Tehnički fakultet
Evropski univerzitet
Brčko Distrikt
Bosna i Hercegovina
Predmet: Arhitektura računarskih sistema
S E M I N A R S K I R A D
na temu: Baze podataka
Profesor Student
________________ ________________
Prof. dr Halid Žigić Marko Berić
april, 2013. godine
3
1.1.2 CILJEVI KOJI SE NASTOJE POSTICI KORISTENJEM BAZA PODATAKA
Spomenuli smo da baze podataka predstavljaju visu razinu rada s podacima u odnosu
na klasicne programske jezike. Ta visa razina rada ocituje se u tome sto tehnologija baza
podataka nastoji (i u velikoj mjeri uspijeva) ispuniti sljedece ciljeve.
Fizicka nezavisnost podataka. Razdvaja se logicka definicija baze od njene stvarne
fizicke grade. Znaci, ako se fizicka grada promijeni (na primjer, podaci se prepisu u druge
datoteke na drugim diskovima), to nece zahtijevati promjene u postojecim aplikacijama.
Logicka nezavisnost podataka. Razdvaja se globalna logicka definicija cijele baze
podataka da lokalne logicke definicije za jednu aplikaciju. Znaci, ako se logicka definicija
promijeni (na primjer uvede se novi zapis ili veza), to nece zahtijevati promjene u postojecim
aplikacijama. Lokalna logi cka definicija obi cno se svodi na izdvajanje samo nekih elemenata
iz globalne definicije, uz neke jednostavne transformacije tih elemenata.
Fleksibilnost pristupa podacima. U starijim mreznim i hijerarhijskim bazama, staze
pristupanja podacima bile su unaprijed definirane, dakle korisnik je mogao pretrazivati
podatke jedino onim redoslijedom koji je bio predviden u vrijeme projektiranja i
implementiranja baze. Danas se zahtijeva da korisnik mo ze slobodno prebirati po podacima,
te po svom nahodenju uspostavljati veze medu podacima. Ovom zahtjevu zaista
zadovoljavaju jedino relacijske baze.
Istovremeni pristup do podataka. Baza mora omoguciti da veci broj korisnika
istovremeno koristi iste podatke. Pritom ti korisnici ne smiju ometati jedan drugoga, te svaki
od njih treba imati dojam da sam radi s bazom.
Cuvanje integriteta. Nastoji se automatski sacuvati korektnost i konzistencija
podataka, i to u situaciji kad postoje greske u aplikacijama, te konfliktne istrovremene
aktivnosti korisnika.
Mogucnost oporavka nakon kvara. Mora postojati pouzdana zastita baze u slucaju
kvara hard-vera ili gresaka u radu sistemskog softvera.
Zastita od neovlastenog koristenja. Mora postojati mogucnost da se korisnicima
ogranice prava koristenja baze, dakle da se svakom korisniku reguliraju ovlastenja sto on
smije a sto ne smije raditi s podacima.
Zadovoljavajuca brzina pristupa. Operacije s podacima moraju se odvijati dovoljno
brzo, u skladu s potrebama odredene aplikacije. Na brzinu pristupa mo ze se utjecati
odabirom pogodnih fizickih struktura podataka, te izborom pogodnih algoritama za
pretrazivanje.
Mogucnost podesavanja i kontrole. Velika baza zahtijeva stalnu brigu: pracenje
performansi, mijenjanje parametara u fizickoj gradi, rutinsko pohranjivanje rezervnih kopija
podataka, reguliranje ovlastenja korisnika. Takoder, svrha baze se vremenom mijenja, pa
povremeno treba podesiti i logi cku strukturu. Ovakvi poslovi moraju se obavljati
centralizirano. Odgovorna osoba zove se administrator baze podataka. Administratoru
trebaju stajati na raspolaganju razni alati i pomagala.
1.1.3 ARHITEKTURA BAZE PODATAKA
Arhitektura baze podataka sastoji se od tri “sloja” i sucelja medu slojevima, kao sto je
prikazano na Slici 1.1. Rijec je o tri razine apstrakcije Fizicka razina odnosi se na fizicki prikaz i
4
raspored podataka na jedinicama vanjske memorije. To je aspekt kojeg vide samo sistemski
programeri (oni koji su razvili DBMS). Sama fizicka razina moze se dalje podijeliti na vi se
pod-razina apstrakcije, od sasvim konkretnih staza i cilindara na disku, do vec donekle
apstraktnih pojmova datoteke i zapisa kakve susrecemo u klasicnim programskim jezicima.
Raspored pohranjivanjaopisuje kako se elementi logicke definicije baze preslikavaju na
fizicke uredaje. Globalna logicka razinaodnosi se na logicku strukturu cijele baze. To je aspekt
kojeg vidi projek-tant baze odnosno njen administrator. Zapis logicke definicije naziva
seshema(engleski takoder schema). Shema je tekst ili dijagram koji definira logicku strukturu
baze, i u skladu je sa zadanim modelom. Dakle imenuju se i definiraju svi tipovi podataka i
veze medu tim tipovima, u skladu s pravilima koristenog modela. Takoder, shema uvodi i
ogranicenja kojim se cuva integritet podataka.
Lokalna logicka razina odnosi se na logicku predodzbu o dijelu baze kojeg koristi
pojedina aplikacija. To je aspekt kojeg vidi korisnik ili aplikacijski programer. Zapis jedne
lokalne logicke definicije zove sepogled(engleski view) ili pod-shema. To je tekst ili
dijagramkojimse imenuju i definiraju svi lokalni tipovi podataka i veze medu tim tipovima,
opet u skladu s pravilimakoristenog modela. Takoder, pogled zadaje preslikavanje kojim se iz
globalnih podataka i veza izvode lokalni. Za stvaranje baze podataka potrebno je zadati samo
shemu i poglede. DBMS tada automatski generira potrebni raspored pohranjivanja i fizicku
bazu. Administrator moze samo donekle utjecati na fizicku gradu baze, podesavanjem njemu
dostupnih parametara. Programi i korisnici ne pristupaju izravno fizickoj bazi, vec dobivaju ili
pohranjuju podatke posredstvom DBMS-a. Komunikacija programa odnosno korisnika s
DBMS-om obavlja se na lokalnoj logi ckoj razini.
1.1.4 JEZICI ZA RAD S BAZAMA PODATAKA
Komunikacija korisnika odnosno aplikacijskog programa i DBMS-a odvija se pomocu
posebnih jezika. Ti jezici tradicionalno se dijele na sljedece kategorije.
