Dvostruko oporezivanje
EVROPSKI UNIVERZITET ''KALLOS'' TUZLA
PRAVNI FAKULTET
ODSJEK:OPĆE PRAVO
Predmet: Javne finansije
Ciklus: I ;III godina studija:
Dvostruko oporezivanje
Seminarski rad
Mentor:
Student:
Prof.dr.Izet Banda Fatmir Hrštić
Broj indeksa:005/18-0P/v
Tuzla, novembar, 2018.
2
UVOD.. ………………………………………………………………………….…...…3
1. DVOSTRUKO POPREZIVANJE…………….……………..….………………….……4
1.1. Pojam i karakteristike dvostrukog oporezivanja……………………………….……4
1.2. Vrste dvostrukog oporezivanja……………………………………………………...5
1.2.1. Međunarodno i unutrašnje dvostruko oporezivanje…………………….....…6
1.2.2. Pravno i ekonomsko dvostruko oporezivanje……………………………..….6
1.3. Mjere za izbjegavanjem dvostrukog oporezivanja……………………………….…7
1.3.1. Unilateralne mjere za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja…………….….7
1.3.1.1.
Prednosti primjene unilateralnih mjera…………………………..…8
1.3.1.2.
Nedostaci primjene unilateralnih mjera………………………..…...8
1.3.2. Međunarodne mjere za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja…………......8
1.3.2.1.
Prednosti bilateralnih i multilateralnih mjera…………………..…...8
1.3.2.2.
Nedostaci bilateralnih i multilateralnih mjera……………………....9
1.1. Ciljevi međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.................9
1.3.3. Izbjegavanje međunarodnog pravnog dvostrukog oporezivanja.....................9
1.3.4. Borba protiv poreske diskriminacije................................................................10
1.3.5. Borba protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza..........................................10
1.3.6. Borba protiv štetne poreske konkurencije.......................................................10
2. ODREDBE UGOVORA O DVOSTRUKOM OPOREZIVANJU NA PRIMJERU
BOSNE I HERCEGOVINE..............................................................................................11
2.1. Rezident i nerezident..................................................................................................11
2.2. Stalna poslovna jedinica.............................................................................................12
2.3. Nekretnine, pokretnine i otuđenje imovine................................................................13
2.4. Dobit od poslovanja....................................................................................................14
2.5. Međunarodni saobraćaj..............................................................................................14
2.6. Povezana društva i transferne cijene..........................................................................14
2.7. Dividende...................................................................................................................15
2.8. Kamata.......................................................................................................................15
2.9. Samostalna djelatnost................................................................................................16
2.10. Nesamostalni rad (plaće i penzije, članovi diplomatskih misija i konzulata............16
2.11. Penzije.......................................................................................................................17
2.12. Autorske naknade....................................................................................................17
2.13. Umjetnici i sportaši...................................................................................................17
2.14. Profesori i istraživači.................................................................................................18
2.15. Studenti.....................................................................................................................18
2.16. Trenutno stanje u Bosni i Hercegovini......................................................................18
ZAKLJUČAK..……………………………………….………..………………....…...…21
LITERATURA ………………………………………………...……………...…...……22

4
1. DVOSTRUKO OPOREZIVANJE
Prije definisanja samog pojma "dvostruko oporezivanje", potrebno je utvrditi značenje
višestrukog oporezivanja, koje označava "opterećenje određenog dijela imovine jedne osobe
sa dva ili više poreza". Kao oblici višestrukog oporezivanja javljaju se dvostruko oporezivanje
i kumuliranje poreza, a njihova osnovna razlika je činjenica postojanja ili nepostojanja
istovjetnosti pravne osnove nastanka najmanje dviju poreznih obaveza koje pogađaju istog
poreskog obveznika. Prema tome, kumuliranje poreza je kada najmanje dvije poreske obaveze
nastaju temeljem različitih oporezivih događaja (npr. oporezivanje raspodijeljenog dijela
dobiti) a dvostruko oporezivanje kada najmanje dvije poreske obaveze nastaju za istu osobu
temeljem istog oporezivog događaja.
Slika 1. Dvostruko oporezivanje
Izvor:
Stiglić. J.,
Ekonomija javnog sektora,
Ekonomski fakultet, Beograd, 2009., str.47
Uz potrebu postojanja istovjetnosti pravne osnove, tj. istovjetnosti pravnih činjenica koje
dovode do nastanka najmanje dviju poreznih obveza te potrebe postojanja istovjetnosti ili
istovrsnosti poreza mora postojati i treći uvjet, a to je istovjetnost razdoblja oporezivanja.
Povezujući ova tri uvjeta istovjetnosti, dolazimo do zaključka da se kod dvostrukog
oporezivanja radi o situaciji kad dvije ili više poreznih vlasti razrežu, temeljem iste pravne
osnove, istovrsne poreze za isto porezno razdoblje.
1.1. Pojam i karakteristike dvostrukog oporezivanja
Različiti autori na različite načine definišu dvostruko oporezivanje. Ovdje je predstavljeno
nekoliko definicija:
Prema profesoru Lovčeviću
, dvostruko oporezivanje je pojava kada se jedan poreski
objekat ili subjekat oporezuje dva ili više puta istim porezom u istom periodu i to od
istih nivoa poreske vlasti.
Ekonomija javnog sektora,
Ekonomski fakultet, Beograd, 2009., str.47
Arbutina, H.,
Pitanje definicije pojma “dvostruko oporezivanje”,
Financijska praksa, Zagreb, str. 407.- 428.
Lovčević, J.,
Institucije javnih finansija
, Beograd, 1975., str.17
5
Schaumburg
– prekogranični činjenični odnosi koji dovode do toga da su poreski
obveznici izloženi poreskim zakonima više država.
Spitaler
- konkurencija pravnih pravila, do koje dolazi ako poreske vlasti iz područja
različitih izvornih poreskih suvereniteta oporezuju isti poreski objekat.
Što se tiče samog naziva "dvostruko oporezivanje", treba reći da on nije sasvim prikladan
zbog toga što upućuje na postojanje dviju poreskih obveza, a iz prakse proizilazi da se u
slučaju nastanka ovog fenomena ne mora raditi striktno o dvije poreske obveze. Štaviše, može
se raditi i o znatno većoj brojci od dva i zbog toga je u teoriji prisutan stav da se taj naziv
odnosi na ponavljanje oporezivanja.
Brojne su mogućnosti koje mogu dovesti da poreski obveznici budu oporezovani dva puta,
kao npr:
postojanje međunarodnih korporacija,
ulaganja koja gospodarski subjekti jedne zemlje čine u drugoj,
izvođenje investicijskih i drugih radova u inozemstvu,
ostvarenje kamata na uloge na štednju fizičkih i pravnih osoba jedne države u
bankama na području druge,
isplata dividendi rezidentima druge države,
prodaja imovine i ostvarenje prihoda od imovine rezidenata jedne države u drugoj
državi,
isplata honorara i raznih naknada, te mirovina u drugoj državi,
obavljanje riječnog, zračnog, pomorskog i dr. saobraćaja,
nasljeđivanje imovine čiji su nasljednici u drugoj državi itd.
1.2. Vrste dvostrukog oporezivanja
Razlikujemo dvije vrste dvostrukog oporezivanja, a to su međunarodno i unutrašnje dvostruko
oporezivanje. Unutrašnje nastaje djelovanjem jedne ili više poreskih vlasti iste države, a
međunarodno djelovanjem poreskih vlasti različitih država.
Uz ovu podjelu, trebamo razlikovati i pravno od ekonomskog dvostrukog oporezivanja.
Dvostruko oporezivanje je pravno ako je ista osoba oporezovana dva puta za isti dohodak u
najmanje dvije države (ili dva entiteta iste savezne države). Ekonomsko dvostruko
oporezivanje nastaje kada je propisano da preduzeće treba platiti porez na svoju dobit, a i
njegovi dioničari dodatno trebaju platiti porez na dividendu isplaćenu iz te oporezovane
dobiti.
Grgić, R.,
Menadžment javnih finansija
, Panevropski univerzitet ''Apeiron'', Banja Luka, 2010., str.71
Ibidem, str..73
Ristić, Ž., i Ristić,K.,
Fiskalna ekonomija i menadžment javnog sektora
, Etno stil, Beograd, 2014., str.24

7
Sistem odbitka dividende (Dividend deduction system) je sistem poreza na dobit u kojemu se
olakšica odobrava na nivou preduzeća dopuštanjem odbitka raspodijeljene dobiti od poreske
osnovice preduzeća.
U sistemu imputacije (Imputation system) barem se dio poreza što ga preduzeće plaća na
svoju dobit odbija od poreske obaveze dioničara pri primitku raspodijeljenog dijela dobiti
preduzeća. Prema tom sistemu, cjelokupna dobit, bilo da je raspodijeljena ili ne, oporezuje se
na nivou preduzeća zakonom utvrđenim stopama.
Sistem odvojenih poreznih stopa (Split-rate system) također je jedan od načina smanjivanja
dvostrukog oporezivanja dividende. Naime, to je sistem oporezivanja dobiti preduzeća prema
kojem se primjenjuju različite stope poreza na dobit na raspodijeljenu i zadržanu dobit bez
primjene sistema imputacije. Niže stope poreza na dobit primjenjuju se na raspodijeljenu
dobit jer se smatra da će ona biti podvrgnuta dodatnom oporezivanju kod dioničara.
1.3.Mjere za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja
Da bi se štetno i nepoželjno djelovanje dvostrukog oporezivanja spriječilo odnosno ograničio
njegov intenzitet poduzimaju se određene mjere pomoću kojih treba stvoriti uvjete da se
pojava dvostrukog oporezivanja izbjegne. U cilju sprječavanja ili otklanjanja međunarodnog
dvostrukog oporezivanja države koje su nosioci poreznog suvereniteta mogu postupiti na
različite načine.
Osnovni instrumenti/mjere za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja jesu: ugovori o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji mogu biti unilateralnog te bilateralnog ili
multilateralnog karaktera. Države se uglavnom opredjeljuju za sklapanje bilateralnih ugovora
kako bi zaštitile svoje posebne interese.
1.3.1. Unilateralne mjere za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja
Sve zemlje u okviru domaćeg zakonodavstva propisuju ove mjere u slučaju da nisu potpisani
ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Dvije glavne mjere koje koje poduzimaju
zemlje izvoznice kapitala su:
Izuzimanje od oporezivanja dohotka i imovine čiji je izvor u inostranstvu. Ovakva
vrsta izuzeća obično se ograničava na neke vrste dohotka, kao npr. dohodak od
nepokretnosti koja se nalazi u inostranstvu, dobit inostrane stalne jedinice, dividende
stranih filijala koje se prebacuju domaćim preduzećima, i sl.
Javne finansije i fiskalna politika
, Ekonomski fakultet u Bihaću, Bihać, 2004. Str.42
Ibidem, str.45
Javne finansije
, Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2005., str.86
http://books.google.ba/books?id=ulhftyLU8voC&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false
01.12.2018
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti