SADRŽAJ
1. UVOD………………....……………………………………………………………………….3
2. ŠTA JE BAZA PODATAKA …………....……………………………………………………4
3. RELACIONI MODEL BAZE PODATAKA…....…………………………………………….5
4. TEORIJSKE OSNOVE……………………....………………………………………………..5
4.1. PODATAK ILI POLJE…………………....………………………………………………...5
4.2. SEGMENT……………………………....…………………………………………………..5
4.3. SLOG…………………………………....…………………………………………………..6
4.4. ENTITET………………………………....…………………………………………………6
4.5. DATOTEKA …………………………....…………………………………………………..6
5. ORGANIZACIJA PODATAKA………….....………………………………………………..7
6. KREIRANJE BAZE PODATAKA ………….....……………………………………………..8
7. PRISTUPI BAZAMA PODATAKA……………………....………………………….....……9
8. SISITEMI ZA UPRAVLJANJE BAZOM PODATAKA……....……………………………10
8.1. DBMS....................................................................................................................................10
8.2. SQL SERVER.......................................................................................................................10
8.3. MySQL..................................................................................................................................11
8.4. FOXPRO...............................................................................................................................11
8.5. ACCESS................................................................................................................................12
8.6. ORACLE...............................................................................................................................12
8.7. OLAP.....................................................................................................................................13
ZAKLJUČAK...............................................................................................................................14
LITERATURA.............................................................................................................................15
2
1. UVOD
Od samog početka korištenja računara, obrada različitih vrsta podataka, bila je jedan od
osnovnih zadataka. Podaci i informacije su postali pokretačka snaga modernog poslovanja na
Zapadu pa i u cijelom svijetu.
U većini poslovnih sistema ili državnih ustanova svakodnevno je prisutan rad sa nekim
obikom registra bilo da su to podaci o strankama ili egistri, materijalne stavke ili neke
realizacije tekućeg oposlovanja
Kada želimo da imamo kvalitetne informacije o svim segmentima našeg poslovnog ili
čak i privatnog života najbolje je da na određeni način organiziramo sve podatke koje mogu da
nam pruže informacije koje su od velike važnosti u trnutku kada su nam potrebne.
Pogotovo se to odnosi na situacije kada u kratkom roku moramo donijeti neku
kvalitetnu ili sudbonosnu odluku.
Tada bi bilo najbolje da podaci za svaki pojedini element budu organizirani tako da se
mogu smjestiti u tabele sa istovrsnim zaglavljem. Može, a veoma često i mora da bude više
tabela koje bi obuhvatili sve segmente našeg interesovanja.
Svi ti segmenti se nerijetko zbog svoje prirode moraju organizirati u posebne tabele, a te
tabele se mogu povezivati preko određenih zajedničkih elemenata.
Skup više tih tabela koje služe jednom zajedničkom cilju, skupa sa njihovim veznim
elelmentima naziva se bazom podataka.
Njihov zajednički cilj se odnosi na svođenje veoma brze i uspješne infrormacije o svim
događajima koji se dešavaju unutar jedne cjeline.
Kada kucamo nešto u Wordu, vršimo neke tabelarne proračune u Exelu u više tabela
onda imamo dodira sa bazom podataka.
To je u svari pitanje organizacije naših podataka. Ako ispisivamo datoteke u Wordu i
smještamo ih po određenim direktorijima na neki način organiziramo bazu podataka.
U slučaju kada naša baza postane toliko komplikovana da nismo više u stanju da
jednostavno kontrolišemo tok i razvoj podataka potrebno je preći na viši stupanj organizacije
podataka i početi razmišljati o sistemu za upravljanje bazom podataka.
3. RELACIONI MODEL BAZA PODATAKA
Relaciona baza podataka se sastoji od serije dvodimenzionalnih tabela. Termin
"relaciona baza podataka" dolazi od činjenice da ona koristi relaciju (odnos) umjesto datoteke.
Relacija je tabela sastavljena od slogova. Unutar jedne tabele može postojati samo
jedna vrsta slogova ili entiteta. Relacione tabele pokazuju logičke a ne fizičke odnose, a
zanemaruje redosljed podataka odnosno slogova uključenih u relaciju.
Relacioni model odvaja bazu podataka od operativnog sistema kao i od aplikacije. Kada
se da zahtjev za informacijama, sistem napravi tabelu koja sadrži te informacije. Standardni
programski jezik za izražavanje pristupa podacima i manipulaciju sa tabelama u relacionoj bazi
podataka se naziva SQL (
Structured Query Language
). U ovom jeziku, pitanja na jednostavnom
engleskom jeziku se automaski prevode u SQL.
U ovom slučaju softverski program, koji se zove Natural language (prirodni jezik) i koji
dozvoljava upite u ograničenoj formi prirodnog jezika, analizira korisnikov upit, prevodi ga u
upit na SQL, prenosi SQL zahtjev DBMS-u i daje na displeju podatke korisniku. Relacioni
model je smišljen početkom osamdesetih godina od strane Ted Codda, uposlenika IBM
korporacije i trenutno je najraširenija paradigma za razvoj podataka
4. TEORIJSKE OSNOVE
4.1. Podatak ili polje
Može se općenito reći da je podatak sve ono što opisuje odnosno konkretizira neku
činjenicu, događaj, objekat i njegove karakteristike.
To znači da je podatak logičko-samantička jedinica koja još uvijek nije informacija, a
koja se u smislu digitalne strukture u kompjuterskoj organizaciji memorije naziva polje. Svako
polje podataka se identificira sa imenom (nazivom), obimom i vrstom.
NAZIV POLJA
OBIM (VELIČINA)
VRSTA
Ime kupca
7 znakova
Alfabetsko
Šifra kupca
5 znakova
Numeričko
Ulica
13 znakova
Alfabetsko
Broj
2 znaka
Alfanumeričko
Mjesto
4 znaka
Alfabetsko
Naziv i obim polja određuje sam korisnik, dok vrsta polja proizilazi iz samih karaktera
znakova koji ga čine.
4.2. Segment
Više polja podataka koji se mogu svesti pod neki zajednički naziv čine segment.
Segment je dio sloga.
Primjeri:
Segment 1: adresa kupca (mjesto, ulica, broj)
Segment 2: uslovi plaćanja (popust, kamata, rok)
Segment 3: stanje računa (duguje, potražuje, saldo)
Segment se razlikuje od podataka može biti informacija
Segment nije fizička jedinica podataka u organizaciji memorije, ne izdvaja se u zasebnu
cjelinu i ne može mu se direktno pristupiti.
4
