Baze podataka i informacioni sistemi

S A D R Ž A J

1.0

UVOD

3

2.0

BAZE PODATAKA

4

2.1     Ciljevi baza podataka

5

2.2     Arhitektura baza podataka

6

2.3     Jezici za rad sa bazama podataka

7

2.4     Softverski paketi za rad sa bazama podataka

8

2.5     Relacioni model baza podataka

9

3.0

INFORMACIONI SISTEMI

13

3.1     Komponente informacionih sistema

13

3.2     Vrste informacionih sistema

14

3.3     Uloga informacionih sistema u organizacijama

16

4.0

ZAKLJUČAK

17

5.0

LITERATURA

18

                                                                                                                              strana 2  

Baze podataka i informacioni sistemi

1.0

UVOD

Informacija je uopšteno obavijest, podatak o nečemu, predana novost ili znanje, to 

je formalno, kolekcija simbola koji mogu imati određeno značenje 

Podatak   je   sirova   činjenica   koja   predstavlja   neku   istinu   iz   stvarnog   sveta. 

Pojedinačni podaci sami za sebe znače malo ili nemaju neko značenje. 

Informacija je interpretacija podatka - pročišćen, organizovan i obrađen podatak u 

smislenom   kontekstu.   Informacija   je   subjektivnog   značenja,   u   kontekstu   primaoca,   a 

znanje se gradi na temelju  novih  informacija  koje  se  nadovezuju  na  postojeće  znanje. 

Isti   podaci   mogu   biti različito interpretirani od strane različitih ljudi u zavisnosti od 

njihovog znanja.

Sistem   je   uređeni   poredak   međuzavisnih   komponenti   povezanih   zajedno   prema 

nekom planu za postizanje određenog cilja.

                                                                                                                              strana 3  

background image

Baze podataka i informacioni sistemi

2.1  Ciljevi baza podataka

Prihvatajući   konstataciju   da   baze   podataka   predstavljaju   viši   nivo   rada   s   podacima   u 

odnosu na klasične programske jezike, zaključuje se da se taj viši nivo rada ogleda u tome 

što tehnologija baza podataka nastoji ( i u velikoj mjeri uspeva ) ispuniti sledeće ciljeve. 

Fizička   nezavisnost   podataka.

  Razdvaja   se   logička   definicija   baze   od   njene 

stvarne fizičke strukture. To znači, ako se fizička struktura promeni ( na primer, podaci se 

prepišu u druge datoteke na drugim diskovima ), to neće zahtevati promene u postojećim 

aplikacijama.

Logička nezavisnost podataka.

 Razdvaja se globalna logička definicija cele baze 

podataka od lokalne logičke definicije za jednu aplikaciju. Drugim rečima, ako se logička 

definicija  promeni  ( npr.  uvede se novi  zapis ili  veza  ),  to  neće  zahtevati  promene  u 

postojećim aplikacijama. Lokalna logička definicija obično se svodi na izdvajanje samo 

nekih elemenata iz globalne definicije, uz neke jednostavne transformacije tih elemenata.

Fleksibilnost   pristupa   podacima.

  U   starijim   hijerarhijskim   i   mrežnim   bazama 

podataka, staze pristupanja podacima bile su napred definisane, dakle korisnik je mogao 

pretraživati podatke jedino onim redosledom koji je bio predviđen u vreme projektovanja i 

implementacije   baze.   Danas   se   zahteva   da   korisnik   može   slobodno   pretraživati   po 

podacima,  te   po   svom   nahođenju   uspostavljati   veze   među   podacima.   Ovom   zahtevu   zaista 

zadovoljavaju jedino relacione baze podataka. 

Istovremeni pristup do podataka.

  Baza mora omogućiti da veći broj korisnika 

istovremeno koristi iste podatke. Pri tom ti korisnici ne smeju ometati jedan drugoga, te 

svaki od njih treba imati utisak da sam radi s bazom.

Čuvanje   integriteta.

  Nastoji   se   automatski   sačuvati   korektnost   i   konsistencija 

podataka,   i   to   u   situaciji   kad   postoje   greške   u   aplikacijama,   te   konfliktne   istovreme 

neaktivnosti korisnika.

Mogućnost   oporavka   nakon   kvara.

  Mora   postojati   pouzdana   zaštita   baze   u 

slučaju kvara hardvera ili grešaka u radu sistemskog softvera.

Zaštita od neovlašćenog korištenja.

 Mora postojati mogućnost da se korisnicima 

ograniče prava korištenja baze, dakle da se svakom korisniku regulišu ovlaštenja šta on 

sme a šta ne sme raditi s podacima.

                                                                                                                              strana 5  

Baze podataka i informacioni sistemi

Zadovoljavajuća   brzina   pristupa.

  Operacije   s   podacima   moraju   se   odvijati 

dovoljno brzo, u skladu s potrebama određene aplikacije. Na brzinu pristupa može se 

uticati odabirom pogodnih fizičkih struktura podataka, te izborom pogodnih algoritama za 

pretraživanje.

Mogućnost podešavanja i kontrole.

  Velika baza zahteva stalnu brigu: praćenje 

performansi,   menjanje   parametara   u   fizičkoj   strukturi   rutinsko   pohranjivanje   rezervnih 

kopija   podataka,   regulisanje   ovlaštenja   korisnika.   Takođe,   svrha   baze   se   vremenom   menja,  pa 

povremeno   treba   podesiti   i   logičku   strukturu.   Ovakvi   poslovi   moraju   se   obavljati 

centralizovano.   Odgovorna   osoba   zove   se   administrator   baze   podataka,   kome   na 

raspolaganju stoje razni alati i pomagala.

2.2  Arhitektura baze podataka

Arhitektura baze podataka strukturirana je od tri  ″sloja″  i veza medu slojevima kako je 

predstavljeno na Slici 1. Radi se o tri nivoa apstrakcije.

Slika 1 – Arhitektura baze podataka

Fizički   nivo   odnosi   se   na   fizički   prikaz   i   raspored   podataka   na   jedinicama   spoljne 

memorije. To je aspekt kojeg vide samo sistemski programeri ( oni koji su razvili DBMS ). 

Sam   fizički   nivo   može   se   dalje   podeliti   na   više   pod-nivoa   apstrakcije,   od   sasvim 

                                                                                                                              strana 6  

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti