PANEVROPSKI UNIVERZITET ''APEIRON''BANJA LUKA

SMJER : ZDRAVSTVENA NJEGA

SEMINARSKI RAD IZ PATOLOGIJE

Tema: Bolesti kardio-vaskularnog sistema

Mentor:                                                                      Student:

Prof. dr Radoslav Gajanin                                       Slobodanka Vukšić

 Indeks: 682/14

MAJ 2015. godine

SADRŽAJ

1.UVOD

.....................................................................................................................................3

2.BOLESTI KARDIO-VASKULARNOG SISTEMA

..........................................................................4

2.1.Bolesti endokarda

..............................................................................................................4

2.2.Bolesti miokarda

.................................................................................................................6

2.2.1. Miokarditis( Myocarditis )

......................................................................................6

2.2.2.Kardiomiopatije( cardiomyopathia )

..............................................................................7

2.2.2.1.Dilataciona kardiomiopatija

....................................................................................7

2.2.2.3. Restriktivna kardiomiopatija

..................................................................................8

2.2.3. Dekompenzacija srca( Decompensatio cordis )

........................................................8

2.2.4.Srčana insuficijencija

...................................................................................................9

2.2.4.1. Insuficijencija lijeve strane srca

..............................................................................9

2.2.4.2. Insuficijencija desne strane srca

.............................................................................9

2.2.5.Plućno srce ( cor pulmonale )

...................................................................................10

2.3.Bolesti parikarda

..............................................................................................................11

2.3.1. Gnojni perikarditis( pericarditis purulenta acuta )

.................................................11

2.3.2. Tuberkulozni perikarditis ( pericarditis tuberculosa )

.............................................11

2.4.Urođene srčane mane( vitium cordis congenitum )

.......................................................12

2.4.1. Defekt pretkomorne pregrade ( defectus septi atrialis )

........................................12

2.4.2. Defekt komorne pregrade ( defectus septi ventricularis )

......................................13

2.4.3. Perzistiranje arterijskog kanala ( ductus arteriosis persistens )

.............................13

2.4.4. Izolovana stenoza  otvora plućne arterije( stenosis ostii arteriae pulmonalis )

....13

2.4.5. Tetralogija Fallot ( tetralogia fallot )

........................................................................14

2.4.6. Koarktacija aorte(  coarctatio aortae )

....................................................................14

2.5. Stečene srčane mane ( vitium cordis aquisitum )

..........................................................15

2.5.1.Mitralna stenoza ( stenosis ostii valvulae mitralis )

................................................15

2.5.2.Mitralna insuficijencija ( insuffitientia ostii valvulae mitralis )

...............................16

2.5.3. Stenoza aortnog otvora ( stenosis ostii aortae )

.....................................................16

2.5.4. Insuficijencija aortnog otvora ( insuffitientio ostii aortae )

....................................16

2.6. Tumori srca

......................................................................................................................16

2.6.1. Miksom srca ( mixoma cordis )

................................................................................16

2.6.2. Rabdomiom srca ( rabdomyoma cordis )

................................................................17

3. Patologija krvnih i limfnih sudova

.....................................................................................18

3.1.Arterioskleroza

.............................................................................................................18

3.2. Ateroskleroza

...............................................................................................................18

2

background image

1.UVOD

Srce predstavlja mišićni organ  koji ritmičkim kontrakcijama pumpa krv u arterije , 
na taj način omogućujući ishranu svake ćelije organizma. Kod žena je veličine oko 
250-300gr, dok kod muškaraca je nešto veće 300-350gr. Zid srca čine tri sloja:

1) ENDOKARD;
2) MIOKARD;
3) PERIKARD;

Endokard-unutrašnja   avaskularna   membrana   srca.   Makroskopski   ga   čine   endotel 
kontinuiranog tipa i subendotelni sloj. 

Miokard-jeste   medijalni   sloj   koji   je   ujedno   i   najdeblji   dio   zida   srca.Čine   ga 
kontraktilni miociti, potom specijalizovane ćelije provodnog sistema i mioendokrine 
ćelije. 

Perikard-parijetalni list perikardne kese. Obložen je mezotelnim ćelijama . Perikard i 
endokard se na bazi srca spajaju,čineći tako perikardnu kesu. 

4

2.BOLESTI KARDIO-VASKULARNOG SISTEMA

2.1.Bolesti endokarda

2.1.1.Endokarditis

Endokarditis predstavlja upalu endokarda odnosno unutrašnje avaskularne membrane 
srca i srčanih valvula. Može biti: infektivni, trombolitički nebakterijski, reumatski, 
endokarditis u sistemskom lupusu eritematideusu, u reumatoidnom artritisu  itd.

Infektivni endokarditis

 mogu prouzrokovati razne bakterije, virusi, rikecije i gljivice. 

Ovaj oblik endokarditisa se javlja  veoma često kod starije populacije sa infekcijom 
valvula,   a   bez   anamnestičkih   podataka   o   ranijim   oboljenjima   srca.   Dolazi   do 
kolonizacije   i   invazije   mikroorganizama   valvularnog   i   nevalvularnog   endokarda. 
Kada govorimo o etiologiji :

1) Streptococcus viridans je uzročnik u oko 50 % slučajeva;
2) Stafilococcus aureus je uzročnik u oko 20 % slučajeva;
3) Stafilococcus epidermalis , Enterococci(haemophylus,actinobacillus) i drugi 

infektivni uzročnici.

Za nastanak infektivnog endokarditisa neophodno je da zalisci budu oštećeni i da su 
se bakterije uselile u krv, te se tako naselile u mikrotrombe   stvorene na oštećenim 
zaliscima.   Ukoliko   su   bakterije   jako   virulentne,   može   doći   do   infektivnog 
endokarditisa   i   na   neoštećenim   zaliscima.   Na   srčanom   zalisku   javljaju   se   obilne 
bakterijske naslage. S jedne strane mogu biti prečnika nekoliko centimetara , a s 
druge strane toliko male da se praktično ne vide. Obično vise sa slobodnog ruba 
zaliska.  Ove naslage se obično razvijaju pojedinačno, ili pak u nekoliko razbacanih 
područja,međutim ne zahvatajući u potpunosti slobodne rubove zalistaka ,kako se 
dešava   kod   reumatske   groznice.   Ove   vegetacije   ponekad   dovode   do   perofracije 
zalistaka 

Slika 1.

Infektivni endokarditis

5

background image

Slika 2.

Mitralna valvula, sitne  vegetcije na liniji zatvaranja 

zalistaka. 

 U samom zalisku dolazi do fibrinoidne degeneracije i proliferacije mezenhimalnih 
ćelija koje se povremeno obrazuju u vidu Ašofovih čvorića. 

Zalisci   usljed   nekroze   postaju   neravne   površine   koje   omogućuju   hvatanje   sitnih 
trombova   u   vidu   bradavica(slika   2).   Poslije   dolazi   do   organizacije   trombusa 
proliferacijom  vezivnih ćelija  koje prodiru u bradavicu zajedno sa novostvorenim 
mladim kapilarima.  Ukoliko u ovom stadijumu nije došlo do smrti ,te bradavice se 
pretvaraju u vezivno tkivo a zalisci su sivo bjeličasti i zadebljali. Kao posljedica 
ovoga dolazi do srašćenja između   zalistaka a onda se u određenom momentu   ne 
mogu   otvoriti     ,jer   dolazi   do   stenoze   odgovarajućeg   ušća.     Recidivi   reumatskih 
promjena   su   veoma   česti,   pri   čemu   svakim   novim   napadom   dolazi   do   novih 
zadebljanja na zaliscima. 

Slika 3.

Hronična reumatska bolest srca, sivo bjeličasti i zadebljali zalisci

2.2.Bolesti miokarda

2.2.1. Miokarditis( Myocarditis )

Mikarditis   predstavlja   zapaljenje   odnosno   upalu   miokarda   (   srčanog   mišića   ). 
Mikarditis se dijeli na :

1) Infektivni miokarditis;
2) Miokarditis izazvan dejstvom hemijskih supstancija;
3) Autoimuni miokarditis;
4) Mješovite lezije;

Infektivni   miokarditis-

  histološka   ćelijska   infiltracija   je   nespecifična.   Ovaj   oblik 

miokarditisa može biti i virusni, bakterijski, gljivični, protozonalni. 

Od   svih   miokarditisa   ,   najbitniji   je   virusni   miokarditis.   Samo   mali   broj   ovih 
miokarditisa   se   može   klinički   manifestovati.   U   prilog   tome   ide   što   idiopatska 

7

Želiš da pročitaš svih 26 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti