UNIVERZITET U BANJOJ LUCI

   

ARHITEKTONSKO-GRAĐEVINSKO-GEODETSKI 

FAKULTET

SEMINARSKI RAD

                        Tema: Android aplikacije

      

STUDENT:

PROFESOR:

Dajana Čančarević, 19/16         

       Ljubiša Preradović

Banja Luka, maj 2017. god.

2

              

SADRŽAJ

1.UVOD........................................................................................................................................3
2.UOPŠTE O ANDROID APLIKACIJAMA.......................................................................................4
3.OSOBINE ANDROID PLATFORME.............................................................................................5
4.ISTORIJA ANDROID APLIKACIJA...............................................................................................6
5.NAJKORISNIJE ANDROID APLIKACIJE U 2017..........................................................................7

6.NAJBOLJE BESPLATNE ANDROID APLIKACIJE……………………………………………………………………………………9

7.ANDROID DEVELOPMENT PROGRAM…………………………………………………………………………………………….13

8.ZAKLJUČAK............................................................................................................................14

                         

background image

4

2.UOPŠTE O ANDROID APLIKACIJAMA

  
       Nakon dvije godine gotovo tajnog rada Google je odlučio kupiti Android te 
počinju spekulacije o ulasku Google-a na tržište pametnih telefona.Osnivači i 
glavni programeri osnaženi Googlovim programerima,na tržište donose mobilnu 
platformu temeljenu na linoxovom kernelu koja bi trebala biti potpuno 
prilagodljiva zahtjevima korisnika.

       U novembru 2007 osnovana je Open Handset Alliance (OHA) s ciljem 
stvaranja javnog standarda za mobilne uređaje.Glavni inicijator i ovog puta bio 
je Google koji je okupio 34 tvrtke iz različitih domena mobilne industrije poput 
proizvođača mobilnih telefona,programera aplikacija,mobilnih operatera i 
sl.Istog dana 5.novembra 2007 godine OHA otkriva mobilnu platformu 
otvorenog koda baziranu na Linux karnelu-Android.Ovo je prvo javno 
predstavljanje Androida kao operativnog sastava,a prvi komercijalni uređaj u 
koji je bio ugrađen Android OS bio je T-Mobile G1 tajanstvenog proizvođača 
pametnih telefona HTC.Osnivanjem ovog saveza Android je bačen u utrku sa 
ostalim mobilnim platformama na tržištu:Apple,Microsoft,Nokia,Sony 
Ericsson,HP,Samsung.Od samog početka Android je zamišljen kao projekt 
otvorenog koda te je od 21.oktobra 2008 godine dostupan cjelovit kod pod 
Apache licencom.S druge strane proizvođačima uređaja nije dopuštena upotreba 
Android zaštićenog imena ako Google ne sertificira uređaj kao kompatibilan 
prema Compatibility Definition Document (CDD).Takođe uređaji moraju 
zadovoljiti kriterije iz ovog dokumenta kako bi dobili pristup aplikacijama 
zatvorenog koda poput Android Market aplikacije.Ona služi za pretraživanje i 
instalaciju aplikacija koje su na tržištu a ne dolaze ugradjene u sam 
uređaj.Jedina iznimka od politike zatvorenog koda jesu verzije 3.0 3.1 3.2 
kodnog imena Honycomb kako ne bi doslo do instaliranja istih na mobilni 
uređaj,iz razloga što je ta verzija namjenjena upotrebi na tablet računarima.Kod 
verzija 3.x biće dostupan nakon izlaska verzije Ice Cream Sandwich koja će biti 
mješavina trenute verzije za mobilne uređaje i Honeycomb verzije.

  

 

5

3.OSOBINE ANDROID PLATFORME

       Android platforma je prilagođena za upotrebu na uređajima sa većim 
zaslonima poput pametnih telefona koji rade 2D grafičku knjižicu ili 3D 
grafičku knjižicu temeljenu na OpenGL ES 2.0 specifikacijama.Za pohranu 
podataka upotrebljava se SQLite relacijski DBMS napisan u C programskom 
jeziku.Karakteristike ovog softvera jesu njegova knjižica koja u svega 275Kb 
implementira većinu SQL standarda.U odnosu na druge sastave za upravljanje 
bazama, SQLite nije zasebni proces već je sastavni dio aplikacije koja pristupa 
bazi podataka.Za povezivanje sa drugim uređajima korite se 
GSM/EDGE,CDMA,UMTS,Bluetooth,WiFi,LTE,NFC i WiMAX.
       Bluetooth podržava povezivanje i rad sa drugim uređajima te prenos audio 
zapisa s jednog uređaja na drugi.Od Android verzije 3.0 postoji podrška za 
spajanje uređaja za upravljanje dok na prijašnjim verzijama podrška je bila 
napravljena od samih proizvođača takvih uređaja.Za prenos poruka 
upotrebljavaju se SMS i MMS servisi s podržanim prikazom razgovora.Android 
je do verzije 2.3 podržavao 26 različitih verzija izlaskom Gingerbreada ta brojka 
se udvostručuje i danas je podržano čak 57 rzličitih jezika.Internt preglednik je 
temeljen na WebKit-ovom engine-u uparenom sa Googleovim Chrom VS 
JavaScript engine.Uređaj sa instaliranim Android Froyo sastavom kao i oni 
noviji imaju mogućnost tetheringa odnosno upotreba uređaja kao žične ili 
bežične pristupne tačke za pristupanje internetu.Prije verzije 2.2 ta mogućnost je 
postojala samo kroz upotrebu neslužbenih aplikacija ili ako je proizvođač 
uređaja omogućio tu funkcionalnost.
       Iako je većina aplikacija pisana u Java programskom jeziku na Android 
uređajima ne postoji Java Virtual Machine pa tako nije moguće izvršiti Java byte 
kod.Za pokretanje Java aplikacija Android radi Dalvik virtualni stroj.
       Android platforma nudi reproduciranje sledećih audio formata: 
3gp,mp3,mp4,m4a,mid,aac,ogg,wav,xmf idr. A flac je podržan samo na 
Androidu 3.1 i višim verzijama.
       Podržani slikovni formati su: jpg,gif,png,bmp.
       Podržani video formati: 3gp,mp4,webm za Android 2.3.3 i kasnije 
verzije.Ugrađena je  podrška i za RTP/RTSP12 streaming,HTML progresivni 
download,Adobe Flash Streaming i HTTP Dynamic Streaming podržani su kroz 
Flash plugin.Postoje planovi za izradu Sliverlight dodatka koji bi omogućio 
Microsoft Smooth Streaming.Video pozivi nisu podržani osim kroz posebne 

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti