A Kravljača
Page
1
USTAV RS
Ustav RS se sastoji iz preambule i normativnog dijela
U preambuli su nabrojana na
č
ela: ljudska prava i slobode, trzisna ekonomija...
Normativni dio se sastoji od
140
č
lanova
ustava i
122 amandmana
. Veliki broj amndmana je razlog što
je ustav RS pisan neposredno pred pocetak rata u BiH, zatim mnogo put aje mijenjana organizacija vlasti,
zatim ustav RS deklarise kao nezavisnu drzavu ali potpisivanjem DMS RS dobija status entiteta u BiH
sto je dovelo do neminovnih promjena ustava, zatim odluka o konstitutivnosti naroda u BiH je znatno
uticala na izmjenu ustava . Kada se donese ovako veliki broj amandmana obicno se ostavni tekst mijenja
tj. Donosi se novi ustav. Iz tehnickih razloga radi lakseg snalazenja se pristupa zamjeni ustava novim
ustavom a pomalo je bezmisleno imati ustav koji je u potpunosti izmjenjen, ali politicka situacija je takva
da se ne moze pristupiti donosenju novog ustava.
Č
lanovi ustava su grupisani u
12 glava
I
glava sadrzi deklarativne – opisne norme, osnovna nacela koja se ticu definiije RS
II
glava ljudska prava i slobode
III
glava drustveno-ekonomsko ure
đ
enje
IV
prava i duznosti republike- nadležnosti republike: obrazovanje, ranije odbrana, bezbjernost...
V glava organizacija vlasti u republici: Na
č
elo podjele vlasti i ovdje se nalaze norme o
zakonodavnoj i izvrsnoj vlasti, u RS zakonodavnu vlast vrši N Skupština RS i Vije
ć
e naroda RS, a
izvršnu vlast vrše Vlada RS i šef države
VI
glava Teritorijalna organizacija o JL samouprave
VII
glava Odbrana tu niej ništa ostalo
VIII
Ustavnost i zakonitost
IX
Ustavni sud RS
X
Sudovi i tužilaštva
XI
Promjena ustava
XII
Završne odredbe
A Kravljača
Page
2
USTAV FBIH
Sastoji se od preambule, normativnog dijela i jednog aneksa
Ustav se sastoji od glava i u svakoj glavi
č
lanovi se obilježavaju po
č
etni brojem 1 pa redom.
Č
lanova ima 115 i kada se neko poziva na neki
č
lan mora se pozvari i na glavu i na
č
lan i to tako šro se
glave navode rimskim brojem a
č
lanovi arapskim.
Zbog uticaja ameri
č
ke pravne tehnike pisanja ustava ustav fbih je ovako
č
udno sistematizovan
č
ak
postoje i neke odredbe ozna
č
ene sa (a, b, c...) teško je za snalaženje.
Osim normativnog dijela ima i jedan aneks i u njemu je naveden 21 medjunarodni pravni akt koji m se
stite ljudska prav ai slobode i u tom aneksu je izricito receno da ce se ovi akti neposredno primjeniivati i
da ce imati ustavnu snagu.
Ustav FBIH ima 109 amandmana donesen j e1994 za vrijeme rata, nametnut je s’polja
VASINGTONSKIM SPORAZUMOM i tako
đ
e iz istih razloga kao i ustav RS mijenjan je mnogo puta.
BITNA SVOJSTVA USTAVA
USTAV JE ODRAZ POSTOJECEG TIPA DRUSTVA
Ustav donosi najcesce predstavni
č
ko tijelo, u njemu se nalaze predstavnici naroda i politi
č
ki aktivni ljudi
i oni imaju formirane politi
č
ke stavove i ideje, takodje i interese koje zastupaju. Oni svi djeluju u nekom
drustvu kojeje ve
ć
formirano u vrijeme kad oni donose ustav.
Politicka stranka koja je na vlasti prilikom donošenja ustava je ograni
č
ena postojanjem drugih politi
č
kih
stranaka koje imaju razli
č
ite ideje i uvjerenja. Prilikom donošenja ustava mora se voditi ra
č
una o tim
odnosima o odnosu snaga. Ustav predstavja rezultat kompromisa izme
đ
u tih stranaka.
Na donosenje ustava uti
č
e i javno mnjenje, ekonomske prilike, da li je društvo demokratsko ili
autokratsko, ekonomski sistem i ekonomski odnosi, oblik svojine, ko ima kapital on ho
ć
e da uti
č
e na
donošenje ustava, kulturne razvijenosti, ideologija u društvu, vjerske zajednice. Sve su to faktori koji
uti
č
u na to kakav
ć
e ustav biti donesen i ako se u državi dogodi neka krupna promjena to ce dovesti do
promjene ustava. Npr Jugoslavija prije II S rata bila je kapitalisticka a poslije socijalisticka to je
neminovno znacilo da se mora promijeniti ustav.
Ili ako se u drustvu dogode neke reforme ustav se mora mijenjati da bi se ustav prilagodio drustvu ili se
donosi novi ustav.
A Kravljača
Page
4
Uvijek postoje neke norme koje se ne primjenjuju, npr norme o ljudkim pravima, to je najcesce u interesu
vladajuce klase. Uvijek postoji nesklad izmedju normativnog i stvarnog
USTAV JE MJERILO NIVOA DEMOKRATIJE
Kada ocjenjujemo neku državu da li ima demokratski režim, u
č
emu se ogleda njena demokrati
č
nost pošli
bi od ustavnih normi.
Prvo koaj su to ljudska prava da li su ogranicena, koji su mehanizmi koji stite ljudska prava. Da li
postoji podjela vlasti, nezavisnost sudstva, da li gra
đ
ani mogu i kako u
č
estvuju u vršenju vlasti da li je to
samo posredna ili i neposredna demokratija, slobodna privreda, teritorijalna organizacija drzave da li
gra
đ
ani u užim teritorijalnim jedinicama mogu slobodno i bez uplitanja drzavne vlasti mogu da odlucuju
o nekim pitanjima koja su njima bitna.
Iz svega navedenog mozemo da vidimo da li je jedan ustav mjerilo demokratije
USTAV JE AKT INSTITUCIONALIZACIJE I STABILIZACIJE DRŽAVNE VLASTI
Institucionalizacija državne vlasti to znaci onaj ko ima državnu vlast može da onome nad kojim se vrši ta
vlast može da nametne svoju volju bez obzira šta onaj nad kojim se ta vlast vrši mislio o tome. Npr.
Gra
đ
ani se nekad ne slažu sa zakonima ali ih prihvata.
Onaj ko vrši državnu vlast mora da je institucionalizuje to zna
č
i da on tu vlast mora da uvede u neke
institucije i da je vrši posredstvom nekih institucija. Vlast mora da se vrši tako da gra
đ
ani daju svoj
pristanak na tu vlast. Sti
č
e se utisak da se gra
đ
ani dobrovoljno pokoravaju vlasti. Da bi se vlast prihvatala
gra
đ
ani moraju unaprijed da znaju ko je taj ko
ć
e tu vlast da vrši i kako
ć
e da je vrši. Npr vlast kroz
institucionalizaciju vlasti postiže da
ć
e npr. Neki nepovoljan zakon po gra
đ
ane biti prihva
ć
en.
Institucija koja je izabrana od naroda donosi zakon a ne neposredno državna vlast i tako se postiže
stabilnost državne vlasti.
Državna vlast se vrši po unaprijed propisanom postupku, zna se ko je vrši. I na taj na
č
in vlast sebi
pribavlja legitimitet i postaje dugovje
č
nija,
USTAV JE AKT STATIKE I DINAMIKE
A Kravljača
Page
5
Ustav je akt statike jer on u sebi sadrži osnovna na
č
ela koja se teško mijenjaju ili se ne mjenjaju uopšte,
npr. Francuski ustav zabranjuje promjenu oblika državne vlasti.
Ustav je akt dinamike zato što se donosi za odre
đ
enu državu i odre
đ
eno društvo i on bi trebao da prati
promjene u društvu.
Onaj ko je pisao ustav imao je na umu odre
đ
eno ure
đ
enje ali tokom vremena se nešto mijenja, tako da se
može ustav promijeniti jer npr. Neka institucija ne odgovara tom društvu u tom momentu, ili npr. Neka
ekonomska pitanja i tako ustav treba da odgovori na ta kretanja i ta
č
no se zna šta je to u ustavu što ne
treba da se mijenja a šta se moze mijenjati a da država i dalje funkcioniše.
USTAV JE AKT KOJI SE MIJENJA I DONOSI PO POSEBNOM POSTUPKU
Ovo nije adekvatan izraz ( po posebnom postupku ) svaki at se donosi po posebnom postupku.
Ustav se
donosi po ustavotvornom a mijenja po revizionom postupku.
Ustav je akt koji se donosi po
složenijem postupku od zakonodavnog postupka. Postupci donošenja i promjene ustava su razli
č
iti od
države do države.
Ta složenost se ogleda u tome što ima više faza u tom postupku kada se pristupa donošenju ili promjeni.
Ta ve
ć
a složenost postupka za donošenje i reviziju ustava opredjeljuje ustav da je akt sa najve
ć
om
pravnom snagom i sa druge strane ta ve
ć
a složenost postupka služi tome da se osnovna na
č
ela države
č
esto ne mijenjaju. Zbog zna
č
aja materije ustav se donosi i mijenja po složenijem postupku
USTAV JE AKT KOJI DONOSI POSEBAN ORGAN
Postoje razli
č
iti organi koji mogu donijeti ustav
1.
Ustavotvorna skupština ili konstituanta
2.
Redovna skupština
3.
Šef države
4.
Narod na referendumu
PRIMARNA KLASIFIKACIJA USTAVA
To je podjela ustava prema donosiocu:
A Kravljača
Page
7
Kod formalno-prave podjele ustava nas interesuju svojstva ustava kao pravnog akta.
U okviru ove pravne podjele imamo pisane i nepisane ustave kada govorimo o ovoj klasifikaciji tu
gledamo da li je ustav kao pravni akt u cjelini ili svojim najve
ć
im dijelom u pisanoj formi ili je nasuprot
tome osim pisane forme zna
č
ajnu ulogu imaju i neke nepisane norme. NE POSTOJE NEPISANI
USTAVI.
Pisani ustavi
su oni ustavi kod kojih je ustavna materija u cjelosti ili ve
ć
i dio ustavne materije u pisanoj
formi.
Nepisani
su oni ustavi kod kojih nepisane norme regul
č
išu zna
č
ajan dio ustavne materije.
Kruti i meki
Kruti Ustavi su oni koji se mijenjaju po složenijem postupku od zakonodavnog
Meki ustavi se donose mijenjaju po istom postupku kao i zakoni, i najtipi
č
niji meki ustav je engleski
ustav. Npr. U Francuskoj se norme o parlamentu nalaze prvenstveno u ustavu pa zatim u organskim
zakonima, a norme o parlamentu u Engleskoj se nalaze u Zakonu o parlamentu koji se donosi istim
postupkom kao npr. Zakon o šumama.
Ve
ć
ina ustava su kruti da se obezbjedi stabilnost i ve
ć
a pravna snaga.
Kodifikovani i nekodifikovani ustavi
Kodifikovani su oni koji se nalaze u jednom pravnom aktu. Bez obzira sto se ustav sastoji od glavnog
teksta i amandmana on je kodifikovan.
Nekodifikovani ustavi kada imamo više pravnih akata i svi od njih regulišu ustavnu materiju jednim
dijelom a ti pravni akti se po pravnoj snazi nalaze iznad ostalih izuzev Engleske. Npr Izrael nema
kodifikovan ustav ali ima oko 12 zakona koji regulišu ustavnu materiju. Ti zakoni kako da predstavljaju
poglavlja ustava ali su to ipak odvojeni pravni akti. Ustav III FrancuskeRepublike je bio nekodifikovan i
sastojao se od 3 zakona koja su
č
inila nekodifikovani ustav. Najpoznatiji primjer nekodifikovanog ustava
je ustav Engleske koji u sebi sadrži
č
ak i
Magna Carta Libertatum...
Kratki i dugi ustavi
Ova podjela je malo proizvoljna, i nebitna je.
Pitanje je zašto su neki ustavi dugi a neki kratki? Neke države kada donose ustave su prinu
đ
ene da na
detaljniji na
č
in regulišu ustavnu materiju. Npr Indija je kada je postala nezavisna oni su sebi postavili cilj
