Kamilica (matricaria chamomilla): agroekološki zahtevi i gajenje
UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU
POLJOPRIVREDNI FAKULTET U BIJELJINI
KAMILICA
(
Matricaria chamomilla)
SEMINARSKI RAD IZ LJEKOVITOG BILJA
BIJELJINA, 26.12.2017.
SADRŽAJ:
UVOD
Nesumnjivo da je kamilica jedna od najranije korišćenih biljaka u liječenju ljudskog roda.
Kamilica
(
Matricaria chamomilla)
je jednogodišnja biljka iz porodice glavočika
(Asteraceae)
,
jedna od najpoznatijih ljekovitih biljaka. Prva dokumentovana upotreba ovog cvijeta potiče još iz
drevnog Egipta, a najraniji spisi u kojima se pominje nastali su na papirusu 1550. godine prije
nove ere. Ovaj zapis se smatra jednim od najstarijih medicinskih zapisa u ljudskoj istoriji.
Stari Egipćani su smatrali da je kamilica sveta biljka, koju im je poklonio Ra, bog Sunca, i zbog
toga je poštovana više nego bilo koja druga. Korišćena je ne samo radi liječenja, već je bila i dio
rituala balsamovanja - pripreme tijela za put u zemlju mrtvih. Hemijska analiza mumije faraona
Ramzesa II (1100. godina prije nove ere), potvrdila je da je jedan od sastavnih elemenata ulja za
balsamovanje bilo upravo ulje kamilice. Nezavisno od medicinskih i religioznih zapisa o
korišćenju, postoje zapisi koji dokazuju da je kamilica široko korišćena i u kozmetici, posebno
kod bogatijih i uglednijih žena.
Drevni Grci i Rimljani bili su gotovo zaljubljeni u kamilicu. Grci su ovoj biljci i dali ime
kombinujući dvije riječi:
chamos i melos
, što bi se prevelo kao aroma jabuke, a na to ih je
inspirisao sitni cvijet čiji je miris podsjećao na miris ovog voća. Grčki ljekar i rimski prirodnjak
Plinije preporučivao je kamilicu kod glavobolje, ali i kod problema sa jetrom, bubrezima i
bešikom, a njegovi sunarodnici su vjerovali i da je blagotvorna kod groznice i ženskih problema.

prohoda, sve dok se ne dobije ravna i zbijena površina na kojoj nema tragova propadanja
sijačice.
GAJENJE KAMILICE
OBRADA ZEMLJIŠTA
Zemljište za kamilicu treba pripremiti tokom ljeta, a najkasnije do početka jeseni, tj. u
septembru. Naročito je važno da se zemljište što ranije obradi u onim krajevima gdje nema
dovoljno atmosferskih taloga. Prema tome, obrađivanje zemljišta treba otpočeti odmah poslije
skidanja prethodnog usjeva. Dubina oranja za kamilicu, ako se gaji na slatinama, ne treba da
pređe 10-15 cm. Oranjem na većoj dubini izvaljuju se velike buse i grudve, koje se kasnije
površinskom obradom teško mogu da usitne. Osim toga, postoji i opasnost da se dubokim
oranjem isprana natrijumova so vrati u gornje slojeve zemljišta, pa da se na taj način još više
zaslani. Na normalnim zemljištima za kamilicu se ore do 30 cm dubine. Pri obrađivanju zemljišta
za kamilicu, najveću pažnju treba posvetiti uništavanju korovskih biljaka. Kamilica, koja se na
istom mjestu gaji više godina, obično je prilično zakorovljena. Naročito veliku štetu mogu da joj
nanesu višegodišnji korovi, kao i oni sa širokom lisnom površinom
(gorušica)
.
Ogledima je ustanovljeno da najbolji prinos kamilica daje ako zemljište ima
pH 7- 8,2
, što znači
da na neutralnom i slabo alkalnom zemljištu najbolje uspijeva.
PLODORED
Kamilica nema izražene zahtjeve pa se može proizvoditi i u monokulturi dvije do tri godine.
Proizvodnja u monokulturi je u prednosti jer je sjetva pojedinih godina nesigurna pa se sistemom
,, zalivađivanje“ dobija relativno sigurna kultura. Kamilica se zalivađuje tako što se poslije berbe
preostale cvati ostave da sazre. Poslije kada sazre one se ne beru, već se jednom ili dva puta
parcela podrlja teškom drljačom.Tako se sjeme pomiješa sa zemljom i do jeseni niče nova.
Kvalitet i rod kamilice najviše zavise od izbora predkulture. Dobra je svaka predkultura koja se
ukloni prije avgusta jer za sjetvu u prvim rokovima tlo treba pripremiti krajem avgusta.
Čim se u kamilici pojave višegodišnji širokolisni korovi treba mijenjati sjetvenu površinu.
Uspješno se uzgaja i kao monokultura, a vijek usjeva ( po pravilu nije duži od tri godine) zavisi
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti