Društvene mreže i zaštita podataka
VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA INFORMACIONE TEHNOLOGIJE
E - USLUGE
SEMINARSKI RAD
DRUŠTVENE MREŽE I ZAŠTITA PODATAKA
Predmetni nastavnik:
Student:
Prof. dr Marko Vulić
Milan Bojić
Datum predaje: 28.01.2014.
Beograd
januar, 2014.
1.2. Upotreba društvenih mreža u Srbiji
.................................................................................7
2.1. Sigurnost društvenih mreža
.................................................................................................7
2.2. Problemi privatnosti na društvenim mrežama
............................................................8
2.3. Pravne regulative za zaštitu privatnosti u Srbiji
.....................................................10
2.4. Politika privatnosti na sajtovima za društveno umrežavanje (SDU)
2.5. Sedam podešavanja koja štite Facebook profil od radoznalaca
3. PRIMERI ZLOUPOTREBE PODATAKA I NARUŠAVANJA PRIVATNOSTI NA
DRUŠTVENIM MREŽAMA
3.1. Primer narušavanja ugleda i stvaranja raznih neugodnosti

1. DRUŠTVENE MREŽE
Društvene mreže se definišu kao na vebu zasnovani servisi koji omogućavaju pojedincima da
kreiraju javne ili polu-javne profile unutar zatvorenog centralizovanog sistema, artikulisanu listu
ostalih korisnika te mreže sa kojima imaju zajedničke konekcije (veze), i selektivnu listu konekcija
koju nazivaju prijateljima (poverljiv krug prijatlja). To su obično lista prijatelja, kao i pregled
komunikacijskih konvencija i praksi koje se dešavaju na "zidovima", beležnicama, ličnim
stranicama korisnika.
Društvene mreže se mogu osnivati i gasiti zavisno od potreba. Osnivaju se kako bi se nosile sa
određenim problemom, najčešće u formi grupa za samopomoć, mreža NVO i grupa za socijalni
aktivizam. Ubrzano se razvijaju sa pojavom novih tehnologija, posebno Interneta.
Istraživanje u akademskoj sredini je pokazalo da društvene mreže funkcionišu na više nivoa,
počevši od porodice do nivoa nacije, i igraju kritičnu ulogu u određivanju načina na koji će se neki
problemi rešiti, kako će organizacije funkcionisati, i stepen do koga će pojedinac uspeti u
dostizanju individualnih ciljeva.
U svojoj najjednostavnijoj formi društvena mreža je mapa svih relevantnih veza između čvorova
koji se proučavaju. Mreža se može da iskoristi i za određivanje društvenog kapitala individualnih
aktera. Ovi koncepti se često prikazuju u vidu dijagrama društvene mreže gde su čvorovi tačke a
linije veze.
1.1. Razvoj društvenih mreža
1999
2000
2003
2004
2005
2006
2011
Sina Weibo
Habbo
Bebo
Badoo
Google+
Tencent QQ
Skype
Orkut
Netease
Tencent
Qzone
Vkontakte
Flickr
Windows
Live
Tabela br. 1: Razvoj društvenih mreža
Društvene mreže na Internetu su se počele razvijati još u prvoj polovini 90-tih godina prošloga
veka. 1994. godine je kreiran jedan od prvih servisa društvenog umrežavanja pod nazivom
Geocities. Korisnici ovoga sajta su mogli dizajnirati vlastite web sajtove i postavljati različite
sadržaje na njih. Međusobna interakcija korisnika je bila ograničena na upotrebu servisa
elektronske pošte.
Boyd, D., Ellison, N., "Social Network sites: Definition, history, and scholarship", Journal of Computer-Mediated
Communication 13 (1), str. 11, 2007.
http://www.artdriver.com/top-social-networking-sites-timeline/; 18. 01. 2014.
1995. godine je kreiran servis pod nazivom theglobe.com koji je omogućio korisnicima
personalizaciju objavljenog sadržaja, te direktnu interakciju sa drugima koji su imali slična
interesovanja. Iste godine je kreirana i društvena mreža Classmates.com koja je omogućavala
kreiranje korisničkih profila i dodavanje drugih korisnika u lične kontakte. Godine 1997. je
pokrenut servis AOL Instant Messenger i koji je omogućavao razmenu poruka u realnom vremenu.
Poslednja decenija je obeležena pojavom društvenih mreža koje su omogućavale kreiranje
korisničkih profila, ličnih kontakata i interakciju među korisnicima sličnih interesovanja, što je
značajno uticalo na intenzivan porast korisnika ovakvih mreža. 2002. godine je kreirana mreža
Friendster koja je prva tri meseca postojanja porasla na tri miliona korisnika. Sledeće godine je
kreirana veoma popularna mreža toga vremena pod nazivom MySpace, a 2004. godine sada već
vodeća mreža Facebook, te 2006. godine Twiter i Windows Live.
Porast upotrebe društvenih mreža je bio veoma intenzivan u proteklih 10-tak godina. Već sada je
na velikom broju mreža kreirano preko 5 milijardi korisničkih profila, što u odnosu na 2,1 milijadu
korisnika Interneta daje 2,38 profila po prosečnom Internet korisniku.
društvene mreže postale značajan faktor globalne integracije korisnika Interneta.
Na narednim slikama prikazana je pokrivenost društvenim mrežama u svetu, kao i broj aktivnih
korisnika najpoznatijih i najpopularnijih društvenih mreža.
Slika br. 1: Mapa sveta prema korišćenju društvenih mreža u junu 2013. godine
http://www.internetworldstats.com/stats.htm; 18. 01. 2014.
http://vincos.it/world-map-of-social-networks/; 18. 01. 2014.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti