Sociologija 1
SKRIPTA
SOCIOLOGIJA
By Ganja Queen #3
1
SOCIOLOŠKA IMAGINACIJA
•
na raznolika ljudska ponašanja teško je primijeniti pojam "zakon"
•
sociologija pokušava bogatstvo pojavnih oblika stvarnosti svesti na
određena načela, odnosno zakonitosti
- dodatan zadak sociologa: svojim objašnjenjem utječe na
stvarnost; spoznati složene mehanizme društvenog događanja
- on mora odlučiti je li neki događaj tipičan (isti kao neki prethodni)
ili treba na nj primijeniti neku drugu mrežu ili matricu
POJEDINAČNO I OPĆE U SOCIOLOGIJI
•
primjer: rušenje WTC u NY 9.11.2001. - obilježen početak 21. st.
- utjecalo na sve nas (ISPREPLETENA SOCIJALNA MREŽA)
- Marcel Mausse i Georg Gurwitsch takav događaj nazivaju
TOTALNIM FENOMENOM
- Clifford Geertz tvrdi da je za takve događaje potreban tzv.
podroban opis (uključuje sve razine ili slojeve objašnjenja)
RAZUMIJEVANJE
•
sociolog mora odlučiti u kojoj se mjeri želi poistovjetiti s
pojedincem ili grupom čije ponašanje objašnjava
- mora održavati ravnotežu između nepristranosti i angažmana,
između objektivnosti i potrebe za razumijevanjem detalja
•
početkom 20. st. - teorija tumačenja = HERMENEUTIKA (Wilhelm
Dilthey, Martin Heidegger, George Gadamer, Richard Rorty,
Diltheyev učenik Max Weber)
- starija generacija: potrebno uživljavanje kako bi se razumjelo
ljudska djela
- novija generacija: proces tumačenja moramo shvatiti kao proces
samospoznaje (drugi su nam sredstva za razumijevanje samih
sebe)
PREDMET I DEFINICIJA SOCIOLOGIJE
•
predmet sociologije u najširem smislu riječi jest sve što ljudi rade
•
sociologija je znanstvena disciplina koja primarno proučava ljudska
ponašanja koja se tiču drugih ljudi te djela kojima se stvaraju
društveni odnosi i njihove manifestacije, poput institucija
- sociologija proučava oblike institucionaliziranja društvenih
odnosa u skupine, narode, klase, kaste i dr., načine na koje se
takve skupine institucionaliziraju
- sve su društvene skupine u izvjesnom smislu zamišljene
•
najbolji primjeri socioloških studija su primjeri začudnih objašnjenja
nečega što nam se čini poznatim
- franc. sociolog Emile Durkheim govorio o takvim fenomenima kao
o društvenim činjenicama
- primjer: brak - time što povezuje dvoje ljudi pritišće ih da djeluju
2

SOCIOLOGIJA I DRUGE DRUŠTVENE ZNANOSTI
•
SOCIOLOGIJA I PRAVO - prije nastanka sociologije kao znanosti i
podjele društvenih znanosti prema različitim područjima,
objašnjenja društva i objašnjenja prava nisu se razdvajale
- u nastojanju da se iz pravne struke izbace elementi
metajuridičkih znanja, nastalo je shvaćanje o potrebi nastanka
čiste pravne znanosti, pročišćene od svake političke ideologije i
svih elemenata koji pripadaju prirodnim znanostima (odvojenost
nije dugo trajala)
- paralelno uz mnoge grane prava nastajale su sociološke inačice:
sociologija uprave uz upravno pravo, sociologija obitelji uz
obiteljsko pravo...
- američka pravna teorija poznaje područje Jurisprudence koje je
pravna teorija, pravna filozofija i pravna sociologija zajedno
•
SOCIOLOGIJA I FILOZOFIJA - A. Comte pružio shemu razvoja uma,
prema kojoj se on razvija od teološke, preko metafizičke, u
pozitivnoznanstvenu fazu. Primjer: teorija N. Machiavellia (iz djela
"vladar") koja je filozofska koristi se u sociologiji kao opis jedne
vrste vlasti
•
SOCIOLOGIJA I POVIJEST - sociologija je nekoć bila zamišljena kao
logija, disciplina koja će utvrđivati zakonitosti društvenog razvoja
kroz povijest - ta zadaća danas nije više u prvom planu
- ilustracija današnje veze sociologije sa poviješću - Annales škola
(predstavnici Le Goff, Braudel, Bloch) smatra da nije dovoljno
samo proučavati povijesne događaje nego je potrebno pružiti
brojne detalje svakodnevnog života u razdoblju koje opisujemo i
shvatiti socijalna pravila koja su ljudi slijedili - primjer: studija
Emmanuela le Roya "Saint Simon i dvor Luja XIV, detaljno se
opisuju razna pravila socijalne hijerarhije
•
SOCIOLOGIJA I ANTROPOLOGIJA - antropologija nastala iz studija
sociologije, njezin predmet početno je bio proučavanje malih
plemena (primjer: "Argonauti zapadnog Pacifika" Bronislawa
Malinowskog - opis običaja kula, trgovačkih i socijalnih transakcija
između stanovnika), danas sve više antropolozi proučavaju velika
društva
•
SOCIOLOGIJA I POLITOLOGIJA - politologija nastala iz sociologije,
naglasak na proučavanju politike, uspjela stvoriti važne modele
političkog i socijalnog ponašanja koji se u sociologiji rijetko
spominju (tzv. teorija javnog izbora - za stranke razumno da prije
parlamentarnih izbora pokušaju prikazati svoja stajališta
umjerenija negoli su to doista)
•
SOCIOLOGIJA I BIOLOGIJA - u pov. sociologije mnogo biologističkih
teorija (rasističke, socijaldarvinističke); prema sociobiolozima
ljudska genetika odgovorna je barem dijelom za oblike socijalne
strukture te za razlike u postignućima ili spolnim ulogama
(primjer: kako to da je brak gotovo univerzalna karakteristika
ljudskih društava, kako to da su muškarci oni koji se udvaraju...)
•
SOCIOLOGIJA I PSIHOLOGIJA - imaju mnogo dodirnih točaka, velik
broj socioloških teorija proširivao područje psiholoških teorija u 20.
st., a nekad su se psihološke teorije izrađivale na temelju
4
socioloških hipoteza (primjer: teorija relativne deprivacije - razina
sreće pojedinca nema nikakve veze s njegovim bogatstvom, ljudi
se bolje osjećaju ako su njihovi bližnji jednako ugroženi kao i oni)
•
SOCIOLOGIJA I EKONOMIJA - tijekom 20. st. te su se dvije discipline
počele razlikovati, pa danas sociolozi često zanemaruju
ekonomske aspekte socijalnog ponašanja koji bi po logici stvari
trebali pripadati sociologiji
ISTRAŽIVAČKI POSTUPCI U SOCIOLOGIJI
•
am. sociolozi Phillips i Bonjean tvrdili početkom 70-ih da se
sociolozi koriste s onoliko različitih mjerila koliko socijalnih
fenomena proučavaju
MODEL ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA I NJEGOVE FAZE
•
klasični proces znanstvenog istraživanja uključuje nekoliko faza:
1. definirati problem istraživanja - cijeli niz zanimljivih pitanja
kojima se često bavi i javnost neiscrpan izvor sociološke mašte i
istraživanja
2. proučiti već postojeću literaturu ili istraživanja o toj temi (da ne
ponavljamo tuđe pogreške ili dokaze)
3. izraditi nekoliko preciznih hipoteza (informiranih nagađanja o
tome što bi moglo povezivati fenomene koje želimo objasniti) -
formiranje "nulte" hipoteze - znanstveno je pretpostaviti suprotno
od onog što mislimo da je istina
4. izrada plana istraživanja (kako ćemo sakupljati podatke, kojom
ćemo se metodom istraživanja koristiti...) - bitno uključiti izradu
pilot-istraživanja
5. izvedba samog istraživanja
6. tumačenje rezultata (ovisi o jasnoći postavljenog cilja
istraživanja, o pravilnosti izabranog uzorka...)
7. rezultati se objavljuju u časopisima, knjigama... (drugi istraživači
kritički razmatraju)
8. to može biti početak nekog novog, preciznijeg istraživanja
LOGIKA NASTANKA I LOGIKA OPRAVDANJA
•
postoji bitna razlika između tzv. logike nastanka i logike
opravdanja istraživanja (rezultata)
•
logika ili kontekst nastanka - rijetko se u časopisima opisuju
problemi ili nedoumice kojima je istraživač bio zaokupljen pri
samom istraživanju - ne utječe na procjenu istinitosti nalaza
istraživanja
•
procjena istinitosti nalaza istraživanja pripada tzv. logici ili
kontekstu opravdanja
5

nazivamo nestrukturiranim
- strukturirani intervju - kad anketar s već gotovim upitnikom od
kojega se ne želi udaljiti zainteresiran za svaku pojedinu osobu
(pozitivisti koriste strukturirani intervju)
- razlikujemo agresivnu i pasivnu strategiju intervjuiranja
•
ŽIVOTNE PRIPOVIJESTI I KOMPARATIVNE ANALIZE - ispitivanja
životnih pripovijesti korisna u sociološkoj analizi (primjer:
sociološka studija Thomasa i Znanieckog "Poljski seljak u Europi i
Americi" - ispitivali različite izvore podataka o deseljenju poljskih
seljaka u Ameriku)
- kad ne postoje živi izvori informacija, sociolozi se koriste
povijesnim analizama dokumenata
- povijesna istraživanja koriste se za komparativne analize
društvenih zbivanja (primjer: Lipsetova analiza povijesnih
događaja u postkolonijalnim zemljama iz 1991. pokazala je
nekoliko socioloških pravilnosti)
•
ANALIZA SADRŽAJA - određenom analizom, primjerice novinskih
čalanaka, dolazimo do zaključka o ideologijii autora; postoje 4
oblika analize sadržaja:
- formalna analiza sadržaja je postupak prebrojavanja određenih
vrsta riječi ili slika u tekstu ili poruci (primjer: ako se u određenoj
knjizi muškarci pojavljuju s puškom u rukama, onda je vrijednosni
sustav autora militantan)
- tematska analiza sadržaja pokušava istaknuti kako uobličenje
određene teme implicira jasnije ili latentnije izražen vrijednosni
sud
- tekstualna analiza sadržaja je pokušaj pokazivanja da tekstovi
mogu ohrabrivati neko posebno tumačenje događaja
- analiza publike - pretpostavka je da publika nije pasivna, već da
aktivno oblikuje svoje sudove o ponuđenim porukama
•
KRITERIJI RACIONALNOSTI ZNANSTVENIH TEORIJA - nekoliko je normi
znanstvenosti teorije:
- adekvatnost (slaganje s činjenicama)
- ponovljivost i dosljednost (upotreba jedinstvenih kriterija u
objašnjenju svih važnih činjenica kako bi drugi znanstvenici mogli
ponoviti postupke)
- uvećanje činjeničnog opsega i bogatstva dosega teorije
(sposobnost za generaliziranje iz ograničenih podataka)
- heuristička ili metodološka plodnost (povezivanje s podacima iz
drugih znanstvenih disciplina pomoću jedinstvene metodologije)
- jednostavnost (izbor teorije koja počiva na manje pretpostavki s
jednako dobrim rezultatima)
- povećanje predviđalačke sposobnosti (obećanje da će se
korištenjem izabrane metode doći do novih podataka)
•
KRITERIJI RAZGRANIČENJA I LOGIČKI MODELI ZNANSTVENOGA
ISTRAŽIVANJA - znanstvenici često sporili oko kriterija
razgraničenja znanstvenih i neznanstvenih teorija
- racionalnost teorija ovisi o empirijskom sadržaju tvrdnji i njezinoj
dokaznoj moći; ono što se ne može dokazati nije racionalno,
odnosno znanstveno
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti