SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET
Stručni studij
WEB APLIKACIJA – MENADŽERSKO PRAĆENJE
POSLOVANJA TVRTKE
Završni rad
Igor Balaš
Osijek, 2016. godine
SADRŽAJ
1.
Uvod
1
1.1. Zadatak završnog rada
1
2. Tehnologije
2
2.1. HTML
2
2.2. Javascript
2
2.3. PHP
3
2.4. CSS
3
2.5. JQUERY
3
2.6. XAMPP
4
2.7. Microsoft SQL
4
3. Razvoj aplikacije
6
3.1. Knjigovodstvene evidencije i praćenja
6
3.2. Baza podataka
6
3.3. Sučelje
9
4. Zaključak
22
Literatura
23
Sažetak
24
Abstract
25
Životopis
26
2
2.
TEHNOLOGIJE
2.1.
HTML
Hyper Text Markup Language je jezik za opis web stranica. HTML nije programski jezik i
koristi oznake (engl.
tags
) za opis sadržaja. Oznake uglavnom dolaze u paru (npr.
<b></b>
) i
jedna označava početak a druga kraj. Između njih se obično dodaje tekst i atributi sa željenim
vrijednostima. Internetski preglednici (engl.
browser
) interpretiraju zapisani HTML kod neovisno
o platformi i prikazuju na ekranu konačni oblik stranica. Dobro poznavanje HTML jezika je
pretpostavka za kvalitetno dizajniranje web stranica. Osim oznaka s njihovim atributima, vrlo
značajan dio HTML jezika su obrasci (engl.
forms
) pomoću kojih se unose podaci na web stranice.
Takav unos podataka omogućava autorizaciju i unos u baze podataka za koje nije odgovoran
HTML već druge tehnologije koje će biti opisane u nastavku.
Prvi dokument koji opisuje HTML izdan je 1990. godine i zvao se „HTML Tags“, a autor je
bio Tim Berners-Lee. Od tada se HTML stalno razvija. Od 1996. godine HTML specifikacije
održava World Wide Web Consortium (W3C) iako je 2000. godine HTML postao međunarodni
standard (ISO/IEC 15445:2000).
HTML4 predstavljen je u prosincu 1997. godine. Nastavio je s prihvaćanjem oznaka
nametnutih od strane proizvođača različitih web preglednika, no istovremeno je pokrenuto i
"čišćenje" standarda proglašavanjem nekih od njih suvišnim.
HTML 5 donosi brojne nove mogućnosti koje HTML 4.01 i XHTML 1.x nisu imali, kao što
je mogućnost reprodukcije videa na stranicama bez korištenja
Adobe flash playera
, mogućnost
upravljanja pomoću tipkovnice i opcijama za bilo koju vrstu manipulacija,
drag and drop
,
canvas
kao i ostalih novih elemenata.
Inačica korištena u izradi završnog rada je HTML5.
2.2.
Javascript
Javascript
je najpopularniji jezik za programiranje na webu. Izumio ga je Brendan Eich iz
tvrtke Netscape i pojavljuje se u svim preglednicima od 1996. godine. Službeno ga je
standardizirala 1997. godine ECMA organizacija (European Computer Manufacturers
Association), a 1998. godine je odobren kao međunarodni ISO (ISO/IEC 16262) standard.
3
Javascript
omogućuje web stranici interakciju s korisnikom. Na primjer tekst koji se mijenja
ovisno o akcijama korisnika, obrada podataka koje je korisnik unio, mogućnost detekcije
korištenog web preglednika i prosljeđivanje valjane stranice na pregled i sl.
Javascript
se izvodi na računalu korisnika (engl.
client side
) i zbog sigurnosnih razloga ima
neka ograničenja (npr. nemoguće je spremiti datoteku).
2.3.
PHP
PHP je otvoreni (engl.
open source
) skriptni jezik za dinamičko generiranje HTML koda
koji se izvodi na strani poslužitelja (engl.
server side
). Zapravo to je skraćenica od “PHP:
Hypertext Preprocesor“. Drugim riječima, PHP je skriptni jezik pomoću kojeg se mogu kreirati
HTML stranice na poslužitelju prije nego što se iste, popunjene dinamičkim sadržajem, pošalju
klijentu. Ovim načinom generiranja sadržaja klijent ne može vidjeti kod (skriptu) koji je generirao
sadržaj koji gleda, već ima pristup samo čistom generiranom HTML kodu.
Vrlo jednostavno, PHP je jedan od najpopularnijih i najmoćnijih skriptnih jezika trenutno na
tržištu. Broj stranica koji koriste PHP raste iz dana u dan, a broj tvrtki koje žele primijeniti PHP
na svojim stranicama je još veći. PHP je izvrstan jer se pomoću njega s nevjerojatnom lakoćom
mogu stvoriti opširne web aplikacija s velikim količinama podataka.
Otvoreni u gornjoj definiciji znači da svatko tko želi može skinuti izvorne PHP kodove
pisane u C-u i, ukoliko ih razumije, može ih mijenjati po svojoj volji te dodavati nove funkcije
PHP-u. Štoviše, svi su pozvani da sudjeluju u razvoju novih inačica PHP-a. Izvorni kodovi i
instalacijske datoteke mogu se skinuti sa službenih PHP stranica (http://php.net).
Ono što PHP stavlja još više ispred ostalih web skriptnih tehnologija je njegova podrška za
upravljanje širokom paletom baza podataka. Podržava sve popularnije baze podataka kao što su
MySQL, PostgreSQL, dBase, Oracle, ODBC, MSSQL i dr.
Inačica korištena u izradi završnog rada je PHP 5.62.
2.4.
CSS
Izvornog naziva Cascade Style Sheets
predstavlja „stilski“ jezik koji se najčešće koristi za
opis prezentacijske sheme HTML dokumenta, ali može se koristiti za bilo koju inačicu XML
(EXtensible Markup Language
)
dokumenata. Osmišljen je kako bi se odvojio sadržaj od vizualnog
dijela uključujući izgled, boje i fontove, te kako bi daljnje promjene bile jednostavnije jer jedna
5
naziv Sybase SQL server i bio je namijenjen uporabi na OS/2 platformi. Slijedeća zajednička
inačica proizvoda nosila je ime „SQL Server for OS/2 1.0“ koju je izdao Microsoft, dok je
identičnu inačicu izdao i Sybase pod nazivom „SQL Server 3.0“. Godine 1992. Microsoft izdaje
posljednju inačicu pod nazivom Microsoft SQL Server 4.2 koja se još uvijek pokretala na OS/2
platformi. Nakon preuzimanja prava i razvojem NT platforme Microsoft je usmjerio razvoj SQL
relacijske baze podataka prema Windows NT platformi s idejom da baza postane usko povezana
sa NT operacijskim sustavom. Bitne razlike u razvoju nastale su nakon potpunog odvajanja ove
dvije tvrtke. Nova samostalna inačica Microsoft SQL servera imala mogućnost grafičkog pristupa
upravljanju podacima, odnosno grafičko korisničko sučelje, što je bilo jedinstveno u svijetu. To je
znatno olakšalo upravljanje strukturom podataka, kao i samim podacima. Do tada se koristio tzv.
„command line shell“ odnosno tekstualno sučelje koje je bilo vrlo zahtjevno, a istovremeno
nepregledno.
Na toj osnovi u svim je daljnjim inačicama usavršavano korisničko sučelje, ali i sve druge
tehnologije razvijane paralelno sa razvojem osnovnih komponenti. Značajan napredak dogodio se
razvojem inačica 2000 i 2005 gdje su realizirana mnoga rješenja među kojima su: SQL Server
Integration Services, OLAP server, Notification services, Reporting Server i svakako klijentski
dio IDE sučelja.
Microsoft SQL server temelji se na Transact SQL jeziku koji potiče još od suradnje sa
Sybase-om. Glavna karakteristika jezika je da osim osnovnih SQL upita (SELECT, INSERT,
DELETE …) ima mogućnost upravljanja tokom programa i sadrži naredbe za petlje (IF,
FOR..NEXT, WHILE …). Ta značajka je izuzetno bitna u razvoju aplikacija koje se temelje na
relacijskim bazama jer se kroz store procedure i funkcije može manipulirati podacima i kvalitetno
ih pripremiti za izvješća. Na taj se način bitno povećava brzina dohvata željenih podataka.
Višeplatformski početak razvoja pretpostavio je potrebu da se zadrži mogućnost pristupa
Microsoft SQL Serveru sa drugih platformi, pa su za te potrebe razvijeni različiti protokoli poput
FreeTDS (Free Tabular Data Stream) protokola i ODBC (Open Database Connectivity) protokola.
Daljnjim razvojem došlo je do potrebe implementacije web servisa, pa se u kasnijim
inačicama (od 2005 pa dalje) nalaze SOAP W3C (Service Oriented Architecture Protocol), JDBC
API (sučelje za komunikaciju sa Java aplikacijama) i dr.
Razvijen je sigurnosni mehanizam zrcaljenja (engl.
mirroring
) i sustav grupiranja (engl.
clustering
) koji će biti opisani u daljnjem tekstu.
Inačica korištena u izradi završnog rada je Microsoft SQL Server 2008 R2.
