Međunarodna organizacija kriminalističke policije Interpol
Fakultet dr Lazar Vrkatić
Seminarski rad
Kriminalistika taktika – tehnika
Međunarodna organizacija kriminalističke policije
INTERPOL
Mentor: Student:
Prof.dr Zdravko Skakavac Tamara Polovina 17020/15
Novi Sad, decembar 2016
.
2
Sadržaj:
1.Uvod.........................................................................................................................................3
2.Nastanak i razvoj Interpola......................................................................................................4
3.Ciljevi i principi Interpola........................................................................................................6
4.Organizaciona struktura Interpola............................................................................................8
5.Nacionalni centrali biroi.........................................................................................................10
6.Interpolove poternice.............................................................................................................11
7.Interpolova baza podataka.....................................................................................................13
8.Zaključak................................................................................................................................15
Literatura...................................................................................................................................16

4
2. Nastanak i razvoj Interpola
Naime, kraj 19. i početkom 20.veka obeležen je burnim društveno –
ekonomskim razvojem, koji je doveo do isto tako burnog povećanja
kriminaliteta, koji sve češće izlazi iz granica nacionalnih država.
Međunarodna saradnja, kako na ekonomskom i drugim planovima,
bila je neophodna i u oblasti suzbijanja kriminaliteta. Prvo su počeli
učestali kontakti kriminalističkih policija, razmena podataka i
iskustava u suzbijanju kriminaliteta. Nakon toga su se pojavile
inicijative za stvaranje međunarodne policijske organizacije, u cilju
institucionalizacije borbe protiv kriminaliteta koji prelazi granice
nacionalnih država.Prema tim inicijativama, ta međunarodna
policijska institucija bavila bi se međunarodnim aspektima zločina po
dva osnova: na osnovu izvršenja dela i na osnovu ličnosti ili njegovih
saučesnika u izvršenju krivičnih dela.
Epilog tih inicijativa predstavlja Prvi kongres sudske policije održan
1914.godine u Monaku, uz učešće 14 zemalja, uključujući i
predstavnike Srbije.
Zaključci tog kongresa odnosili su se na:
1. mogućnost ubrzavanja i pojednostavljenja hapšenja kriminalaca;
2. usavršavanje metoda za identifikaciju;
3. uspostavljanje centralne međunarodne kartoteke; i
4.
ujednačavanje ekstradicionih postupaka
Međutim, te aktivnosti nisu ostvarene jer je samo tri meseca nakon
ovog kongresa počeo Prvi svetski rat, pa tako nije došlo do održavanja
planiranog kongresa u Bukureštu 1916.godine.Na Drugom kongresu
sudske policije, koji je održan u Beču od 03.do 07.septembra
1923.godine, stvorena je MEĐUNARODNA POLICIJSKA
ORGANIZACIJA. Za održavanje ovog kongesa najviše je bio
zaslužen direktor bečke policije Johan Šeber koji se smatra osnivačem
Interpola. On je predložio osnivanje tela putem kojeg bi pojedine
zemlje mogle organizovati i koordinirati borbu protiv međunarodnog
kriminaliteta.
5
To telo je nazvano
Medjunarodna komisija kriminalistike policije.
Čiji
je statut jednoglasno prihvaćen. Iako je međunarodna komisija
krimnalističke policije bila neefikasna zbog nepostojanja stalnih
institucija i neizgrađene pravne strukture, ona je ipak dala značaj
doprinos borbi protiv kriminaliteta.Jedno od najznačajnijih ostvarenja
te komisije je stvaranje posebne radio-telegrafske mreže za potrebe
međunarodne policijske saradnje, te initucionalizacija međunarodne
saradnje u suzbijanju falsifikata, novca i usvajanje Međunarodne
konvencije o suzbijanju falsifikata novca iz 1929.godine. Delovanje
komisije je prekinulo Drugi svetski rat.Nakon, Drugog svetskog rata
obnovljena je težnja za organizovanom saradnjom kriminalističkih
policija. Inicijativu su pokrenule ličnosti koje su i ranije imale
zapaženu ulogu u radu komisije, pa je tako 1946.godine u Briselu
održana Druga međunarodna konferencija, na kojoj je obnovljen rad
Međunarodne komisije kriminalističke policije.Na ovoj konferenciji
jednoglasno je usvojen novi statut, a Pariz je određen kao sedište nove
komisije. Vremenom, pravna osnova na kojoj se zasnovala
organizacija i rad, Međunarodna komisije krminalističke policije
prestala je da prati nove duboke promene u svim oblastima života, te
je usledila potreba za novom izmenom statuta. Novi statut je usvojen
na 25.zasedanju Generalne skupštine 1956.godine. Na tom zasedanju
naziv Komisija zamenjen je nazivom Organizacija, a regulisani su i
položaj i struktura Interpola i način njegovog rada.Status
Međunarodne organizacije potvrđen je 1984.godine ugovorom o
sedištu u Francuskoj, što je prethodno, 1982.godine, priznala
Organizacija Ujedinjenih nacija. To je dalo novi impuls
Međunarodnoj saradnji država u borbi protiv kriminaliteta, a, sa druge
strane, postavljen je institucionalni okvir Međunarodne policijske
saradnje. Interpol je uspostavio konkretnije veze sa OUN i njenim
agencijama, kao i sa drugim institucijama, posle čega su ga
Međunarodne organizacije priznale kao specijalizovanu organizaciju
za borbu protiv kriminaliteta.
Žarkovic M.,Krivokapic V.,Simonovic B. (2013.god) Kriminalistika taktika, VŠUP, Beograd
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti