Fakultet Tehničkih Nauka, grafičko inženjerstvo i dizajn.

 

 
 

SEMINARSKI RAD 

TVRDOĆA VODE 

 

 

 

 

Hemija u grafičkom inženjerstvu 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tvrdoća vode

 

 

Seminarski rad 

 

 

2

 

 

1.12.2012. 

SADRŽAJ 

1.

 

Uvod 

2.

 

Uloga vode u prirodi 

3.

 

Pokazatelji svojstva vode 
3.1.   Suvi ostatak 
3.2.   Temperatura 
3.3.   Koncentracija vodonikovih jona – pH vode 
3.4.   Tvrdoća vode  
3.5.   Karbonantni kamenac 
3.6.   Alkalitet vode 
3.7.   p- i m- alkalitet vode 
3.8.   Alkalitet i karbonantna tvrdoća 

4.

 

Procesi omekšavanja vode 
4.1. Omekšavanje vode sa krečnim mlekom 
4.2. Omekšavanje vode sodom I krečnim mlekom 
4.3. Omekšavanje vode jonoizmenjivačima 

5.

 

Literatura 
 

background image

Tvrdoća vode

 

 

Seminarski rad 

 

 

4

 

 

 
 
 

2.

 

Uloga vode u prirodi 

 

U početku postojanja zemlje, kada je temperatura na njenoj površini dostizavala nekoliko 

hiljada stepeni, od vodonika i kiseonika počela se stvarati voda. Dalja istorija zemljine kore je 
tesno vezana sa vodom. Minerali, postal iz tečne rastopljene mase delimično su je uključili u 
svoj hemijski sastav. Pri daljem hladjenju zemljine kore voda, koja je ostala nevezana, prešla 
je u tečno stanje i pokrila oko ¾ zemljine površine.  

U ciklusu kruženja vode u prirodi učestvuju: 

atmosferska voda

, koja spade u najčistiju 

prirodnu vodu. Pored rastvorenog vazduha i ugljen-dioksida voda sadrži i rastvorene organske 
i neorganske materije čiji sadržaj zavisi od zagađenosti atmosfere i obično ne prelazi 50 Mg/l. 

Podzemna voda

 se skuplja nepropustljivih slojeva. 

Površinska voda

, pored primesa koje je 

sadržala kao podzemna, dalje se zagađuje rastvorenim materijama. Sadržaj rastvorenih rečnih 
i jezerskih voda kreće se od 50 do preko 1000 mg/l.    

Atmosferska voda (kišnica) uvek sadrži rastvoren CO

i pri prolazu kroz krečnjake stene 

CaCO

3

, rastvara izvesnu količinu Ca-karbonata gradeći rastvoreni Ca(HCO

3

)

2

 i stvarajući na 

taj način karstne fenomene: pećine, šupljine, reke ponornice i drugo. Zadržavajući se u 
pukotinama krečnjačkih stena rastvoreni CO

2

 i bikarbonati ostaju u vodi. Kada ovakva voda 

izbija na površinu svodova pećina dolazi do raspadanja Ca-bikarbonata uz izdvajanje CO

2

 i 

vode; formira se CaCO

3

 u vidu stalaktita i stalagnita. 

Prirodne vode kako rečne tako i izvorske sadrže uvek manju ili veću količinu rastvorenih 

kalcijumovih soli Ca(HCO

3

)

2

 i CaSO

4

, a delimično Mg(HCO

3

)

2

 i MgSO

4

. Od prisustva ovih 

soli u vodi potiče tvrdoća vode. 

 

 

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti