Država i međunarodno poslovanje
AKADEMIJA STRUKOVNIH STUDIJA ŠABAC
SEMINARSKI RAD IZ POSLOVNOG OKRUŽENJA
TEMA:
DRŽAVA I MEDJUNARODNO POSLOVANJE
Profesor : Zoran Jokić
Studenti: Bojana Bogdanović 8-30/2018
Kristina Jesanić 8-35/2018
2
SADRŽAJ
UVOD………………………………………………………………..3
1. DRŽAVA………………………………………………………….4
1.1. TERITORIJA KAO ELELNT DRŽAVE………………………5
1.2. VLAST KAO ELEMENT DRŽAVE……………………….….6
1.3. STANOVNISTVO KAO ELEMENT
DRŽAVE…………………………………………………..…...7
2. TIPOVI DRŽAVE………………………………………………...8
2.1. DEMOKRATIJA……………………………………………….9
3. MEDJUNARODNA TRGOVINA I MEDJUNARODNO
POSLOVANJE…………………………………………………..10
4. EKONOMSKI ODNOSI SA INOSTRANSTVOM……………..12
5. MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA I TRGOVINA………13
ZAKLJUČAK....................................................................................14
LITERATURA...................................................................................15

4
1.DRŽAVA
Država je organizacija koja raspolaže monopolom fizičke sile koja služi za održavanje onog načina
proizvodnje koji je u interesu određene društvene zajednice. Moderna država je zajednica
slobodnih ljudi. Državne odluke i pravna pravila moramo poštovati kad se vjenčavamo, kad
uzdržavamo i odgajamo dijecu, kad radimo, gradimo kuću i dr. Iako nisu sva ljudska ponašanja
određena državom i pravom, ipak je čovjek u gotovo svakom trenutku prinuđen ili zaštićen nekim
državnim odlukama ili pravnim normama.
Kad u svakodnevnom kontaktiranju čuju za državu i pravo, i osobe koje su bez pravnog
obrazovanja shvataju da je reč o određenoj organizaciji ili skupu pravila ponašanja. Država je vlast
koja putem pravnih normi naređuje ljudima kako se treba ponašati u određenim okolnostima, a to
znači da mnoge prisiljava da se ponašaju onako kako se oni inače ne bi ponašali. Naime, država
uređuje odnose među ljudima i tako pravi red i pravdu u drštvenoj zajednici, a sve to pomoću
legitimne državne sile.
Elementi države:
1. stanovništvo - naseljava teritoriju, poštuje uspostavljenu vlast i prihvata njenu politiku.
2
. teritorija - država je teritorijalna zajednica ljudi sa precizno omeđanim granicama.
3. suverena javna vlast - država kao ustanova i vrhovna vlast na određenoj teritoriji upravlja
društvom oslanjajući se na sva sredstva koja su pravno propisana (fizička prinuda).
Država je najvažnija društvena organizacija. Država je postala organizacija bez koje čovek ne
može. Zbog velikog značaja države, i na njoj zasnovanih pravnih propisa ona je postala predmet
interesovanja I izučavanja u raznim drztvenim naukama.
Definisati državu kao društvenu organizaciju znači utvrditi specifična obeležja države u odnosu na
druge društvene organizacije. Pri tome, akcenat se stavlja na organizaciju državnog aparata ili na
funkcije koje taj aparat ostvaruje u globalnom društvu – organizacione ili funkcionalne definicije
države.
http://www.mojrad.net/pregled_teksta.php?id=15429LScCNBSwgai6LsE5dgnVLScCNBSwgai6LsE5dgnV
https://www.maturski.net/seminarski-radovi/drzava
https://www.docsity.com/en/search/?q=dr%C5%BEava
5
1.1.
Teritorija kao element države
Država je teritorijanla organizacija i zajednica za razliku od lične organizacije i zajednica. Lične
zajednice obuhvataju ljude koji imaju određena lična svojstva. Članovi zajednice mogu živeti na
istoj ili različitim teritorijama. Država je, s druge strane, određena teritorijom. Ona je teritorijalna
jedinica koja vrši vlast nad ljudima određene teritorije, te se ne može shvatiti bez ovog obeležja. Za
državu kao zajednicu bitno je prostranstvo, teritorija na kojoj žive građani i vlast koju vrši država
nad građanima te teritorije.
Državna teritorija je trodimenzionalni prostor: - zemljišna površina (obuhvata površinu državne
teritorije) - zemljišna unutrašnjost (dubina zemljišta do središta zemlje) i - vazdušni prostor
(prostor iznad površine, u visinu do koje sežu klasične letelice).
Kopnena površina je skup svih površina u okviru međunarodnih granica i/ili obala, osim
unutrašnjih jezera, akumulacija i reka. Vodena površina predstavlja zbir svih vodenih površina u
okviru međunarodnih granica i/ili obala uključujući unutrašnja jezera, akumulacije i reke.
Što se tiče granica, treba znati da granica nije granična crta, nego ravan koja prolazi tom crtom, pa
ide u širinu, u visinu i sve do središta zemlje. S obzirom na to kako se ugovorom granica određuje
razlikujemo:
1 .Prirodne granice – koje idu ili prate neku prirodnu pojavu (reka, planina...), fenomen ili objekat;
2. Ugovorne granice – određuju se precizno definisane kote prema geografskoj širini i dužini, pa
se povlače ravne crte koje spajaju te kote.
1.2. Vlast kao element države
https://www.maturski.net/seminarski-radovi/drzava
https://www.docsity.com/en/search/?q=dr%C5%BEava
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti