UNIVERZITET “ BRA

Ć

A KARI

Ć

 “   

FAKULTET ZA PREDUZETNI MENADŽMENT 

NOVI SAD 

 
 
 
 
 

 

 

D I P L O M S K I   R A D 

 
 
 
 

 

 

Naziv rada:

   Menadžment Totalnim Kvalitetom ( TQM  ) i studije slu

č

aja

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 

 
Student:                                                                                               Profesor:                                                                                                 
Marko Žugi

ć

                                                             Prof. Dr Zdravko Glušica                                                                     

 
 
 
 
 

 
 

 

Novi Sad, Septembar 2002. god. 

Marko Žugi

ć

                            Total Quality Management                      Diplomski rad               

1

 

UVOD 

 

U vremenu drasti

č

nih promena, budu

ć

nost nasle

đ

uju oni koji u

č

e. Oni koji misle          

da su sve nau

č

ili osposobljeni su da žive u svetu koji više ne postoji. 

Eric Hoffer  

 

Jedina konstanta od postanka sveta je promena. 

( The only constant since the begging of time is change ).  

 
  

Susre

ć

u

ć

i  se  sa  menadžment  izazovima  na  raskrš

ć

u  XX  i  XXI  veka, 

menadžeri  moraju sve  više biti  inovativni,  proaktivni, fleksibilni  i u svemu 
fokusirani  na  kvalitet.  Kvalitet  proizvoda  i  usluga  u  kompanijama  postaje 
sve  više  presudan  tržišni  faktor  koji  izdvaja  odre

đ

enu  kompaniju  od  svih 

ostalih. Menadžeri 

č

esto moraju da daju odgovore na slede

ć

a pitanja: 

 

Ø

 

Zašto je odre

đ

eni kupac spreman da za odre

đ

ene proizvode ili 

usluge  plati više nego za druge? 

Ø

 

Šta je to zbog 

č

ega kupac pla

ć

a? 

Ø

 

Koje su “vrednosne komponente” nekog proizvoda ili usluge? 

Ø

 

Šta je to što je za  kupca najvažnije pri kupovini našeg 
proizvoda ili usluge? 

 

Pitanje  kvaliteta  je  veoma  prisutno  pitanje  u  teoriji  i  praksi 

savremenog  menadžmenta,  a  naro

č

ito    poslednjih  decenija  XX  veka. 

Kvalitet  proizvoda  i  usluga  je  izrastao  u  najkonkurentnije  oružje  brojnih 
kompanija  širom  sveta.  Pri  tome  pobednici 

ć

e  biti  one  organizacije  koje 

uspeju  da  razviju  inovativnu  kulturu,  u  kojoj 

ć

e  zaposleni  da  uživaju  u 

promenama  ali  i  da  budu  nosioci  takvih  promena.  Jednom  prilikom  je 
predsednik upravnog odbora 

General Electric-a

Jack Welch

, novu strategiju 

za  XXI  vek  formulisao  slede

ć

im  re

č

ima:  brzina,  jednostavnost  i 

samouverenost. 

James  Houghton

  iz 

Corning  Inc

.  zalaže  se  za  kontinuirano 

ponavljanje  slede

ć

ih  faktora: 

“Kvalitet,  kvalitet,  kvalitet.  Svetska  klasa

Potroša

č

ki fokus. Participacija zaposlenih

.”

1

 

Sve gore navedeno i sama 

č

injenica da 

ć

e  XXI vek  biti vek kvaliteta 

me  je  prosto  “naterala”  da  kao  temu  za  diplomski  rad  odaberem  Total 
Quality Management. 

 

                                                   

1

 Robbins, S.P., and Coulter, M., Management, Prentice Hall, Inc., 1996 

background image

Marko Žugi

ć

                            Total Quality Management                      Diplomski rad               

3

 

Seoska pijaca 
 

Rast  seoskih  zajednica  stvorio  je  potrebu  za  pove

ć

anjem  zanatlija 

raznih  profila,  što  je  dovelo  do  stvaranja  konkurencije  me

đ

u  njima. 

Konkurencija  je  dolazila  do  izražaja  u  pija

č

nim  danima  kada  su  se 

proizvo

đ

a

č

i  i  kupci  nalazili  licem  u  lice,  nad  robom  namenjenoj  prodaji. 

Roba  koju  su  proizvo

đ

a

č

i  nudili  na  prodaju  sastojala  se  uglavnom  od 

proizvoda  prirode  ili  proizvoda  proizvedenih  od  prirodnih  materijala. 
Snabdeva

č

i i kupci su, zbog dugotrajnog koriš

ć

enja odre

đ

ene robe, bili njeni 

dobri  poznavaoci  tako  da  su  o  njenom  kvalitetu  mogli  da  sude  bez  nekih 
velikih  pomagala.  Ovo  doba  je  karakterisalo  slede

ć

e,  prodavac  je  bio  taj  u 

č

ijoj je nadležnosti bilo da iznese robu na pijacu, dok je kupac bio taj koji je 

bio  odgovoran  za  “obezbe

đ

ivanje  kvaliteta“.  Kupci  bi  pažljivo  gledali 

proizvode od tkanine, kuckali i okretali lubenicu, mirisali meso i ribu. Ishod 
kupovine je zavisio od kup

č

evog iskustva i znanja.  

Vrlo lako je primetiti da su se u to vreme kontrolisanjem robe bavili i 

proizvo

đ

a

č

  i  kupac. Proizvo

đ

a

č

 je  to 

č

inio u toku  proizvodnje  i  po  njenom 

završetku,  kontrolišu

ć

i  gotov  proizvod.  Pažljivi  kupac  bi,  tako

đ

e,  izvršio 

kontrolu proizvoda, kao preventivu kupovini defektnog proizvoda.  

Dodatni,  zna

č

ajan  faktor,  u  nastupu  na  seoskoj  pijaci  je  i  suživot 

zainteresovanih  strana  u  selu.  Proizvo

đ

a

č

  i  kupac  su  živeli  u  istim  ili 

susednim selima. Opstanak svakog zanatlije je bio uvek pod znakom pitanja, 
ako napravi dobar proizvod prati

ć

e ga dobar glas, ali u slu

č

aju da ne napravi 

dobar proizvod zanatlija bi bio osu

đ

en na propast. Ovakve okolnosti uslovile 

su da ugled zanatlija bude garant visokog nivoa kvaliteta. 

 

Uticaj razvoja trgovine    
 

Kako je vreme odmicalo sela su izrastala u varošice i gradove, a bolja 

sredstva transporta otvorila su mogu

ć

nost me

đ

uregionalne trgovine.  

U  novonastalim  okolnostima  proizvo

đ

a

č

  i  kupac  se  nisu  susretali 

licem  u  lice  na  seoskim  pijacama.  Trgovci  su  bili  posrednici  izme

đ

proizvo

đ

a

č

a  i  kupaca.  Tada  se  javila  potreba  za  novim  sredstvima 

obezbe

đ

enja kvaliteta, jedno takvo sredstvo je bilo garancija kvaliteta. 

 
 
 
 
 

Marko Žugi

ć

                            Total Quality Management                      Diplomski rad               

4

  

Doba zanatstva 
 

Sredinom  XVIII  veka  pojavljuje  se  ideja  o  mogu

ć

oj  me

đ

usobnoj 

zamenljivosti delova. Ideja je  realizovana  prvobitno  u proizvodnji crkvenih 
satova a potom i u proizvodnji pušaka. Kao i tada, i sada se iskorak u oblasti 
tehnologije, a i kvaliteta 

č

ini u vojnoj industriji. 

Ovakav  na

č

in  proizvodnje  nije  mogao  biti  realizovan  bez  sistema 

tolerancija.  Po

č

etkom  XX  veka  (  1902  godine  )  štampan  je  prvi  sistem 

tolerancija.  Standardizacija  tolerancija  prvo  je  izvršena  u  Velikoj  Britaniji 
koja je i danas vode

ć

a zemlja u ovoj oblasti. 

Po  mnogim  autorima  uvod  u  industrijsku  revoluciju  predstavljao  je 

koncept me

đ

usobne zamenljivosti delova. 

 

Rani XX vek 
 

Frederic Taylor

, guru  nau

č

nog  menadžmenta, je  uneo bitne promene 

u filozofiju proizvodnje. Odvojio je funkciju planiranja od  izvršne funkcije, 
pa  je  tako  zadatke  planiranja  dodelio  menadžerima  i  inženjerima,  dok  je 
zadatke  vršenja  operacija  prepustio  poslovo

đ

ama  i  radnicima.  Ovaj  na

č

in 

podele  rada  u  to  vreme  je  bio  neizbežan  jer  radnici  nisu  imali  potrebna 
znanja  da  bi  im  se  prepustila  funkcija  planiranja.  Zadaci  obezbe

đ

ivanja 

kvaliteta  bili  su  prepušteni  kontrolorima  koji  su  uspevali  da  odvoje 
neispravne od ispravnih proizvoda i tako na tržište propuste samo “ispravnu” 
robu.  Tako  da  je  u  ovom  periodu  kontrola  robe  bila  primarni  na

č

in  za 

obezbe

đ

ivanje kvaliteta. 

Problem se javio kasnije kada su radnici pa i menadžeri smatrali da je 

pitanje kvaliteta u isklju

č

ivoj nadležnosti kontrolora, i tako se usresre

đ

uju

ć

na  što  ve

ć

u  koli

č

inu  proizvedene  robe.  O  tome  koliko  je  ovaj  koncept  bio 

prisutan  u  industriji  toga  vremena  pokaza

ć

e  i  slede

ć

a  anegdota.  Pri  poseti 

visoke  delegacije  kompanije

  Ford

  u  Japanu,  u  tamošnjim  razgovorima 

japanski  predstavnici  su  se  sve  vreme  pozivali  na  neku  knjigu.  U  po

č

etku 

zbunjeni  Amerikanci  su  kasnije  saznali  da  je  ta  knjiga,  ina

č

e  napisana 

po

č

etkom  20-og  veka,  prevod  knjige  “

Moj  život  i  rad

” 

Henry-ja  Ford-a

jednog  od  osniva

č

a  njihove  kompanije.  Da  ironija  bude  ve

ć

a  ne  samo  da 

č

lanovi  porodice  nisu  znali  za  tu  knjigu,  nego  su  u  toj  knizi  bile  sadržane 

smernice onoga što mi danas zovemo 

Total  Quality  Management

 ( TQM ), 

zahvaljuju

ć

č

emu su se Japanci našli na vrhu uspešnih zemalja.  

 
 

background image

Marko Žugi

ć

                            Total Quality Management                      Diplomski rad               

6

 

Podršku razvoju svesti o  kvalitetu davala je i zvani

č

na regulativa, a i 

pojedini  mediji,  od  kojih  zna

č

ajno  mesto  zauzima  i 

č

asopis 

Consumer

 

Reports

.  Potroša

č

i  odnosno  korisnici  su  postajali  sve  kriti

č

niji,  probirljiviji 

biraju

ć

i  robu/usluge  na  osnovu  njihove  totalne  vrednosti:  kvaliteta,  cene  i 

svrsishodnosti.  Od  tada  je  parola  “Kupci  oprez“  preformulisana  u  “ 
Proizvo

đ

a

č

i  oprez“.  Najve

ć

e  ameri

č

ke  kompanije,  me

đ

u  kojima  su  i 

Ford

 

Motor  Company,  General  Motors,  Procter&Gamble,  Xerox

  i  druge,  u 

potpunosti su promenile shvatanje kvaliteta, a pojam izvrsnosti im je postao 
vodilja. 

Kao  podršku  razvoja  kvaliteta,  ameri

č

ki  kongres  je  1987.  godine 

ustanovio  i 

Malcolm  Balgridge

  nagradu  za  kvalitet,  a  oktobar  proglasio 

mesecom kvaliteta. 

Danas u Americi, a i u ostatku sveta, menadžment kvalitetom postaje 

poluga konkurentnog poslovanja u svim delatnostima.  
 
 

Slika 1.

 Nivo prihva

ć

enosti kvaliteta u Japanu i Americi 

 

 

 




 








 

             Broj organizacija 

 
 
                        
 
 
 

Japanski nivo 

Amer. 

nivo 

 

Želiš da pročitaš svih 77 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti