UNIVERZITET U TUZLI 

EKONOMSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA FINANSIJE 

TEMA: DEVIZNI TEČAJ BOSNE I HERCEGOVINE

Profesor:                                                                          Studenti: 

Dr. Sc. Izudin Kešetović, red. prof.                                Hasić Meliha I- 

2450/10 

                                                                                         Hodžić Damir I-  

2643/10 

                                                                                         Karić Senita I-  

2589/10

Tuzla, mart 2012. godina 

SADRŽAJ

UVOD.................................................................................................... 3

1. 

DEVIZNO TRŽIŠTE............................................................................ 4

2. 

DEVIZNI TEČAJ.................................................................................. 6

2.1.  Vrste deviznih 

tečajeva..........................................................................

7

2.2.  Promjene u deviznom 

tečaju.................................................................

8

3.

MONETARNA POLITIKA BOSNE I 

HERCEGOVINE....................

1

0

3.1. Pojam i karakteristike Currency 

boarda................................................

1

0

3.2. Devizni tečaj Bosne i 

Hercegovine.......................................................

1

1

4. 

TEORIJE ODREĐIVANJA DEVIZNOG TEČAJA............................. 1

2

4.1.  Teorija pariteta kupovne 

moći ..............................................................

1

2

4.2.  Teorija kamatnog 

pariteta......................................................................

1

2

4.3.  Teorija efikasnog deviznog 

tržišta.........................................................

1

2

2

background image

to devizni tečaj uopšte, odnosno devizno tržište. Tako smo i naš rad počeli sa 

objašnjavanjem deviznog tržišta. Trgovanje stranim valutama obavlja se na 

deviznom tržištu. Ovdje vec spominjemoda se svaka transakcija u vanjskoj 

prodaji sastoji od dvije valute. Tako dolazimo do pitanja kako odrediti cijene 

jedne   valute   prema   drugoj,   gdje   definišemo   devizni   tečaj.   Devizni   tečaj   je 

cijena jedne jedinice strane valute izražena brojem jedinica domaće valute. 

Vrste deviznih tečajeva i promjene u istom smo također definisali i detaljno 

objasnili u drugom dijelu našeg seminarskog rada. Kada smo glavne pojmove 

obrazložili   došli   smo   i   do   suštine   ovog   seminarskog   rada   a   to   je   kako 

funkcioniše devizni tečaj u BiH. BiH kao zemlja u tranziciji i koja je izašla iz 

rata nije bila u stanju voditi monetarnu politiku. Problem je riješila prelaskom 

na sistem Currency board tj. Valutnog odbora. Sam pojam valutnog odbora 

jeste   da   je   to   monetarna   istitucija   koja   izdaje   novčanice   i   kovanice 

konvertibilne u stranu sidro valutu odnosno valutu pokrića. U početku sidro 

valuta za KM je bio DM čiji je tečaj iznosio 1 Dm= 1 Km, kasnije sa pojavom 

eura pokrivenost KM je bila u njima i to 1 euro= 1,95583 KM.  Zatim smo izložili 

razlike   između   valutnog   odbora   i   centralne   banke.   I   na   kraju   našeg 

seminarskog rada objasnili smo koje su to teorije određivanja deviznog tečaja, 

koje   su   veoma   bitne   zbog   toga   što   postoji   mnoštvo   varijabli   i   njihovih 

međuzavisnosti mi smo pomenuli samo najvažnije. 

4

1. DEVIZNO TRŽIŠTE

Jedna od razlika između vanjske i unutrašnje trgovine je između ostalog i 

postojanje   različitih   valuta.   Naime,   u   unutrašnjoj   trgovini   transakcije   se 

obračunavaju i plaćaju u različitim valutama. Zbog toga se svaka transakcija u 

vanjskoj   trgovini   u   pravilu   sastoji   iz   dvije   kupovine   (prodaje):   kupovina 

(prodaja) roba ili usluga i kupovina (prodaja) strane valute kojom će se uvoz 

platiti. Zato se u međunarodnoj trgovini trguje ne samo robama i uslugama, 

nego i stranim valutama. Stoga vrijednost izvoza i uvoza u domaćoj valuti ovisi 

ne samo o cijenama roba i usluga, nego i o cijenama deviza u kojima se izvoz i 

uvoz plaća. 

Naime vrijednost svake jedinice izvoza (uvoza) u domaćoj valuti jednaka je 

proizvodu cijene te jedinice izvoza (uvoza) u stranoj valuti i cijene (tečaja) 

jedinice strane valute. 

Trgovanje stranim valutama obavlja se na deviznim

1

 tržištima. Devizno tržište 

sastoji se od mreže komercijalnih banaka koje trguju devizama, a nalaze se u 

različitim zemljama i gradovima. Dakle, devizno tržište nema jednu određenu 

geografsku  lokaciju,  nema  posebnu  organizacijsku  strukturu,  nema  radnog 

vremena i nije ograničeno na jedno mjesto ili na jednu zemlju. 

Za neku valutu, devizno tržište sastoji se od svih banaka na kojima se ta valuta 

kupuje i prodaje, neovisno o tome gdje se one nalaze. Zbog toga je devizno 

tržište globalno, a traje 24 sata dnevno. Naime, kad se zatvaraju banke u 

Japanu, otvaraju se u Europi, zatim u Americi, a potom u Japanu. Te su banke, 

a   i   središta   u   kojima   su   one   locirane   međusobno   dobro   povezane 

telekomunikacijskim   i   satelitskim   vezama   nazvanim   SWIFT

2

,   tako   da   je 

međusobna informiranost dobra. 

Na deviznom tržištu sudjeluje mnoštvo subjekata, a obim transakcija vrlo je 

velik tako da nijedan pojedinac ne može veličinom svojih transakcija sam 

bitnije uticati na cijenu i količinu. 

1

 Pod devizom se podrazumijeva svako potraživanje u stranoj valuti, Mate Babić, 

Međunarodna 

ekonomija, 

Zagreb, 1996., strana 239

 

2

 Središte je tog kompjuterizovanog telekomunikacijskog sistema osnovano u Briselu 1977. 

godine. Njegove članice su gotovo sve zemlje, Mate Babić, 

Međunarodna ekonomija, 

Zagreb, 

1996., strana 239

5

background image

2. DEVIZNI TEČAJ

Svaka   međunarodna   trgovinska   transakcija   sastoji   se   od   dvije   kupovine: 

kupovina valute i kupovina strane robe ili usluge. Želi li uvoznik iz zemlje A 

uvesti robu Y iz zemlje B, on mora kupiti ne smao tu robu nego i valutu zemlje 

B kojom će je platiti. Isto vrijedi i z auvoznika u zemlji B. Zbog toga se u 

međunarodnoj razmjeni formiraju ne samo cijene roba i usluga, nego i cijene 

7

Želiš da pročitaš svih 23 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti