UNIVERZITET U NOVOM SADU

MEDICINSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD:

Asistivne tehnologije i pomagala za osobe sa telesnim invaliditetom

Nastavni predmet: Informatičke tehnologije u medicinskoj nauci i praksi

                                                                                                                Student:

                                                                                        Marija Lacić 97M/2012

Novi Sad, decembar 2012.

Sadržaj

2

Uvod...............................................................................................................................................................3

1.0. Pojam invalidnost....................................................................................................................................3

1.1. Klasifikacija telesno invalidnih lica........................................................................................................4

2.0. Definisanje asistivne tehnologije............................................................................................................ 5

2.1. Upotreba asistivne tehnologije................................................................................................................5

3.0. Adaptirana kompjuterska oprema........................................................................................................... 6

3.1. Kompjuterska tastatura...........................................................................................................................7

3.2. Alternativni kompjuterski miš................................................................................................................9

3.2.1. Trekbol.................................................................................................................................................9

3.2.2. Svičmaus............................................................................................................................................ 10

3.2.3. Dzojstik.............................................................................................................................................. 10

3.3. Tasteri (prekidači).................................................................................................................................11

3.3.1. „Eye gaze system”.............................................................................................................................12

3.3.2. „Head tracking system“.....................................................................................................................12

3.3.3. „Foot control system“........................................................................................................................ 13

3.3.4. „Mouth Control System“...................................................................................................................13

4.0. Zaključak...............................................................................................................................................14

Literatura:

................................................................................................................................................... 15

Uvod

1.0. Pojam invalidnost

background image

4

1. Osobe sa oštećenjem lokomotornog aparata: obuhvataju osobe sa kongenitalnim anomalijama, 
deformacijama kostura, spinom bifidom, skoliozama, oseomijelitisom, tuberkulozom zglobova, 
traumatizmom, amputacijama (urođenim i stečenim), frakturama, povredama glave, povredama 
gornjih   i   donjih   ekstremiteta,   povredama   kičme   i   njihovim   posledicama,   i   sa   miopatskim 
oboljenjima.   

2.   Osobe   sa   oštećenjima   perifernog   i   centralnog   nervnog   sistema:   obuhvataju   osobe   sa 
poliomijelitisom,   multipleks   sklerozom,   epilepsijom,   cerebralnom   paralizom,   spasticitetom, 
atetozom, ataksijom, tremorom, rigorom, parezama i paralizama facialisa, peroneusa i ostalih 
perifernih nerava.

3.   Osobe   sa   oštećenjima   nastalih   usled   hroničnih   bolesti:   obuhvataju   osobe   sa   srčanim 
oboljenjima,   tuberkulozom   pluća,   dijabetesom,   leukemijom,   težim   tipom   bronhijalne   astme, 
nefritisom, zaraznom žuticom, alergičnim stanjima, premalom i prevečikom telesnom težinom, 
hemiplegijom, paraplegijom, artritisom i reumatizmom.

4. Osobe sa poremećajima psihomotorike:   su osobe sa razvojnim poremećajima i dele se u 
nekoliko podgrupa:

-   prva   grupa:   poremećaji   psihomotorike   usled   disharmoničnog   toka   razvoja   psihomotornih 
sposobnosti;

-   druga   grupa:   poremećaji   psihomotorike   usled   zastoja   u   razvoju   pojedinih   struktura 
psihomotornih sposobnosti;

treća grupa: poremećaji psihomotorike u sklopu opštih emocionalnih poremećaja i poremećaja 
inteligencije (3). 

2.0. Definisanje asistivne tehnologije

Oduvek se nastojalo pomoći osobama sa invaliditetom kako bi živeli što samostalnije. 

Ranije su oni koristili mnogo jednostavnija sredstva za pomoć u češljanju, oblačenju i pripremi 

5

obroka, sredstva za transfer, a pravljene su rampe i vršene adaptacije kupatila. I dalje su sva ova 
sredstva   važna   za   njihovu   samostalnost,   ali   danas   zahvaljujući   razvoju   nauke   i   tehnike, 
invalidnim   licima   stoje   na   raspolaganju   sredstva   i   sistemi   visoke   tehnologije   ili   asisitvna 
tehnologija.

Termin asistivna tehnologija označava sredstva ili sisteme koji osobama sa invaliditetom 

omogućavaju postizanje većeg stepena nezavisnosti i olakšavaju izvršavanje poslova. Tipičnu 
asistivnu   tehnologiju   predstavljaju   ona   sredstva   čije   dizajniranje   podrazumeva   elektroniku, 
mikroprocesore   i   materijale   visokih   performansi   tako   da   omogućavaju   pokretljivost, 
komunikaciju, kontrolisanje najbliže okoline i upotrebu mikrokompjutera (4).

Asistivna   tehnologija   pomaže   u   kompenzovanju   efekata   invalidnosti   kao   što   su: 

nemogućnost   govora,   paralize,   loša   koordinacija,   vizuelna   oštećenja,   slabost   i   kognitivni 
problemi. Fokus je usmeren na razumevanje načina na koji nervi, mišići i skelet zdravih osoba 
koordinišu   u   svakodnevnim   aktivnostima   poput   sedenja,   hodanja,   pružaju   ruku,   dohvataju 
predmete, kako bi se kontruisali sistemi asistivne tehnologije koji bi izvođenje tih aktivnosti i 
veština omogućili i osobama sa invaliditetom. 

2.1. Upotreba asistivne tehnologije

Današnji sistemi visoke tehnologije uz dodatak sofvera i hardvera veoma su prilagodljivi 

što pruža mogućnost osobama sa invalididtetom da ih koriste. Osobe koje su doživele traumatsku 
povredu, bolest ili izgubile određenu sposobnost imaju potrebu da pronađu način da se vrate 
svakodnevnom životu i obavezama koje on sobom nosi, a sistemi i sredstva asistivne tehnologije 
su u tom smislu od velikog značaja.

Sredstva   asistivne   tehnologije   mogu   koristiti   osobe   sa   senzornim,   motornim   i 

kognitivnim ograničenjima da bi postigli veću nezavisnost i podigli nivo samopouzdanja. Da bi 
se sredstva asistivne tehnologije mogla upotrebiti potrebno je naučiti kako se koriste, pa je 
shodno tome logično da postoje mesta gde je to moguće učiniti. To su škole za učenike sa 
smetnjama u razvoju i klinike za rehabilitaciju. 

Sredstva   asistivne   tehnologije   se   koriste   u   oblasti   specijalne   edukacije.   Asistivna 

tehnologija   omogućava   edukaciju   u   redovnim   školama,   omogućava   učenicima   da   razvijaju 
prijateljstvo i komunikaciju sa svojim vršnjacima, da se samostalno kreću i izrađuju domaće i 
školske zadatke što oni ne bi mogli učiniti na drugi način. 

Asistivna   tehnologija   se   koristi   i   u   profesionalnom   treningu.   Sredstva   asistivne 

tehnologije kao pomoć često se koriste u restruktuiranju i prilagođavanju mesta na kojem se 

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti