SVEUČILIŠTE U RIJECI
POMORSKI FAKULTET U RIJECI
Antonela Maruna
BAZE PODATAKA
(seminarski rad)
Rijeka, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
POMIORSKI FAKULTET U RIJECI
BAZE PODATAKA
(seminarski rad)
MENTOR
STUDENT
Antonela Maruna, MBS:
Rijeka, lipanj 2013.
1
1.
UVOD
Baze podataka neophodan su segment organiziranja podataka na najvišoj razini u
suvremenom životu. Bez njih bi veoma teško funkcionirali mnogobrojni sustavi, ustanove i
poduzeća. Stoga se kao temeljni problem istraživanja ovog rada postavljaju baze podataka i
njihova razrada i primjene. Navedeni problem istraživanja zahtijeva analizu i istraživanje
pojma baza podataka, što je potrbno potkrijepiti definicijama i primjerima, čime se odredio i
predmet istraživanja. Dakle, predmetom istraživanja možemo smatrati funkciju i primjenu
baza podataka u svakodnevnom životu. Iz postavljenog predmeta proizlazi slijedeća radna
hipoteza: na temelju analiziranih bitnih teorijskih značajki i podataka prikupljenih
istraživanjem, moguće je ustanoviti kako su baze podataka iznimno važne u svakodnevnom
privatnom i poslovnom životu.
Svrha i cilj ovog istraživačkog rada su usko povezani s postavljenim problemom i
predmetom istraživanja. Svrha ovog rada jest istražiti i analizirati pojam baze podataka kako
bi se na temelju toga odredila njihova važnost i primjena. Cilj ovog rada jest dati znanstveno
utemeljene odgovore na pitanja vezana za problem i predmet istraživanja, kao što su:
-
kako su nastale baze podataka,
-
što su baze podataka,
-
koji su modeli baza podataka,
-
koja je primjena baza podataka
-
koji su ciljevi primjene baze podataka,
-
što je arhitekura baza podataka,
-
koji je životni ciklus baza podataka.
Osobine istraživane problematike, te svrha i ciljevi ovog istraživanja zahtijevaju
uporabu slijedećih znanstvenih metoda: metode analize i sinteze, metoda promatranja,
statističke metode, metode indukcije i dedukcije, generalizacije i specijalizacije, apstrakcije i
konkretizacije, metoda kompilacije, te metoda deskripcije, odnosno teorije sustava. Rezultati
istraživanja ovog rada pod naslovom BAZE PODATAKA prikazani su kroz su kroz četiri
veće cjeline koje su razrađene na veći broj podcjelina.
2
2. DEFINIRANJE BAZA PODATAKA
Baze podataka predstavljaju viši nivo rada s podacima u odnosu na
klasične programske jezike. Radi se o tehnologiji koja je nastala s namjerom da se uklone
slabosti tradicionalne automatske obrade podataka koja se koristila 60-tih i 70-tih godina 20.
stoljeća. Ta tehnologija je osigurala je veću produktivnost, kvalitetu i pouzdanost u razvoju
aplikacija koje se svode na pohranjivanje i pretraživanje podataka u računalu.
2.1. POVIJEST BAZA PODATAKA
Najranija poznata upotreba termina baza podataka potječe iz lipnja 1963. kada
je Društvo za razvoj sustava uzelo pod pokroviteljstvo simpozij pod naslovom Razvoj
i upravljanje računalno centriranom bazom podataka. Baza podataka kao jedinstvena
riječ postala je uobičajena u Europi u ranim 1970-ima, a krajem desetljeća koristila se
u glavnim američkim novinama. (Banka podataka, usporedni termin, koristio se vrlo
rano u novinama Washington Post, 1966.)
1
Prvi sustavi upravljanja bazom podataka razvijeni su u 1960-ima, a začetnik u
tom polju bio je Charles Bachman. Bachmanov cilj bio je stvaranje djelotvornije
upotrebe novih uređaja s izravnim pristupom pohrane koji su postali dostupni, jer se
do tada obrada podataka temeljila na bušenim karticama i magnetskoj vrpci, pa je tako
serijska obrada bila dominantna aktivnost. U to vrijeme su se pojavila dva ključna
modela podataka. CODASYL je razvio mrežni model baziran na Bachmanovim
idejama, te se hijerarhijski model koristio u sustavu koji je razvio North American
Rockwell, a kojeg je kasnije prihvatio IBM kao kamen temeljac svojeg SUI proizvoda.
Odnosni model je predložio E. F. Codd 1970. godine. On je kritizirao postojeće
modele zbog zbrke apstraktnih opisa informacijskih struktura s opisima mehanizama
fizikalnog pristupa. Ipak je dugo vremena odnosni model ostao samo u području
akademskog interesa. Dok su CODASYL sustavi i SUI bili zamišljeni kao rješenja
praktičnog inženjerstva, uzimajući u obzir tehnologiju koja je postojala u ono vrijeme,
odnosni model je zauzeo mnogo veću teoretsku perspektivu, smatrajući da će
hardverska i softverska tehnologija uhvatiti korak s vremenom. Među prvim
1
Varga, M.: BAZE PODATAKA - KONCEPTUALNO, LOGIČKO I FIZIČKO
MODELIRANJE PODATAKA, DRIP, Zagreb, 1994., str. 10
4
2.2. DEFINICIJA BAZE PODATAKA
Mnogo je definicija za pojam ''baza podataka''. Najjednostavnija je da je baza
podataka organizirana zbirka podataka
4
. Taj je termin nastao unutar računalne
industrije, no značenje se toliko proširilo da Europska direktiva za baze podataka, koja
za baze podataka donosi prava za intelektualno vlasništvo, uključuje i neelektronske
baze podataka unutar svoje definicije.
Jedna od definicija baze podataka je da je ona skup međusobno ovisnih
podataka, pohranjenih bez redundancije (preklapanja ili udvostručavanja), koji služe
jednoj ili više aplikacija na optimalan način, gdje su podaci neovisni o programima
kojima se obrađuju i gdje postoji kontroliran pristup podacima. Baza podataka je skup
međusobno povezanih podataka, pohranjenih u vanjskoj memoriji računala. Podaci su
pritom istovremeno dostupni raznim korisnicima i aplikacijskim programima
5
.
Ubacivanje, promjena, brisanje i čitanje podataka obavlja se posredstvom zajedničkog
softvera. Korisnici i aplikacije pritom ne moraju poznavati detalje fizičkog prikaza
podataka, već se referiraju na logičku strukturu baze (Slika 1).
Slika 1. Primjer baze podataka
Izvor: Google images.
Još jedna od mogućih definicija baze podataka glasi da je to zbirka zapisa
pohranjenih u računalu na sustavni način, takav da joj se računalni program može
obratiti prilikom odgovaranja na problem
6
. Svaki se zapis za bolji povratak i
razvrstavanje obično prepoznaje kao skup elemenata (činjenica) podataka. Tako
4
Wikipedija,
Slobodna
enciklopedija:
BAZA
PODATAKA,
http://hr.wikipedia.org/wiki/Baza_podataka
, 15. 05. 2013.
5
Manger, R.: BAZE PODATAKA, Autorizirana skripta, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2003.
6
Ibidem.
