Panic Away

S A D R Ž A J

PREDGOVOR

UVOD

Poglavlje 1 Definicija anksioznosti

Poglavlje 2 Mitovi i pogrešna shvatanja

Poglavlje 3 The

One Move (Jedan potez)

Poglavlje 4 Primjena

One Move

Poglavlje 5 Opća anksioznost

Poglavlje 6 Tretiranje lijekovima ili ne?

Poglavlje 7 Korištenje vlastitog skrivenog potencijala

Zaključak

Uvod

Stojeći u redu u supermarketu, čekanje je bilo dugo, ali još samo
jedan kupac prije nego dođete do blagajnika. Stani, kakav je to
osjećaj? Neugodni osjećaj nastaje u vašem grlu, vaša prsa vas
stežu, sada iznenadni nedostatak daha i vaše srce preskače.
“Molim te Bože, ne ovdje.”

Brzo osmatranje teritorije – da li je prijeteće? Četiri neprijateljska
lica čekaju iza mene, jedan čovjek ispred mene. Kao da vas bodu
igle kroz lijevu ruku, osjećate laganu vrtoglavicu i onda eksplozija
straha kao što ste se i pribojavali. Imat ćete panični napad.

Bez sumnje to će biti jedan veliki panični napad. U redu, fokusiraj
se: sjeti se što si naučio i sada je vrijeme da primijeniš tehniku.
Započni vježbu dubokog disanja koju vam je vaš doktor
preporučio. Kroz nos, i izbaci vazduh kroz usta. Razmišljaj o
relaksirajućim mislima i ponovo dok udišeš, relaksiraj se i onda
izdahni. Ali izgleda da nema nikakvog pozitivnog efekta, u stvari
koncentriranje na disanje čini vas da se osjećate samo-svijesnim
i još više napetim.

U redu, tehnika 2:

Postepeno mišićno opuštanje. Zategni obadva ramena, drži ih
tako 10 sekundi, onda ih opusti. Uradi ponovo. Ne, još uvijek
nema razlike. Anksioznost se pogoršava i činjenica da nemate
više spasonosnih tehnika samo pogoršava vašu paniku. Kad biste
barem mogli biti okruženi svojom familijom ili da je bliski prijatelj
pored vas, onda biste se osjećali sigurnije u ovoj situaciji.

Sada je adrenalin u vašoj krvi, vaše tijelo peckaju neugodni
osjećaji i užasni osjećaj gubitka kontrole okružuje vaše emocije.
Niko oko vas nema pojma o teroru kroz koji vi prolazite. Za njih

to je regluarni dan i još jedan frustrirajuće spori red u
supermarketu.

Nemate više nikakvih opcija. Vrijeme je za plan C. Najosnovnija
tehnika savlađivanja od svih je “bježanje”.

Izađite iz reda. Postiđeni ste, jer je došao red na vas da platite.
Blagajnik vas zbunjeno gleda kako odlazite prema vratima. Nema
vremena za isprike, vi trebate biti sami. Napuštate supermarket i
sjedate u auto da vozite sami. Hoće li ovo biti jedan veliki panični
napad? Onaj kojeg se bojite da vas ne gurne preko ivice,
mentalne i fizičke. 10 minuta poslije panika opada.

Tek je 10:30 ujutro. Kako ćete izdržati ostatak dana?

Da li vam situacija zvuči poznato? Možda su tjelesni osjećaji
malo drugačiji. Možda vam se desilo prvi put u aviounu, kod
stomatologa ili čak kući dok ste radili ništa posebno. Ako ste
ikada imali ono što je poznato kao “panični napad”, niste jedini.

Panični napad uvijek dolazi sa akutnim osjećajem prijeteće
propasti. Osjećate da ćete ili izgubiti razum ili neku od vaših
vitalnih tjelesnih funkcija.

Niste sami, niste čak ni jedan na million. U Americi je
procijenjeno da gotovo 5% populacije boluje od nekog oblika
anksioznog poremećaja. Za neke to su rijetki panični napadi, a
za neke mogu biti tako česti da spriječavaju ljude da napuste
svoje domove. Česti panični napadi često se često razviju u ono
što ljekari zovu “panični poremećaj”.

Jedan od prvih koraka ponovnom sticanju kontrole nad vašim
životom je dobijanje korisnih informacija. Ova knjiga će vam ih
dati i mnogo više od toga. Početak vašeg oporavka počinje
ovdje. Ono što ćete naučiti u ovoj knjizi je da postoji veoma

Što uzrokuje anksiozni poremećaj?

Velika se debata vodila o tome što uzrokuje anksiozni poremećaj
i koji je najbolji način njegovog tretiranja. Neki smatraju da je to
hemijski debalans koji se treba tretirati lijekovima, dok drugi
smatraju da je rezultat potisnutih emocija u podsvijesti. Radio
sam sa mnogo ljudi koji su iskusili razne oblike anksioznih
poremećaja i moje mišljenje je da nijedna od ovih teorija nije
tačna. Prije vjerujem da je anksiozni poremećaj direktni rezultat
iscrpljivanja – fizičkog, mentalnog ili emocionalnog.

Potisnute emocije

Slažem se da treba izraziti emocije i ne treba ih slagati, ali se ne
slažem da je to uzrok anksioznih poremećaja. Ako bi sve osobe
koje poznajete imale terapiju, siguran sam da bi skoro svima
otkrili razne potisnute emocije i uspomene, ali svi od njih ne pate
od anksioznosti. Tačno je da dobri terapeuti koji čine ljude
svjesnima potisnutih osjećaja, igraju veoma važnu ulogu u
pomaganju ljudi da nastave sa svojim životima.

Na primjer, ljudi koji pate od anksioznosti često se boje konflikta
i udovoljavaju svakome. Posvećivanje ovom problemu pomaže.
Kada anksiozni ciklus počne, određeni praktični koraci se moraju
preduzeti da bi se zaustavio. Zauzimanje za sebe i ne
udovoljavanje svakome može kreirati dio tog procesa oporavka,
ali općenito ne može postići potpuni oporavak. Jedan tip terapije
koja daje dobre rezultate u pokusnim studijama je kognitivno-
bihejvioralna terapija (CBT). Ovdje je fokus na sadašnjosti i ljudi
se uče da se nose sa anksioznošću na praktičan način. Problem
sa kognitivno-bihejvioralnom terapijom je da rezultati u
mnogome zavise od toga kako osobu vodi psihijatar.