Država blagostanja
UNIVERZITET U BANJOJ LUCI
FAKULTET POLITIČKIH NAUKA
STUDIJSKI PROGRAM: POLITIKOLOGIJA
DRŽAVA BLAGOSTANJA
- Seminarski rad -
Mentor:
Student:
Prof. dr Pejo Đurašinović
Luka Andrić 620/15
U Banjoj Luci, 2017. godine
S A D R Ž A J
UVOD
1. Razrada teme – opšte napomene
2
Karakteristike i funkcije države blagostanja
7
9
10
UVOD
Ovaj seminarski rad je nastao kao rezultat moga interesovanja u oblasti koncepcija i modela
savremene države, te upoznavanja sa načinom njihovih eventualnih uspostavljanja. Ovde je izneta
analiza osnovnih problema vezanih za koncept Države blagostanja
(Welfire state-a).
Naime, u
ovom radu na prvom mestu sam nastojao obraditi probleme koji su vezani za njen nastanak, razvoj
i modele Države blagostanja.
Ciljevi su bolje upoznavanje studenata sa njenim osnovnim karakteristikama, te prednostima i
nedostacima koji ovaj model države nudi. Ovaj rad sam podelio u tri celine. U prvoj su spomenute
osnovne napomene koje su od značaja za razradu same teme. Druga celina je naobimnija i u njoj je
u stvari razrađena tema iz naslova, a treći deo je ostavljen za zaključak.
1. Razrada teme – opšte napomene
Država je organizacija vladajuće klase koja štiti interese klase kao celine bez obzira na evenutalne
posebne interese pojedinih društvenih grupa unutar vladajuće klase. Ona je sredstvo za zaštitu
jednog određenog načina proizvodnje i na njemu zasnovanog društvenog poretka.
U tome se i izražava funkcija države da u ime vladajuće klase provodi vršenje vlasti na planu
organizacije i upravljanja procesom proizvodnje. Da bi mogla funkcionisati država mora
raspolagati aparatoma za prinudu koji je najjači u datom društvu. Može se definisati kao monopol

Činjenica da se to desilo baš u Nemačkoj postaje jasnija ako se ima u vidu da su u ovoj zemlji još
daleke 1883. godine napravljeni prvi koraci u stvaranju sistema socijalnog osiguranja na taj način
što je uspostavljena zdravstvena zaštita, povedena briga o nezaposlenima, starijim kategorijama
stanovništva itd. Tada još troškovi namenjeni tim izdacima nisu bili preveliko opterećenje za
proizvodni sektor države.
Inicijator uspostavljanja takvog sistema bio je čuveni nemački kancelar Oto von Bizmark.
2.1. Pojam države blagostanja
Sam pojam
država blagostanja
je kao što je napomenuto nastao je tokom Drugog svetskog rata i
neposredno nakon njegovog završetka kada je nasuprot Nemačkoj koja je bila država sile odnosno
država rata, za Veliku Britaniju govorilo se da je država blagostanja koja brine o svojim građanima
od kolevke pa do groba.
Uopšteno, izraz država blagostanja se koristi za svaku državu koja se na bilo koji način bavi i
drugim stvarima, a ne samo održavanjem zakona i reda.
„U ovom smislu država blagostanja je opozit državi noćnom čuvaru XVIII i XIX veka.“
Složene vladine aktivnosti koje sadrže novčane transfere, zdravstvo, obrazovanje, brigu o hrani,
brigu o stambenom zbrinjavanju i ostale esencijalne usluge se zajednički nazivaju država
blagostanja.
Država blagostanja je država koja brine i osigurava svoje građane od najrazličitijih rizika koji se
mogu pojaviti usled različitih okolnosti:
pre svega u pogledu socijalnog položaja zbog gubitka posla, nedostatka novca, bolesti,
dakle položaja pojedinca u društvu nastalog zbog vlastitih promašaja, manjih sposobnosti ili
delovanja društvenih mehanizama koji pogađaju egzistenciju.“
Država blagostanja zapravo štiti:
socijalnu sigurnost
socijalnu stabilnosti i
garantuje socijalnu pravdu.
Milardović A.,
Država blagostanja,
1990,
str. 84, Zagreb, FPNZ
Milardović A.,
Obnova socijaldemokracije,
1999, str. 32, Zagreb: Politička kultura
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti