Transformacija novih komunikacijskih medija u okviru međuljudske interakcije
See discussions, stats, and author profiles for this publication at:
https://www.researchgate.net/publication/299437866
Transformacija novih komunikacijskih medija
uljudske interakcije (Novinarstvo
Thesis
· December 2015
DOI: 10.13140/RG.2.1.5173.1604
CITATIONS
0
READS
12
1 author:
International University Travnik, Travnik, B…
17
PUBLICATIONS
0
CITATIONS
All in-text references
underlined in blue
are linked to publications on ResearchGate,
letting you access and read them immediately.
Available from: Sabahudin Hadzialic
Retrieved on: 24 September 2016
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
FAKULTET ZA MEDIJE I KOMUNIKACIJE
T R A V N I K
III CIKLUS STUDIJA-DOKTORSKI STUDIJ
SEMINARSKI RAD
IZ OBLASTI DOKTORSKE DISERTACIJE
TEMA: Transformacija novih komunikacijskih medija u okviru
meĊuljudske interakcije
(Novinarstvo unutar doba društvenih medija)
MENTOR KANDIDAT
Prof.dr. sci Drago Vukovid Mr.sci Sabahudin Hadžialid
DS-FMKT-01/13-II
Travnik, decembar 2015.godine

3
UVOD
"
Društvene mreže su oblici elektroničke komunikacije (kao web stranica za društveno
umrežavanje i mikroblogiranje) kroz koji korisnici stvaraju online zajednice kako bi dijelili
informacije, ideje, lične poruke i druge sadržaje (kao video)“
– definicija - Merriam-
Webster rječnik
1
Za gotovo dvije decenije, Web je promijenio svijet i revolucionizirao način na koji se
informacije pohranjuju, objavljuju, potraţuju i konzumiraju. Povratni efekt
2
se toliko
proširio da to ne utiče samo na poslove i razvoj industrije već se pretače na politiku,
medicinu, medije i prelama preko geografskih lokacija
3
, kultunih granica i ultimativno,
utiče na svakodnevni ţivot ljudi.
Veliki talas web inovacija od pojave Googla, 1998.g., se odnosi na umreţavanje i
komuniciranje preko teksta, blogova, fotografija, aţuriranja statusa na stranicama kao što
su Facebook, Myspace, Linkedin, Instagram ili mikroblogova kao što je Twitter.
Ali, zaista, kakva bi mogla biti definicija društvenih media? Kao osoba koja koristi
društvene medije kako za rad, tako za lično upotrebu, mogu definirati navedeno kao mjesto
gdje mogu plasirati svoja promišljanja, podijeliti ideje, stupiti u kontakt sa ljudima i
susresti se sa novim kolegama, prijateljima.
Istovremeno, moramo praviti razliku izmešu društvenih medija i društvenih mreţa, a ona je
isključivo, upravo u načinu samo upotrebe. Naime, i jedni i drugi se meĎusobno isprepliću,
ali postoji najmanje pet razlika meĎu njima:
Po definiciji:
a)
Društveni medij je način da se prenese ili podijeli informacija sa širom zajednicom.
Svako ima mogućnost da kreira i distribuira navedeno.
b)
Sa druge strane društveno umreţavanje je akt angaţmana, gdje se grupe ljudi sa
zajedničkim interesom udruţuju na online stranicama za umreţavanje gradeţi
odnose unutar te zajednice.
Komunikacijski stil:
a)
Društveni mediji su više srodni komunikacijskom kanalu. To je u principu format
koji isporučuje poruku. Društveni medij je jednostavno sistem koji usmjerava,
odnosno čini rasprostranjenim, informacije drugima.
b)
Kod društvenog umreţavanja komunikacij je dvosmjerna. Zavisno od teme, ljudi se
okupljaju kako bi se pridruţili onima koji imaju slična iskustva i interesovanja.
Razgovor je jezgra društvenog umreţavanja i preko navedenog se uspostavljaju i
razvijaju meĎusobni odnosi.
Povratak investicije – PI:
a)
Teško je odrediti
Povratak investicije
iz društvenih medija. Na koji način se moće
postaviti vrijednost na buku i uzbuĎenje proizvedeno tokom online razgovora o
1
http://www.merriam-webster.com/dictionary/social%20media
2
Engl.: Ripple effect
3
zemalja, kontinenata
4
tvome brendu, proizvodu ili usluzi? To ne znači da je PI na nuli, odnosno
nepostojeća, ali to znali da taktika koja se koristi za mjerenje jeste drugačija.
4
b)
Društveno umreţavanje – kada je u pitanju
Povratak investicije
– je više
očigledno.Kada je sveobuhvatni saobraćaj, odnosno posjećenost, ka vašoj WWW
stranici u porastu i ako marljivo povećavate svoju osnovicu društvenog
umreţavanja, najvjerovatnije potpomaţete uvećavanje online posjetilaca unutar
vaše osnovie društvenog umreţavanja.
Pravovremeni odgovori
a)
Mi, naravno, ne moţete automatizirati individualne razgovore i osim, ako nismo
prepoznatljiv i od ranije uspostavljen brend, graĎenje pratnje
5
se ne dešava preko
noći. Društveni mediji su definitivno
maraton a ne brza i kratka trka
.
b)
Društveno umreţavanje je direktna komunikacija izmešu mene i ljudi koje ja
odabiram za povezivanje sa mnom, jer time se moja konverzacija obogaćuje, ime
više smislenosti i više postaje ličnom. Moja mreţa eksponencijalno raste kako se
susrećem i bivam predstavljen online drugima.
Pitati ili izreći
a)
Veliko Ne-Ne sa društvenim medijima je iskrivljavanje ili manipuliranje
komentarima „likes“
6
ili drugim informacija, za vaše vlastito dobro (lično ili
poslovno). Ako traţite od prijatelja, porodice, saradnika na poslu samo da glasaju i
daju glas online samo
kako bi to bilo vidljivo, ne čine ništa dobroga nikome i
veoma brzo moţe postati PR noćna mora ako procure vijesti o ovoj nepoštenoj
praksi, zar ne?
b)
Kod socijalnog umreţavanja, moţeš reći i informisati svoje pratioce i prijatelje
online o svom novom poslu ili blogu
i razgovarati s anjima o tome kako ga učiniti
poslovno uspješnim. Razgovor koji kreiraš moţe preobraziti mnoge ljude, sa
kojima si u kontaktu, u lojalne fanove, tako da vrijedi investirati vrijeme u
navedeno.
Društveni mediji i društveno umreţavanje imaju odreĎenih preklapanjam ali oni u stvari
nisu ista stvar. Znajući da su oni dva različita marketinška, socijalna i medijska koncepta
moţe napraviti razliku unutar razumijevanja kako moja, kako lična, tako i poslovna
pozicija ide naprijed.
No,
ono što čini društveni mediji od posebnog interesa za novinarstvo
7
je kako je postao
tako utjecajan kao oblik komunikacije i izvanrednih vijesti
8
. Odnedavno
9
, kako Google,
4
Primjera radi, uticaj, ili dubina razgovora i ono o čemu se vodi razgovor, se može upotrijebiti za mjerenje
Povratka investicije
5
Tzv.
building of following – građenje pratnje
6
sviđati
7
Mediji i komunikacije
8
Breaking news – primjeri – Juna 2009.g. Vlada SAD-e je tražila od Twitter-a da odgodi planirano održavanje
servisa jer je Twitter bio korišten od strane ljutih protestanata što je bio rezultat upitnih predsjedničkih
izbora. Jula 2009.g. Korisnik Twitter-a u Jakarti je bio brži od većine najvećih medija za proizvodnju vijesti
„tvitujući“ o Bali bombardiranju: https://en.wikipedia.org/wiki/2009_Jakarta_bombings .
9
2010.g.

6
1.
Mediamorfoza: Stari vs. novi mediji
Konzumiranje vijesti danas nije isto kao u pred-satelitskom i/ili pred-kablovskom vremenu
kada su ljudi čekali svoje jutarnje novine
13
ili se okupljali u za to odreĎeno vrijeme pred
televizorom kako bi gledali večernji dnevnik. Konzumiranje vijesti danas nije kao u
vrijeme vijesti prije ulaska Interneta u naše ţivote kada su se ljudi „udešavali“
14
u dogaĎaje
koji se dešavaju širom svijeta preko 24-satnih kanala vijesti. Odnedavno, veliki broj
čitalaca, gledalaca i slušalaca ide online kako bi došao do vijesti. Televizija, novine i radio
su još uvijek tu, ali tu je i rastuća konkurencija od strane interaktivnih online media
15
,
nastavljujući priču o tome kako nijedan novi medij nije uništio stari, već ga nadgraĎuje,
uzimajući ono najbolje od prethodnog
16
.
Pod-poglavlje istraţuje definiciju Web 2.0 ilustrirajući glavne razlike u odnosu na Web
1.0. Web 2.0 je usmjeren ka otvorenosti, organizaciji i zajednici. Web izdavači kreiraju
platforme umjesto sadrţaja, dok korisnici kreiraju sadrţaje. Wikipedia, MySpace,
Facebook i YouTube u najvećem broju slučajeva predstavljaju snagu Web 2.0 a naročito za
obične korisnike Web-a. Pristup kreiranju i distribuiranju Web sadrţaja karakteriše
otvoreno komuniciranje, decentralizacija autoriteta, sloboda dijeljenja i ponovno
korištenje, odnosno ideja „trţišta kao razgovora
17
“
mnogih sa mnogima.
U poreĎenju sa
modelom Web 1.0, gdje Web izdavač
18
samo postavi online sadrţaj na WWW stranicu za
mnoge druge kako to čitali i sama komunikacijska razmjena prestaje tu. Model 2.0 ne
omoguţava tim „mnogim drugima“ da komentarišu i da dodaju na sadrţaj postavljen od
strane Izdavača, već publika moţe takoĎer sama dodavati sa svoje strane – originalni, novi
sadrţaj
19
.
Sljedeća ilustracija
20
poredi Web 2.0 sa Web 1.0 i objašnjava kako su se stvari promijenile
od kada je web kultura evoulirala. Komunikacije izmeĎu Webmastera
21
i korisnika WWW
stranice više ne zavisi od direktnih sredstava komuniciranja već je sve preokrenuto u jedna
13
U redu ispred trafike pred polazak na posao i/ili kod kude da im kolporteri donesu
14
Engl. „tune in to“
15
„Mediji se razlikuju u snazi ekspresije, ali i utjecaja na publiku. Radio je nadmašio novine, televizija - film i
radio. Iako ni jedan medij nije istisnuo ili dokinuo neki od ranijih, publici je svaki zanimljiv na drugačiji način i
na svaki drugačiji način zadovoljava njezine potrebe“ Nada Zgrabljid Rotar, 2005, str.4.:
http://djelatnici.unizd.hr/~nrotar/Medpismed.pdf
17
Konverzacija „many to many“
18
Bez obzira da li se radi o WWW stranici za vijesti i/ili Ličnoj WWW stranici
19
M. Briggs, “Journalism 2.0: How to survive and thrive: A digital literacy guide for the information age”, J-
Lab:University of Maryland, 2007, str.30.
20
Uobličena oid strane aYsoon blog za svoje čitaoce i pratioce:
http://blog.aysoon.com/Le-Web20-illustre-
21
Osoba koja postavlja i kontroliše info online
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti