TRENDOVI

Informacione   tehnologije:

  elementi   I   vestine   za   cuvanje   stvaranje   I   prenosenje 

informacija. Najvaznija komponenta IT su racunari.

Opsti trendovi su:

-

Odnos   trosak/performance

:   prednost   racunara   u   odnosu   na   ljudsku   snagu 

(kompjuter ce za 10g kostati isto, a imace mnogo vecu snagu, dok ce radna snaga 
poskupeti za duplo)

-

Objektivno   –   orjentisano   okruzenje

:   novi   nacini   programiranja   I   koriscenja 

racunara   kako   bi   se   znatno   smanjili   troskovi   izgradnje   I   odrzavanja 
inform.sistema

-

Menadzment dokumenata

-

Mrezno racunovodstvo

: omogucava korisnicima da dodju do drugih korisnika I 

pristupe bazama podataka bilo gde u organizaciji 

-

Mobilna trgovina

: E-trgovina preko bezicnih aparata

-

Internet: 

brz rast internet korisnika 

-

Intranet

: unutar organizacije se sve vise koristi

-

Ekstranet

-

Korporativni portal

: odnosi se na WEB stranu firme kao ulaz za korporativne 

portale, informacije itd.

-

Mrezno preduzece

: koje omogucava kontakte sa svim entitetima sa kojima firma 

posluje

-

Opticke mreze

: telekomunikacione mreze velikog kapaciteta koje se koriste kod 

interneta, videa….

MIKROPROCESOR 

(Central Processing Unit)

Mikroprocesor 

je cip koji upravlja radom mikroracunara. On dobija instrukcije od RAM 

memorije, obradjuje podatke I vraca ih nazad kako bi se mogli prikazati ili uskladistiti.

CPU se sastoji iz:

-

Aritmeticko-logicke   jedinice

:   matematicke   I   logicke   operacije   potrebne   za 

obradu podataka. Kako ALU moze obavljati samo jednu operaciju u jedno vreme, 
on   koristi   tzv.  

registre

,   a   rezultati   tih   operacija   su   privremeno   smesteni   u 

akumulatoru

-

Upravljaca   jedinica

:   nadgleda   I   upravlja   radom   svih   pojednicnih   delova 

racunara, samim tim I samim racunarom. Tokom obrade podaci se prenose iz 
jednog   dela   sistema   u   drugi   I   upravljacka   jedinica   upravlja-kordinira   tom 
obradom.

Mikroprocesori se izrazavaju u bitima I to 4,8,16,32 I 64 bita, gde se manji koriste kod 
jednostavnih kalkulatora, a ovi poslednji npr.64bita kod PC Pentium racunara.

RAM MEMORIJA

(Random Access Memory)

RAM

 omogucava izvrsenje programa ili trenutno skladistenje rezultata rada programa.

Da bi program mogao da se izvrsi, on se iz stalne memorije (hard disk) kopira u radnu 
memoriju. Sadrzaj RAM-a se moze menjati, sto znaci da se podaci mogu upisivati I 
brisati.

RAM memorija sadrzi: operativni system, aplikativni program….

Kriterijumi   za   kvalitet   RAM-a   su:   kapacitet,   brzina   pristupa,   nacin   pakovanja, 
proizvodjac.

ROM MEMORIJA

(Read Only Memory)

ROM  

omogucava citanje iskljucivo fabricki upisanih podataka, pri cemu se podaci ne 

mogu menjati tj. promene sadrzaja nisu moguce.

ROM sadrzi deo operativnog sistema koji se naziva BIOS, program za ukljucivanje I 
startovanje sistema (Start Up), program za testiranje svih komponenti pri ukljucivanju….

HARD DISK

Hard disk 

je glavn uredjaj za cuvanje podataka. Nalazi se u zatvorenom kucistu I 

omogucava veliki “kapaciteti” unosa podataka.

Hard disk se sastoji od vise diskova pricvrscenih na jednu osovinu I zapis podataka se 
vrsi sa obe strane diska.

Osnovni pramatri kvaliteta

 su: kapacitet, vreme pristupa podacima, brzina obrtaja, disk 

ploca, pouzdanost, otpornost, proizvodjac I cena,

Kapacitet se izrazava u gigabajtima.

background image

APLIKATIVNI SOFTVER

Aplikativni softver

 pomaze pri obavljanju poslova  koje koristik zeli da obavi uz pomoc 

racunara. To su programi za obradu teksta, rad sa bazama podataka, za prezentaciju, 
evidenciju ili obracune plata itd.

Za svaku posebnu namenu mora postojati jedan aplikativni softver.

Aplikativni softverski paketi su:

-

Vertikalni

 – pomazu korisnicima u razlicitim segmentima industrije. Npr.vodjenje 

projekta, evidencije o zalihama itd.

-

Horizontalni 

– koriste se za generalne poslove koji postoje u svim preduzecima. 

Npr.za knjigovodstvo, racunovodstvo, finansije itd.

SISTEMSKI SOFTVER

Sistemski softver

i su programi koji upravljaju racunarskim sistemom:

-

Operativni sistem

: sluzi za pokretanje I rad racunara, vrsi kontrolu rada racunara I 

predstavlja sponu izmedju korisnika I racunara

-

Usluzni programi

: omogucavaju korisniku upravljnje I kontrolu lokacija podataka 

I hardverskih komponenti, kao I pripremanje diska za uzimanje podata, kopiranje 
podataka sa jednog diska na drugi, stite kompjutere od virusa itd.

-

Programski   softveri

:   alta   za   resavanje   zadataka   pomocu   kojeg   se   izradjuje 

aplikativni softver. Za pisaje programa mora se korisiti neki od programskij jezika 
Visual Basic, C++, Java itd.

-

Drajeveri

: softver pomocu kojeg se kontrolisu periferne jednici racunara. Oni 

povezuju hardverske komponente sa racunarom.

PROGRAMSKI JEZICI

Podela programskih jezika na:

-

Masinski

: prva generacija programskih jezika. Programiranje ovim jezikom je 

bilo podlozno greskama I programeri su morali znati sve o funkcionisanju 
hardvera, a narocito procesora. Programi moraju biti napisani u binarnom kodu 
koji je specifican za svaki racunar, te ovi programi nisu bili prenosivi na druge 
racunare.

-

Asemblerski

: programi niskog nivoa. Isto kao I kod masinskih, programer je 

morao dobro poznavati hardver da bi koristio ovaj jezik. Programi su se pisali u 
simbolickom kodu, sto je olaksalo programeru u odnosu na masinske jezike. Ali, 
takodje nisu prenosivi, jer su pisani za svaki racunar posebno

-

Proceduralni

: jezici trece generacije koji su nezavisni od hardvera, te ih nije bilo 

potredno reprogramirati za druge racunare. Mogucnost pravljenja gresaka je mala. 
Neki od ovih jezika su Basic, Pascal, Fortran itd.

-

Programski jezici cetvrte generacije

: njima se secificira sta je potrebno uraditi, 

a ne kako. Dele se u tri kategorije: 

Upitni jezici

 (omogucavaju korisnicima pristup 

bazama podataka

, Generatori izvestaja

 (omogucavaju korisniku da oblikuje 

izvestaj bez upustanja u detalje) 

I Generatori aplikacija

 (omogucavaju stvaranje 

aplikadija koje se mogu sastojati iz vise programa). Mane ovih jezika su: manje 
efikasni u brzini obrade I velicine kapaciteta memorije, manje su fleksibilni 

      tj.pruzaju manje mogucnosti programeru da iskoristi ono sto hardver pruza.

-

Objektivno-orijentisani jezici

: omogucavaju pravljenje programa koji povezuje 

podatke I njihove operacije u zajednicke structure (objekti). 

Objekti

 razmenjuju 

podatke koji sadrze instrukcije za menjanje atributa objekata. Programiranje ovim 
jezikom je zasnova na tri koncepta: objekti, klase I nasledstvo.

background image

INFORMACIONI PODSISTEM MARKETINGA

Informacioni   podsistem   marketinga

  treba   da   podrzi   procese   istrazivanja   I   analize 

trzista kako bi se obezbedili podaci za strategiju razvoja, boljeg nastupa na trzistu, boljeg 
upoznavanja partnera I korigovanjem proizvoda prema njihovim potrebama.

Aplikacije marketinga

 cine

:

-

Sistem internih izvestaja

  – koristi unutrasnje podatke poslovnog sistema koji je 

povezan   sa   racunovodstvenim   bazama   podataka   I   koji   sadrzi   informacije   o 
tekucoj prodaji, zalihama, troskovima, dugovanjima, nabavci itd.

-

Sistem marketing obavestavanja

 – obezbedjuje externe informacije o promenama 

u poslovnom okruzenju tj.konkurentima (nadgledanju I pracenju rada). Primer: 
godisnji izvestaji o poslovanju firmi

-

Sistem marketing istrazivanja

 – process prikupljanja, obrade, cuvanja podataka o 

uslovima   na   trzistu   koji   deluju   na   poslovanje:   konkurenciji,   potrosacima, 
ponudama, cenama I uslovima prodaje itd.

-

Sistem analitickog marketinga

 – sluzi kao podrska u odlucivanju u marketingu I 

sastoji se od: banke podataka (organizovana kolekcija internih I externih podataka 
koji su medjusobno logicki povezani), banka metoda obrade (programi kojima se 
podaci   mogu   obradjivati),   banka   modela   (skup   modela   koji   sluze   kao   pomoc 
marketingu   u   odlucivanju)   I   komunikacione   veze   (veza   izmedju   korisnika   I 
sistema koji podrazumeva mogucnost usvajanja zahteva korisnika I definisanje 
jasnog sistema izvestavanja)

INFORMACIONI PODSISTEM PROIZVODNJE

Informacioni podsistem proizvodnje

  podrzava procese upravljanja proizvodnjom I to 

planiranje materijala I kapaciteta, izdavanje radnih naloga I zahteva za nabavku, kao I 
upravljanje procesom proizvodnje.

Aplikacije ovog podsistema su:

-

Upravljanje   unutrasnjom   logistikom   I   materijalom  

–   obuhvata   aktivnosti   pri 

porucivanju, kupovini, ulaznoj logistici I otpremnoj logistici, kao I stanje zaliha 
koje imaju

-

Planiranje proizvodnje I poslovnih operacija

  – sadrzi softvere koji olaksavaju 

plan nabavke, planiranje materijalnih zahteva sa ostalim funkcionalnim oblastima, 
omogucavaju da se troskovi svedu na minimum I upravljanje projektima

Želiš da pročitaš svih 36 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti