iz Hantingovog skupa. 

Dodatno sam objasnio poglavlje o definisanju osnovnih operacija prekida

č

ke algebre, i još tu uveo pojam 

tablice istinitosti. Na po

č

etku tre

ć

eg poglavlja ubacio sam definiciju potpuno i nepotpuno definisane 

prekida

č

ke funkcije. Dopunio sam tekst i uradio preglednije tabele. Zadatke posle poglavlja o analiti

č

kim 

formama funkcije (skenirane i zalepljene) sam zamenio kucanim zadacima (zadatke kucao Božidar Ze

č

evi

ć

). 

§

 

24.01.2005. Ispravljene štamparske greške (zadavanje PF, zadatak 5, precrtavanja su bila pomerena u desno). 

Dodatno sam objasnio osobinu distributivnosti operacija. Ispravljene su neke štamparske greške u postavci 
zadatka 2 iz na

č

ina zadavanja PF. Pojasnio sam izraz "idempotentnost". Dodat je prekucan zadatak sa NI i NILI 

kolima. 

§

 

17.02.2004. Ispravljena greška kod kombinatorijskog vektora. 

 

background image

 

 

 

2.

 

Elementi prekida

č

ke algebre 

2.1.

 

Uvod 

Prekida

č

ka  algebra  pruža  matemati

č

ku  osnovu  za  bilo  kakav  rad  sa 

prekida

č

kim 

funkcijama

. A prekida

č

ka funkcija je zapravo matemati

č

ki model rada bilo kog 

digitalnog 

elektri

č

nog kola

. A opet, cilj koji se postavlja pred studenta u okviru drugog dela Uvoda u 

ra

č

unarstvo (ra

č

unske vežbe), je projektovanje digitalnog elektri

č

nog kola (ne na fizi

č

kom 

nivou, ve

ć

 na 

logi

č

kom

 – idejno rešenje). 

Detaljnije: 

www.martinjovanovic.com/uur/koncepcija2.html

 

Ovo poglavlje u osnovnoj verziji napisala je Valentina Mili

ć

evi

ć

2.2.

 

Bulova algebra 

2.2.1. Uvod 

Ovo  poglavlje  je,  u  osnovnoj  verziji,  napisala  Valentina  Mili

ć

evi

ć

.  Nad  njim  su 

izvršene obimne promene i dopune od strane autora skripte, Martina Jovanovi

ć

a. Detaljnije 

o tim promenama u istoriji verzija. Hvala, Valentina. 

2.2.2. Definicija Bulove algebre 

Najjednostavnije re

č

eno, da bi jedan skup postao algebarska struktura, njega treba 

"oplemeniti"  odre

đ

enim  skupom  operacija.  Algebarske  strukture  su  "prostori"  u  kojima  se 

kre

ć

emo kada vršimo bilo kakve matemati

č

ke operacije. 

 
Bulova algebra je, po definiciji, algebarska struktura (B, +,

 

, 0, 1) koju 

č

ine:  

 

skup B 

 

binarne operacije + i 

 

1

 

 

unarna operacija 

2

 

 

0 – nula Bulove algebre 

 

1 – jedinica Bulove algebre 

ukoliko važe aksiome iz 

Hantingovog

 skupa aksioma: 

 

A1 – zatvorenost skupa B za operacije +,

 

  

B

x

x

x

x

x

x

B

x

x

+

2

1

2

1

2

1

2

1

,

,

,

)

,

(

 

Druga

č

ije re

č

eno: ako se operandi za pomenute operacije "vuku" iz skupa B, onda i 

rezlutati tih operacija pripadaju skupu B, tj. ni u jednom slu

č

aju se ne "izlazi" iz skupa B. 

 

A2 – komutativnost za operacije + i

 

  

1

2

2

1

1

2

2

1

2

1

)

,

(

x

x

x

x

x

x

x

x

B

x

x

=

+

=

+

 

Komutativnost  nije  potrebno  objašnjavati.Treba  samo  znati  da  binarne  operacije 

moraju biti komutativne, da bi gore opisan sistem bio Bulova algebra. 

 

A3 – distributivnost "·" prema "+" i "+" prema "·" (obe varijante!) 

O ovome treba re

ć

i nešto više. Pre toga bi

ć

e date matemati

č

ke interpretacije obe 

varijante ove aksiome, a zatim 

ć

e biti data dodatna objašnjenja: 

 

)

(

)

(

  

  

)

(

  

  

)

,

,

(

3

1

2

1

3

2

1

3

1

2

1

3

2

1

3

2

1

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

B

x

x

x

+

+

=

+

+

=

+

 

U "realnom matemati

č

kom životu" (u okviru algebre realnih brojeva) navikli smo na 

prvu  varijantu,  odnosno  distributivnost  operacije  množenja

3

  u  odnosu  na  operaciju 

                                                 

1

 U osnovi: postoje 

nekakve dve binarne operacije

 i to je sve; i obeležene su tim simbolima. Ali to nisu 

bilo  kakve  dve  binarne  operacije,  nego  (što  se  kasnije  vidi  kroz  Hantingov  skup  aksioma),  neke  dve  binarne 
operacije koje 

zadovoljavaju neke uslove

. Tek kad zadovolje te uslove, onda se skup koji ih sadrži može nazvati 

algebrom. 

2

 Ista logika važi i za unarnu operaciju. Dakle, da bi pomenuti sistem "imao pravo" da nosi naziv Bulova 

algebra

, on mora da sadrži i jednu unarnu operaciju; i to ne bilo kakvu, nego sa ta

č

no odre

đ

enim osobinama (koje 

su definisane u Hantingovom skupu aksioma). 

background image

Martin Jovanovi

ć

 – Uvod u ra

č

unarstvo, 2. deo – Realizacije PF 

Verzija: 17.02.2005. 

Nedovršena, ali potpuno funkcionalna verzija. Nedovršena je u smislu što nisam sve pojasnio na svoj na

č

in. 

 

- 7 - 

1

0

)

1

0

(

B

B

 

Nula i jedinica Bulove algebre moraju biti dva razli

č

ita elementa, što je i logi

č

no. 

 

2.2.3. Posledice Bulove algebre – neke teoreme 

 
Na  osnovu  skupa  aksioma  Bulove  algebre  izvode  se  slede

ć

e  teoreme.  Teoreme 

ć

biti date bez dokaza. One se dokazuju direktnom primenom aksioma iz Hantingovog skupa. 

 

T1 – teorema o dvostrukom komplementu 

x

x

B

x

=

)

(

 

 

T2 – zakon asocijativnosti operacija + i 

 

  

3

2

1

3

2

1

3

2

1

3

2

1

3

2

1

)

(

)

(

)

(

)

(

)

,

,

(

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

B

x

x

x

=

+

+

=

+

+

 

 

T3 – teorema bez imena 

0

0

1

1

)

(

=

=

+

x

x

B

x

 

 

T4 – zakon idenpotentnosti 

Na latinskom idem (grubo prevedeno) zna

č

i isti, isto; a potentia zna

č

i mogu

ć

nost, 

sposobnost. Re

č

 idempotentia mogla bi se, možda,  prevesti kao 

istomo

ć

je

. U matematici, 

kod binarnih operacija (kao što je slu

č

aj ovde), osobina idempotentnosti zna

č

i da elemenat 

koji  je  ima,  ukoliko  se  operacija  primeni  na  njega  (da  on  bude  sa  obe  strane  operatora), 
rezultat je on sam. Ovu osobinu imaju oba binarna operatora Bulove algebre.

7

 

x

x

x

x

x

x

B

x

=

=

+

)

(

 

 

T5 – zakon apsorpcije 

1

2

1

1

1

2

1

1

2

1

)

(

)

,

(

x

x

x

x

x

x

x

x

B

x

x

=

+

=

+

 

 

T6  – teorema bez imena 

0

1

1

0

)

1

0

(

=

=

B

B

  

 
T7 – De Morganovi zakoni 

2

1

2

1

2

1

2

1

2

1

)

,

(

x

x

x

x

x

x

x

x

B

x

x

+

=

=

+

 

 

 

Dvoelementna  Bulova  algebra,  tj.  ona  kod  koje  je  skup 

}

1

,

0

{

=

B

,  naziva  se 

prekida

č

ka algebra

, a funkcije definisane nad njom nazivaju se 

prekida

č

ke funkcije

Prekida

č

ke funkcije su funkcije sa kojima radimo u nastavku ovog kursa. 

 

2.2.4. Definisanje operacija +, ·,

 

Kao što je ve

ć

 re

č

eno, prekida

č

ka algebra podrazumeva tri operacije: jednu unarnu 

(operaciju  "nadvu

č

eno"  –  komplement,  u  oznaci,"

    ",  koja  se  naziva  i  logi

č

ko  NE,  engl. 

NOT), i dve binarne: 

1.

 

operaciju logi

č

kog sabiranja, koja se tako

đ

e naziva i logi

č

ko ILI (OR), odnosno 

disjunkcija, i 

2.

 

operaciju logi

č

kog množenja, koja se tako

đ

e naziva i logi

č

ko I (AND), odnosno 

konjukcija. 

 
Tanka je linija izme

đ

u pojmova OPERACIJA i FUNKCIJA. U ovom slu

č

aju ovi pojmovi 

su 

sinonimi

.  Dakle  ravnopravno  možemo  govoriti  o  prekida

č

koj  funkciji  ILI,  ili  o  operaciji 

                                                 

7

 http://en.wikipedia.org/wiki/Idempotency 

Želiš da pročitaš svih 55 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti