Devizni menadžment poslovne banke
1
ZAVRŠNI RAD DEVIZNI MENADŽMENT POSLOVNE BANKE
UVOD
Nove svetske ekonomije su silom prilika sve više ili manje otvorene preme svetskom
tržištu, bilo da je u pitanju tržište roba, novca, rada ili kapitala. Privreda i ekonomija koje su
dovoljne same sebi više nema, njih zamenjuju privrede koje postaju komplementarne i sve više
uzajamno povezane. Nastajanje takvog okruženja, gde su privrede sve više otvorene, nameće
potrebu ovladavanja saznanjima o složenim tokovima novca i kapitala u okviru svetske
ekonomije, zatim sistemu i instrumentima plaćanja, efektima promene deviznih kurseva,
promena kamatnih stopa na finansijskim tržištima, kursnim i valutnim rizicima, inflaciji i dr.
Manipulisanje deviznim kursevima, politika uvoza i izvoza roba i kapitala, zaduživanje u
inostranstvu, otežan pristup svetskom tržištu novca i kapitala kao i mnogi drugi problemi dovode
do osnovane potrebe njihovog detaljnog izučavanja.
Problem opšteg novca ne može umanjiti prirodu, značaj i cirkulaciju novca u
međunarodnom sistemu plaćanja, odnosno njegovu intervalutarnu vrednost. Danas je nemoguće
odvojiti njegovo unutrašnje kretanje i kupovnu snagu od međunarodne cirkulacije, jer ne postoji
ni jedna privreda dovoljna sama sebi, tj. odvojena ili izolovana od svetskog tržišta. U svetskim
razmerama razmena roba, novca, kapitala i radne snage između raznih zemalja, implicira i
određene probleme vezane za različitu produktivnost rada, formiranje cena, cena rada,
regionalnu podelu sveta i slično. Sve to dovodi do nastanka različitih nacionalnih novčanih
jedinica koje su u opticaju u okviru nacionalnih granica kao platežno i prometno sredstvo.
Ovakva nacionalna različitost novčanih sredstava dovela je i do različitih nacionalnih jedinica
koje prestaju da figuriraju kao novac van granica zemlje u kojoj su aktuelne. Da bi se omogućilo
međunarodno plaćanje mora se naći način da novac prevaziđe uske nacionalne okvire.
Savremene ekonomije su više ili manje otvorene prema svetskom tržištu (robe, novca,
rada i kapitaia). Autarkičnih privreda i privreda dovoljnih samih sebi nema.
Komplementarnost i uzajamna povezanost privreda postaju sve veći. Otvorenost privreda
nameće i potrebu ovladavanja saznanjima o složenim tokovima novca i kapitala u međunarodnoj
ekonomiji, sistemu i instrumentima plaćanja, efektima promena deviznih kurseva, garancijama,
promenama kamatnih stopa na finansijskim tržištima, kursnim i valutnim rizicima, inflaciji i dr.
Manipulisanje deviznim kursevima, devalvacije i revalvacije nacionalnih valuta, politika izvoza i
2
ZAVRŠNI RAD DEVIZNI MENADŽMENT POSLOVNE BANKE
uvoza roba i kapitala, fundamentalni problemi platnog bilansa, zaduživanje u inostranstvu, efekti
upotrebe kapitala i dospeće obaveza (kumuliranje obaveza po dugovima), otežani pristup
svetskom tržištu novca i kapitala, velike promene na svetskim finansijskim tržištima i u
poslovnoj filozofiji međunarodnih finansijskih institucija - kao imperativ nalažu i potrebu
njihovog detaljnog izučavanja.
Upravljanje deviznim kursom, politika precenjenog ili podcenjenog deviznog kursa,
savremena konvertibilnost valuta, međunarodno devizno tržište, spekulativno kretanje kapitala,
devizna kontrola i upravljanje deviznim transakcijama, ali i povezanost domaćeg i svetskog
deviznog tržišta, postali su sastavni deo svake finansijske i razvojne politike preduzeća i države.
Korišćenje instrumenata plaćanja, kursni rizik, odnos rizika, kamate, poreske stope i stope
inflacije – postali su nezaobilazna tema svih poslovnih razgovora. Iz navedenih razloga
problematika plaćanja, devizni priliv i odliv, raspolaganje devizama, spekulativni odliv i bekstvo
kapitala i sl. već niz godina dolaze u središte interesa finansijskih teoretičara i praktičara.
Poslovne banke se, po pravilu, razvijaju u zemljama tržisne ekonomije i najčešće se bave
kreditiranjem razvoja na osnovu depozita sa drugim rokom.
Tema mog završnog rada je „
DEVIZNI MENADŽMENT POSLOVNE BANKE
“. Da
bi u potpunosti obradio zadatu temu rad započinjem pojmom šta je to banka, zatim dalji deo rada
obradiće koji su poslovi banke na deviznom tržištu i kako to rade banke kod nas.
Literatura koja je korišćena u izradi ovog rada kao i internet stranice biće navedene na
kraju rada.

4
ZAVRŠNI RAD DEVIZNI MENADŽMENT POSLOVNE BANKE
sve više, iziskivale su postojanje samo menjačkih poslova. U istom periodu kreditni posao se
javlja najvećim delom u obliku naturalnog kredita, da bi se tokom vremena sve više razvijao kao
poseban novčani kreditni posao koji prati trgovačke transakcije. U okviru ovih poslova, u
trgovačkom prometu širu primenu dobija menica (XIII vek - Italija), na osnovu koje se kao
instrument plaćanja uspešno razvija međunarodni trgovački i novčani promet. Ovaj period
je značajan i po prvim slučajevima
kvarenja novca
, što se činilo odstupanjem u težini i
sastavu plemenitih metala od kojih je kovan novac, a ispoljilo se u određenoj stopi inflacije
koja je zasiguno siromašila široki krug vlasnika novčane imovine.
Bankarski poslovi ponovo oživljavaju u srednjovekovnoj Italiji, kada se bankarstvo
razvija iz potrebe za stalnim kreditima i organizovaniji je i siguniji platni promet. U XII
veku naše ere u Italiji su se razvile preteče današnjih banaka, nazvane
montes
.
Prve bankarske institucije pojavljuju se kao komercijalne i emisione banke, a među
njima su kao prve najpoznatije
Banka di Genove
, osnovana 1320. godine i
Sasa di Sant Georgio
,
osnovana 1407. godine. Ove banke bavile su se i žiro prometom, te se stoga smatraju i
najstarijim pravima bankama u istoriji bankarstva. U ovom periodu razvila se i upotreba
menica, koja je vrlo brzo postala važno i nezamenljivo sredstvo poslovnog prometa i
kreditiranja. Takođe, amsterdamska banka uvela je u promet poseban knjižni novac, koji je
pod nazivom
mark banko
predstavljao
8,5 g finog srebra
.
Osnovi savremenog bankarstva postavljani su tokom XVIII i XIX veka, kada su
osnovane velike bankarske institucije, koje su sopstvenim i tuđim sredstvima postale važan
faktor razvoja privrede i prometa, ne samo u zemljama gde su se ove banke razvile, nego i u
međunarodnim odnosima. Među njima su, svakako, najpoznatije;
Sverigen Riskbank
, osnovana
u Švedskoj 1668. godine,
Bank of England
, osnovana u Engleskoj 1694. godine itd. U
Srbiji prva banka osnovana je 1862. godine, pod nazivom Uprava fondova, koja je kasnije prešla
u Državnu hipotekamu banku, a od 1883. godine poslovala je kao Privilegovana Narodna
banka Kraljevine Srbije.
Živković, A., Erić, D., Bojović,P., Pavlović,Đ.,:
Osnovi Finansijskog Menadžmenta
,
Čigoja štampa, Beograd,
2004.,str.45.
5
ZAVRŠNI RAD DEVIZNI MENADŽMENT POSLOVNE BANKE
2.POJAM I DEFINICIJA BANKE
Na početku civilizacije novac je bio nepoznat. Potrebe ljudi za određenim proizvodima su
zadovoljavane trampom. Kada se vremenom, sa sve većom i raznovrsnijom proizvodnjom i
pojavom društvene podele rada, javio problem da raspoloživi proizvod bude prihvaćen za
traženi, iznađena je jedna stvar, proizvod za pribavljanje ostalih sredstava za zadovoljenje
najraznovrsnijih potreba - novac.
Zbog svojih prirodnih osobina, metali su prvi preuzeli funkciju opšteg sredstva razmene.
U vremenu „starog carstva“ pre 4500 godina u Kini koristi se zlato, kao i kod Feničana pre 3000
godina.
Za pojavu novca i privatne svojine vezan je i nastanak prvih banaka (najranije 2780-
2420. p.n.e. a najkasnije 2650-2350 p.n.e.).
Savremena shvatanja posmatraju banku kao specifično preduzeće koje posluje novcem,
zbog čega je njegov društveni značaj veći u odnosu na druga „obična“ preduzeća. Poslovanje
banaka se tretira kao celina pravnih, ekonomskih i finansijskih okvira i normi.
2.1.Pojam banke
Banka je najznačajnija finansijska organizacija u savremenim tržišnim privredama, koja
se bavi prikupljanjem slobodnih novčanih sredstava iz sfera privrede i stanovništva a radi
plasiranja tih sredstava u vidu kredita zainteresovanim pravnim i fizičkim licima.
Pored toga
banke obavljaju i brojne druge finansijske usluge za račun i u ime svojih klijenata.
Pojam „banka“ potiče od latinske reči
banko
koja označava klupu (tezgu, u današnjem
smislu šalter), postavljenu na ulici, trgu, vašaru ili sajmu, na kojoj se vršila razmena različitih
oblika i vrsta novca, kao i novčane transakcije naplate i plaćanja u vezi sa obavljenim
trgovinskim prometom.
Od Hamurabijevog zakonika pa do današnjih dana, od tezge do savremenih poslovnica,
banke su razvile u veoma moćne organizacije, koje je trebalo definisati i pravnom regulativom.
Živković, A., Erić, D., Bojović,P., Pavlović,Đ.,:
Osnovi Finansijskog Menadžmenta
,
Čigoja štampa, Beograd,
2004.,str.47.

7
ZAVRŠNI RAD DEVIZNI MENADŽMENT POSLOVNE BANKE
U prvu grupu definicija su one koje banku određuju kao pravna lica koja se mogu
osnovati samo uz saglasnost ovlašćenih državnih organa. Kriterijumi za dobijanje saglasnosti su
veoma različiti od države do države i zavise od nadležnih organa koji imaju diskreciono pravo da
izdaju potrebna odobrenja.
U drugu grupu, spadaju definicije koje određuju banku prema predmetu poslovanja. U
nemačkom pravu postoji utvrđena lista delatnosti kojima se može baviti jedna banka i to je ključ
za njihovo definisanje i određenje.
Treća grupa spektra definiše banku na osnovu unapred određenih karakteristika. Ove
definicije imaju formalizovan pristup koji stvara određene probleme, iz razloga nemogućnosti
razvoja banke.
U reprodukciji privrede jedne države postojanje novca i mogućnosti kreditiranja
predstavijaju bitne činioce. U kontekstvu ovog kruga, banke imaju posebno mesto i ulogu jer su
specijalizovane institucije, čija je osnovna funkcija da privredu i njenu reprodukciju snabdevaju
potrebnom količinom i novca i kredita. Stoga je bankarstvo u celini kao specifična privredna
delatnost određena vrstom i sadržinom bankarskih poslova. Po odredbama Zakona o bankama i
drugim finansijskim organizacijama, banka se osniva kao akcionarsko društvo, ugovorom o
osnivanju i obezbeđenjem sredstava za osnivački kapital banke. Druga finansijska organizacija,
izuzev Štedno - kreditnih zadruga, osniva se kao akcionarsko društvo, ugovorom o osnivanju i
obezbeđenjem sredstava u osnivački kapital.
Banke i druge finansijske organizacije su pravna lica.
Banku mogu da osnuju domaća i
strana pravna i fizička lica. Banku mogu da osnuju najmanje dva osnivača. Strana lica mogu da
osnuju banku pod uslovima uzajamnosti.
Ugovorom o osnivanju banke utvrđuju se naročito:
a) naziv i sedište osnivača banke;
b) naziv i sedište banke;
c) iznos ukupnog osnivačkog kapitala banke u novčanom i nenovčanom obliku, kao i udeo
svakog osnivača u tom kapitalu;
d) rok do koga su osnivači banke dužni da uplate i prenesu novčana i nenovčana sredstva u
osnivački kapital banke;
e) prava, obaveze i odgovornosti osnivača banke za obaveze banke;
f) uslovi za sticanje i prestanak prava osnivača;
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti