METODE U DEMOGRAFIJI

Demografija kao nauka koristi određene metode koje su preuzete iz matematike, logike i 
drugih prirodnih nauka, pa i  iz nekih društvenih.
Korištenjem ovih metoda, dolazi se do određenih podataka koji su vezani za brojnost, 
prirodno kretanje (natalitet, mortalitet, fertilitet), mehaničko kretanje (useljavanje, 
iseljavanje), kao i podataka o biološkoj sutrukturi (starosna, spolna..) kao i o drugim 
strukturama (ekonomska, obrazovna, socijalna struktura stanovništva...)
Demografija kao nauka koristi sljedeće metode:

1.

Strukture

 

– odnos dijela prema cjelini

2.

Koeficijenti 

– veličine koje su rezultat odnosa dvaju stanja i oni kao 

takvi ne zavise o mjernim jedinicama jedne serije, te se mogu koristiti za 
upoređivanje serija u različitim mjernim jedinicama

Stope 

– koeficijenti koji se množe sa 10, 100, 1000...

3.

Relativni brojevi

 

– brojevi koji su rezultat upoređivanja dvaju apsolutnih 

brojeva. Pomoću tih brojeva dolazi se do saznanja kakvo učešće imaju određeni 
dijelovi u cjelini, da li se ono povećava ili smanjuje imajući u vidu vremenski 
period. Od apsolutnih brojeva se razlikuju po tome što pokazuju dinamiku 
kretanja određenih pojava. 
Za izračunavanje potrebno odrediti 

bazu

 (može biti stalna, da se mjenja iz perioda 

u period...)

4. Postotak (procent)

5.

Specifične stope

 

– to su takve veličine koje su vezane za određene podatke 

koje nam osvjetljavaju učešće pojedinih obilježja u određenoj stukturi.

6.

Standardizovana stopa

 

– veličina koja se veže za određenu grupu 

populacije koji mogu da budu predstavnici druge populacije.

7.

Indeksi 

– su takvi relativni brojevi, koji pokazuju odnos stanja više 

brojeva u različitim vremenskim periodima.
Prema 

načinu izračunavanja

- sa stanom i promjenljivom bazom,

Prema 

načinu obuhvata

- prosti i složeni

- prosti indeksi

- uzimaju u obzir kretanje samo jedne pojave

- složeni (agregatni)

- uzimaju u obzir kretanja više pojava

8.

Srednje vrijednosti 

– su takve veličine koje trebaju da predstavljaju seriju 

podataka, a to znači da u sebi treba da sadrže sve karakteristike serije iz koje se 
izračunavaju. Prema načinu izračunavanja:

- izračunate

 (one koji se izraze na računski način)

aritmetička, geometrijska sredina

- pozicione

 (one koje se utvrđuju na osnovu pozicije ili položaja jedne 

        veličine u seriji)

modus, medijana...

9.

Koeficijenti strukture

 – 

maskulinitet

 – odnos muškaraca prema ženama

  - 

feminitet

 – odnos žena prema muškarcima

10.

Prosječna starost 

– veličina izračunata na način da se zbroji broj godina 

određene populacije i zbir podjeli sa brojem te populacije

11.

Medijalna starost

 

– veličina rezultat primjene medijane kao metode za 

određenu populaciju

12.

Trend 

– metoda koja se koristi za izračunavanje dosadašnjih 

kretanja u određenim veličinama ili za kretanja u određenoj budućnosti.
Predstavlja se:

y= a+bx, x – vrijeme

13.

Korelacija 

– metoda koja se korist kada se želi utvrditi odnos između 

dvije pojave

14.

Regresija 

– metofa koja se koristi kada se želi ispitati odnos između 

dvije varijable.

15.

Teorija vjerovatnoće

 – metoda koja se koristi u cilju procjena kretanja pojava

16.

Testovi 

– metoda vezana za uzorak.

Uzorak

 – dio osnovnog skupa na osnovu kojeg se donosi 

zaključak o osnovnom skupu

DEMOGRAFIJA KAO NAUKA
Demografija 

je nauka o stanovništvu 

(demos = narod, graphein = opisivati)

. Ovaj 

pojam prvi put u literaturu je uveo A. Guillard. Prema njemu, predmet demografije je 
proučavanje zakona o stanovništvu.

Demografija za svoj predmet ima, prije svega, 

stanje

 i 

kretanje

 stanovništva.

Pod stanjem stanovništva

 podrazumjeva se 

broj

 i 

sastav 

stanovništva u momentu 

njegovog posmatranja. Statistička akcija pomoću koje se najčešće dolazi do podataka o 
stanju stanovništva su 

popisi stanovništva

. Osnovni podaci koje dobijamo tim putem jesu 

broj stanovništva

, te 

sastav

 (struktura) stanovništva s obzirom na obilježja: 

pol, starost, 

zanimanje, obrazovanje, narodnost, nacionalnost

...

Pod kretanjem stanovništva

 podrazumjevaju su 

sve tekuće promjene

 stanovništva koje 

se odigravaju u toku posmatranih vremenskih perioda.
Te promjene mogu biti izazvane prirodnim putem – 

prirodno kretanje

 (natalitet, 

mortalitet i fertilitet), čijim se izučavajem bavi 

vitalna statistika

Kao i 

mehaničko kretanje

 (iseljavanje, useljavanje) – migracioni saldo (razlika između 

useljenog i iseljenog stanovništva).

Predmet demografije u UŽEM

 smislu obuhvata: brojnost, prostorni raspored 

stanovništva, prirodno i mehaničko kretanje, kao i starosno- spolnu strukturu 
stanovništva.

Predmet demografije u ŠIREM 

smislu obuhvata: brojnost, prostorni raspored 

stanovništva, prirodno i mehaničko kretanje, te promjene u demografskim, socio-
ekonomskim i ostalim strukturama stanovništva.

Bit demografije – demografski razvoj:
Demografski razvoj

 – složen proces razvoja stanovništva koji obuhvata prirodno i 

                                      mehaničko kretanje u međusobnoj interakciji s promjenama

  u svim njegovim strukturama, a sve to u okviru djelovanja 
  ekonomskih, druptvenih, socio-psiholoških i dr. Faktora.

background image

Želiš da pročitaš svih 10 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti