www.starisloveni.com

  

 

KRATKA GRAMATIKA 

STAROSLOVENSKOG JEZIKA 

 

 

FONETIKA 

 

 

STAROSLOVENSKA ĆIRILICA 

 

Slovo 

Fonetska transkripcija 

Naziv 

Brojevna 
vrednost 

А

 

[а]   
 

azь 

Б 

[b] 

buky 

В 

[v] 

v

ěd ě

 

Г 

[g] 

glagol’i 

Д 

[d] 

dobro 

Е 

[e, je] 

Čita  se  kao  [je]  na  početku  reči  ili  na 
početku sloga, tj. posle samoglasnika.

1

 

jest ъ 

Ж 

[ž] 

živ

ěte

 

[dz] 

dzelo 

З 

[z] 

zemla 

Ó 

[i, ji, j

ь

iže 

10 

И 

[i, ji, j

ь

Uvek  se  izgovara  kao  i  sem  kod 
promenljivih  reči  koje  u  osnovi  imaju 
jotu,  a  morfološki  nastavak  –i  ili  –ь. 
Tada nastaju kombinacije 

ji

  i 

. Za  jot 

u staroslovenskom nema znaka. 

Ћ

 

[ģ] 

Slovo  je  uzeto  sa  naslovne  strane 

đervь 

                                                

1

  U staroslovenskom važio je zakon otvorenog sloga (ZOS), tj. pravilo da se svi slogovi završavaju 

samoglasnikom. 

Miroslavljevog jevanđelja

 (12. vek), što 

znači da je mlađe od ostalih. 

К 

[k] 

kako 

20 

Л 

[l] 

l’udije 

30 

М 

[m] 

mijslite 

40 

Н 

[n] 

našь 

50 

О 

[o] 

onъ 

70 

П 

[p] 

pokojь 

80 

Р 

[r] 

rьci 

100 

С 

[s] 

slovo 

200 

Т 

[t] 

tvrdo 

300 

Ü, 

у

 

[u] 

Isti glas obeležava se i digramom 

Ü

 i 

ligaturom 

у

ukъ 

400 

ф 

[f] 

frьtь 

500 

Х 

[ch] 

Zadnjonepčano h, kao u srpskom. 

ch

ěr

ъ 

600 

[o] 

otъ 

800 

Ù 

[št] 

U staroslovenskom nema glasova ć i đ, 
već umesto njih stoje suglasničke grupe 
št i žd. 

šta 

Ц 

[c] 

ci 

900 

Ч 

[č] 

črьvь 

90 

Ш 

[š] 

ša 

ъ 

[

ъ

Poluglasnik,  ima  glasovnu  vrednost 
koja  se  dobija  kada  se,  npr.  nabrajaju 
suglasnici (B, G, D...). 

jerъ „debelo“ 

ъґъи 

[

y

Slično današnjem ruskom „tvrdom“ i. 

jery 

ь 

[

ь

Slično kao

 

ъ

.

 

jerъ „tanko“ 

э 

[ě, ja, ‘a] 

Izgovara se kao ja na početku reči ili na 

jat 

background image

Prema 

horizontalnom 

kretanju 

jezika, 

samoglasnici  se  dele  na  samoglasnike  prednjeg, 
srednjeg i zadnjeg reda. 
Prema vertikalnom kretanju, samoglasnici se dele 
na zatvorene, srednje otvorene i otvorene. 
U  zavisnosti  od  toga  da  li  vazdušna  struja  izlazi 
samo  na  usta  ili  jedan  njen  deo  izlazi  i  na  nos, 
samoglasnici  se  dele  na  usne  (oralne)  i  nosne 
(nazalne). 
prema  punoći  obrazovanja,  samoglasnici  se  dele 
na  pune  i  redukovane,  pri  čemu  se  redukovani 
dele  na  delimično  redukovane  samoglasnike 
(redukovane  samo  po  kvantitetu)  i  poluglasnike  (redukovane  i  po  kvalitetu  i  po 
kvantitetu). 
 
 
 
 

puni 

redukovani 

sonanti u službi 

vokala 

oralni 

nazalni 

samo po 

kvantitetu 

polugla-

snici 

visoki 

prednji  meki 

И 

[i] 

 

И 

[î] 

 

 

srednji 

Е 

[e] 

ÿ

 [ę] 

 

ь 

[

ь

Р

ь

[  ]

  

Л

ь

[  ]

 

niski 

э 

[ě] 

 

 

 

 

visoki 

srednji  tvrdi 

ъґ

[

y

]

 

 

ъґ

[ŷ]

 

 

 

srednji 

 

 

 

ъ 

[

ъ

Р

ъ

[r ]

  Л

ъ

[  ]

 

niski 

 

 

 

 

 

visoki 

zadnji 

tvrdi 

Ü

 

[u] 

 

 

 

 

srednji 

О

 

[o]

  Ž

[ǫ] 

 

 

 

niski 

А

 

[а]   

 

 

 

 

 
 
 

SUGLASNICI (KONSONANTI) 

 
 

 

sonanti 

konsonanti 

suglasničke 

grupe 

likvide 

nazali 

spi-

ranti 

eksplozivni 

frikativni 

afrikate 

zvučni 

bezvučni 

zvučni 

bezvučni 

zvučni 

bezvučni 

zvučni 

bezvučni 

usneni 

(labijali) 

tvrdi

 

 

м 

в 

б 

п 

 

 

 

 

 

 

zubni 

(dentali) 

р л  н 

 

д 

т 

з 

с 

 

 

 

 

zadnjonepčani 

(velari) 

 

 

 

г 

к 

 

х 

 

 

 

 

prednjonepčani 

(palatali) 

m

e

k

р

  

л

 

 

н

 

 

[j] 

 

 

ж 

ш 

ч 
ц 

жд  шт 

 
 
U  tabeli  suglasnika  nisu  data  slova  za  suglasnike  preuzete  iz  grčkog  zajedno  sa 
neprevedenim rečima u kojima se javljaju: 

ф 

[f],

 X 

[ks],

 P 

[ps],

 F 

[th].

  

 

MORFOLOGIJA 

 
U staroslovenskom ima deset vrsta reči, koje se dele na promenljive i nepromenljive. 
 
1. promenljive reči 
a) reči sa deklinacijom 
- imenice 
- zamenice 
- pridevi 
- brojevi 
b) reči sa konjugacijom 
- glagoli 
 
2. nepromenljive reči 
- predlozi 
- prilozi 
- veznici 
- rečce 
- uzvici 
 

DEKLINACIJA 

 
Promena  reči  koja  se  naziva  deklinacija  podrazumeva  razlikovanje  kategorija  roda, 
broja i padeža. 
 
Staroslovenski  ima 

sedam  padeža

:  nominativ,  genitiv,  dativ,  akuzativ,  vokativ, 

instrumental i lokativ. Padeži se mogu javiti bez predloga i sa predlogom. Nominativ i 
vokativ nikad se ne upotrebljavaju sa predlogom. 
 
U staroslovenskom postoje 

tri broja

: jednina (singularis), množina (pluralis) i dvojina 

(dualis). Dvojina se prvo koristila uz ono što  čovek  ima u prirodnom paru (

uši

oči

roditelji

),  a  kasnije  se  uopštila  njena  upotreba  na  sve  imenice  uz  broj 

dva

  i 

oba

Većina imenica ima sve tri kategorije broja, ali ima i onih imenica koje imaju samo 
jedninu (singularia tantum), samo množinu (pluralia tantum) ili samo dvojinu (dualia 
tantum). 
 
Staroslovenski razlikuje 

tri roda

 – muški, ženski i srednji.  

Imenice  rod  imaju  kao  klasifikacionu  kategoriju  –  dele  se  na  imenice  muškog, 
ženskog i srednjeg roda. 

background image

D. mn. 

съґн

ъ

мъ 

 

U staroslovenskom ǔ daje 

ъ

 

3. osnove na -ĭ- 

 

imenice muškog roda 

 

N. jd.  

гость 

G. jd. 

гости 

D. mn. 

гост

ь

мъ 

 

U staroslovenskom ĭ daje 

ь

 

4. osnove na -ā- 

 

imenice ženskog roda 

 

N. jd.  

стэна 

G. jd. 

стэнъґ 

D. mn. 

стэн

а

мъ 

 

5. osnove na suglasnik 

 

-n-          (=

ен)

        imenice m. r.     N. jd. 

камъґ

    G. jd. 

кам

ен

е 

                               imenice sr. r.      N. jd. 

сэмя  

G. jd. 

сэм

ен

е

 

-nt-        (=

ят)

       imenice sr. r.     N. jd. 

агня 

    G. jd.

 агн

ят

е

 

-s-         (=

ес)

          imenice sr. r.     N. jd. 

небо

       G. jd. 

неб

ес

е 

-r-         (=

ер)

          imenice ž. r.      N. jd.  

мати  

G. jd. 

мат

ер

е

 

 
Za  određivanje  završetka  osnove  u  ovom  slučaju  nije  nam  potreban  oblik  dativa 
množine. 
 

6. osnove na –ū- // -ǔu

 -  (

ъґ 

// 

ъв ) 

 

imenice ženskog roda 

 

N. jd. 

црькъґ

  G. jd. 

црьк

ъв

е 

 
 
 
 

Želiš da pročitaš svih 36 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti