JU SREDNJA ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA

„VASO ALIGRUDIĆ“ – PODGORICA

STRUČNI  RAD 

DIGITALNE MODULACIJE

Mentor :                                                                                                                                       Učenik:

dipl.ing.el.

Slavica Jovanović                                                                          Stefan Banović 

S

4

g

S A D R Ž A J

Strana

Podgorica, Maj 2015.

19

Digitalna modulacija

Uvod  3

1. Modulacija 4
2. Digitalna modulacija

5

2.1. Fazna modulacija (PSK)

6

       2.1.1. BPSK Modulacija

8

2.2. Amplitudna modulacija (ASK) 10
2.3. Frekventna modulacija (FSK) 12

Literatura

14

Uvod

Patentiranjem   postupka   impulsne   kodovane   modulacije   (Pulse-Code 
Modulation- PCM ), od strane Aleka Rivsa 3. oktobar 1939g., postavljen je 

background image

19

Digitalna modulacija

Komunikacioni kanali kao što su telefonske linije, obično su analogni medijumi. 
Analogni medijum je komunikacioni kanal sa ograničenim propusnim opsegom. 
U slučaju telefonskih linija korisni frekventni propusni opseg je od 300 Hz do 
3300 Hz. Komunikacija podataka znači pomjeranje digitalnih informacija sa 
jednog na drugo mjesto putem komuniakcionih kanala. Te digitalne informacije 
su   u   obliku   pravougaonih   impulsa   i   sa   značenjima   "0"   i   "1".   Ako   se   takvi 
digitalni   signali   prenose   po   analognom   medijumu,   on   će   izobličiti   njihove 
pravougaone impulse. Prijemnik koji prima te izobličene signale neće biti u 
stanju da tačno ih tačno interpretira. Rešenje je da se ti digitalni signali pretvore 
u analogne signale, da bi komunikacioni kanal mogao da ih pouzdano prenese 
sa jednog mesta na drugo. Tehnika koja omogućava to pretvaranje se naziva 
"modulacija". Modulacija je tehnikamenjanja nekih osnova analognog signala 
na poznat način, da bi se kodirala informacija u tom osnovnom signalu. Svaka 
merljiva osobina analognog signala može da se upotrebi za prenos informacije 
menjanjem te osobine na neki poznat način, a zatim detektovanjem tih promjena 
na prijemnom kraju. Signal koji je modulisan se zove signal nosilac, jer on nosi 
digitalnu informaciju sa jednog na drugi kraj komunikacionog kanala. Uređaj 
koji   menja   signal   na   predajnom   kraju   komunikacionog   kanala   se   zove 
"modulator".   Uredjaj   na   prijemnom   kraju   kanala,   koji   detektuje   digitalnu 
informaciju iz modulisanog signala se zove "demodulator".

2. Digitalna modulacija

19

Digitalna modulacija

Digitalna modulacija analognog signala predstavlja grupu modulacionih tehnika 
koja   se   koristi   u   procesu   transformacije   digitalnih   podataka   u   analogne,   pri 
čemu koristi promenu amplitude, frekvencije ili faze  nosećeg signala. 
Najstandardniji   način   korišćenja   ovih   transformacija   srećemo   kod   prenosa 
digitalnih   podataka preko javne telefonske mreže (PSTN) koje nisu direktno 
prilagođene za prenos digitalnih signala. Telefonska mreža je projektovana za 
prijem, komutaciju, i prenos analognih signala govora u opsegu od 300 Hz do 
3400 Hz. U tom slučaju se vrši povezivanje digitalne opreme na telefonsku 
mrežu preko modema. Zadatak modema je da konvertuje digitalne podatke u 
analogne signale, i obratno. Kada se govori o telefonskoj mreži, modemi se 
koriste   za   generisanje   signala   u   govornom   frekventnom   opsegu,   ali   se   iste 
osnovne  tehnike koriste i  od strane modema koji  generišu signale  na višim 
frekvencijama (recimo mikrotalasni).

Za postupak modulacije mogu biti iskorišćene 3 karakteristike koje sinusoida 
nosioca poseduje: amplituda, frekvencija ili faza. Nekada se koristi i njihova 
međusobna kombinacija. 

U zavisnosti koja je od karakteristika sinusoide izabrana modulacija propusnog 
opsega može biti:
  1. Amplitudska modulacija ili ASK
  2. Frekventna modulacija ili FSK
  3. Fazna modulacija ili PSK

Izbor metoda modulacije odlučujuće utiče na lakoću implementacije, toleranciju 
na smetnje i zauzetost širine opsega kanala odgovarajućeg modema propusnog 
opsega za prenos podataka. Ispod se nalazi slika koja pokazuje kako su na 
osnovu noseće učestalosti dodeljeni propusni opsezi različitim komunikacionim 
servisima.

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti