Predmet: Mikrokontrolerski sistemi

Tema seminarskog rada: Arhitektura mikrokontrolera AVR

Sadržaj

1.Uvod................................................................................................................................. 3
2.Istorija mikrokontrolera.................................................................................................... 5
3.Sta su mikrokontroleri?.....................................................................................................6
4.Arhitektura AVR Mikrokontrolera...................................................................................7

4.1.CPU jezgro...............................................................................................................13
4.2. Sistemski trakt........................................................................................................ 17
4.3.Power management i Sleep modovi........................................................................18
4.4.Kontrola sistema i reset...........................................................................................19
4.5. Prekidi.....................................................................................................................19
4.6.U/I portovi............................................................................................................... 21

5.Zaključak........................................................................................................................22
6.Literatura.........................................................................................................................23

2

background image

Neki  mikrokontroleri  mogu  koristiti  vrednosti  veličine  4  bita  i  raditi  na 

frekvencijama   niskim   kao   4   kHz   da   bi   se   smanjila   potrošnja   struje.   Mikrokontroleri 

uopšteno imaju sposobnost da zadrže  funkcionalnost  prilikom  čekanja  događaja  kao 

što   je   pritiskanje   dugmeta   ili   neki   drugi prekid; potrošnja struje kad se ne dešava 

nikakav   događaj   (CPU   clock   i   ostale   periferije   isključene)   može   biti   samo   nekoliko 

nanowati, što  ih čini dobrim izborom za primene gde je potrebno duže trajanje baterije. 

Drugi mikrokontroleri mogu poslužiti da bi se zadržale performanse u kritičnim stanjima, 

gde je više potrebno da deluju kao procesori digitalnog signala (DSP), sa višim brzinama 

procesora i većom potrošnjom struje.

1

 

1

 https://bs.wikipedia.org/wiki/Mikrokontroler

4

2.Istorija mikrokontrolera

Sa pojavom prvih mikroprocesora 1971. godine, počela je i njihova upotreba u 

kontrolne svrhe. Međutim tipičan sistem je zahtevao veliki broj dodatnih kola za rad, kao 

što su bili AD pretvarači (A/D converters), brojači, oscilatori i drugo. Vremenom je došlo 

do   integrisanja   potrebnih   komponenti   u   jedno   kolo,   i   tako   je   stvoren   moderni 

mikrokontroler.

2

Inženjeri kompanije „The Smithsonian Institution credits“  usđešno kreiraju prvi 

mikrokontroler   1971   godine   ,   rezulrat   njihovog   rada   je   bio   TMS   1000,   koji   je   bio 

komercionalno dostupan 1974 godine. U sebi je imao ugradjenu programsku memoriju 

memoriju za podatke, mikroprocesor i tajmer.

Kao odgovor na TMS 1000 , kompanija „Intel“   kreira mikrokontoer 8048 koji 

kasnije pronalazi svoju primenu u industriji u preko milijardu tastatura za lične računare.

                                                                Među popularnim mikrokontrolerima je bio 

Motorola 6801 mikrokontroler, razvijen od 6800 

mikroprocesora.   Kasnije,   1985.   godine   je   od 

6801   stvoren   popularni   68HC11   sa   tad 

novom 

HCMOS

tehnologijom, koja je omogućila 

manju potrošnju, manju osjetljivost na smetnje i 

brži rad. 

Danas   mnogi   modeli   mogu   da   rade   i   vrše 

kontrolu   manjih   uređaja   bez   ikakvih   drugih 

delova, ili sa minimalnim brojem istih. 

Proizvodnja   mikrokontrolera   iznosi   nekoliko   milijardi   godišnje   i   znatno   premašuje 

proizvodnju mikroprocesora, tipičnih za lične        kompjutere (personal computers

). 

2

 https://bs.wikipedia.org/wiki/Mikrokontroler

5

background image

veš mašinama, 16-bitne srećemo u sistemima za upravljanje klimom u kolima, a 32-bitni 

se   primenjuju   da   obave   složene   telekomunikacione   funkcije   u   mobilnim   bežičnim 

uredjajima.

    

                       

Mikrokontoleri se razlikuju od mikroprocesora u mnogo stvari. 

Najvažnija razlika je funkcionalnost. Da bi mikroprocrsor funkcionisao moraju 

mu   biti   dodate   određene   komponente   kao   što   su   memorija,   komponente   za   prijem   i 

predaju     informacija.   Za   razliku   od   mikroprocesora,   mikrokontroleri   sadrže   sve   te 

komponente na  istom čipu. 

4.Arhitektura AVR Mikrokontrolera

Posebna   prednost   AVR   familije   kontrolera   je   konzistentna   arhitektura   -   svi 

Atmelovi   AVR   mikrokontroleri   imaju   identično   jezgro   (Core),   set   instrukcija   i 

organizaciju   memorije,   a   razlike   koje   postoje   medju   raznim   familijama   AVR 

mikrokontrolera odnose se na dodatne specifične mogućnosti koje su ugrađene u svaku 

od njih, kapacitet memorije,radni napon napajanja,način pakovanja (broj pinova) itd…

Ovo ima za posledicu jednostavnije programiranje u slučaju promene mikrokontrolera u 

7

Želiš da pročitaš svih 23 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti