EVROPSKI UNIVERZITET ''KALLOS'' TUZLA

PRAVNI FAKULTET 

ODSJEK:OPĆE PRAVO

Predmet: Javne finansije

Ciklus: I  ;III godina studija: 

Dvostruko oporezivanje

Seminarski rad

Mentor:

   Student:

Prof.dr.Izet Banda                                                                   Fatmir Hrštić

                                                                                     Broj indeksa:005/18-0P/v

Tuzla, novembar, 2018.

2

UVOD.. ………………………………………………………………………….…...…3

1. DVOSTRUKO POPREZIVANJE…………….……………..….………………….……4

1.1. Pojam i karakteristike dvostrukog oporezivanja……………………………….……4
1.2. Vrste dvostrukog oporezivanja……………………………………………………...5

1.2.1. Međunarodno i unutrašnje dvostruko oporezivanje…………………….....…6
1.2.2. Pravno i ekonomsko dvostruko oporezivanje……………………………..….6

1.3. Mjere za izbjegavanjem dvostrukog oporezivanja……………………………….…7

1.3.1. Unilateralne mjere za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja…………….….7

1.3.1.1.

Prednosti primjene unilateralnih mjera…………………………..…8

1.3.1.2.

Nedostaci primjene unilateralnih mjera………………………..…...8

1.3.2. Međunarodne mjere za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja…………......8

1.3.2.1.

Prednosti bilateralnih i multilateralnih mjera…………………..…...8

1.3.2.2.

Nedostaci bilateralnih i multilateralnih mjera……………………....9

1.1. Ciljevi međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.................9

1.3.3. Izbjegavanje međunarodnog pravnog dvostrukog oporezivanja.....................9
1.3.4. Borba protiv poreske diskriminacije................................................................10
1.3.5. Borba protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza..........................................10
1.3.6. Borba protiv štetne poreske konkurencije.......................................................10

2. ODREDBE   UGOVORA   O   DVOSTRUKOM   OPOREZIVANJU   NA   PRIMJERU 

BOSNE I HERCEGOVINE..............................................................................................11
2.1. Rezident i nerezident..................................................................................................11
2.2. Stalna poslovna jedinica.............................................................................................12
2.3. Nekretnine, pokretnine i otuđenje imovine................................................................13
2.4. Dobit od poslovanja....................................................................................................14
2.5. Međunarodni saobraćaj..............................................................................................14
2.6. Povezana društva i transferne cijene..........................................................................14
2.7. Dividende...................................................................................................................15
2.8. Kamata.......................................................................................................................15
2.9. Samostalna djelatnost................................................................................................16
2.10. Nesamostalni rad (plaće i penzije, članovi diplomatskih misija i konzulata............16

      2.11. Penzije.......................................................................................................................17

      2.12. Autorske naknade....................................................................................................17

      2.13. Umjetnici i sportaši...................................................................................................17

      2.14. Profesori i istraživači.................................................................................................18

      2.15. Studenti.....................................................................................................................18

      2.16. Trenutno stanje u Bosni i Hercegovini......................................................................18

ZAKLJUČAK..……………………………………….………..………………....…...…21
LITERATURA ………………………………………………...……………...…...……22

background image

4

1. DVOSTRUKO OPOREZIVANJE

Prije   definisanja   samog   pojma   "dvostruko   oporezivanje",   potrebno   je   utvrditi   značenje 
višestrukog oporezivanja, koje označava "opterećenje određenog dijela imovine jedne osobe 
sa dva ili više poreza". Kao oblici višestrukog oporezivanja javljaju se dvostruko oporezivanje 
i   kumuliranje   poreza,   a   njihova   osnovna   razlika   je   činjenica   postojanja   ili   nepostojanja 
istovjetnosti pravne osnove nastanka najmanje dviju poreznih obaveza koje pogađaju istog 
poreskog obveznika. Prema tome, kumuliranje poreza je kada najmanje dvije poreske obaveze 
nastaju   temeljem   različitih   oporezivih   događaja   (npr.   oporezivanje   raspodijeljenog   dijela 
dobiti) a dvostruko oporezivanje kada najmanje dvije poreske obaveze nastaju za istu osobu 
temeljem istog oporezivog događaja.

1

 

Slika 1. Dvostruko oporezivanje

Izvor: 

Stiglić. J., 

Ekonomija javnog sektora,

Ekonomski fakultet, Beograd, 2009., str.47

Uz potrebu postojanja istovjetnosti pravne osnove, tj. istovjetnosti pravnih činjenica koje 
dovode do nastanka najmanje dviju poreznih obveza te potrebe postojanja istovjetnosti ili 
istovrsnosti poreza mora postojati i treći uvjet, a to je istovjetnost razdoblja oporezivanja. 
Povezujući   ova   tri   uvjeta   istovjetnosti,   dolazimo   do   zaključka   da   se   kod   dvostrukog 
oporezivanja radi o situaciji kad dvije ili više poreznih vlasti razrežu, temeljem iste pravne 
osnove, istovrsne poreze za isto porezno razdoblje.

2

 

1.1. Pojam i karakteristike dvostrukog oporezivanja 

Različiti autori na različite načine definišu dvostruko oporezivanje. Ovdje je predstavljeno 
nekoliko definicija: 

3

Prema profesoru Lovčeviću

, dvostruko oporezivanje je pojava kada se jedan poreski 

objekat ili subjekat oporezuje dva ili više puta istim porezom u istom periodu i to od 
istih nivoa poreske vlasti. 

1

 Stiglić. J., 

Ekonomija javnog sektora,

Ekonomski fakultet, Beograd, 2009., str.47

2

 Arbutina, H., 

Pitanje definicije pojma “dvostruko oporezivanje”,

 Financijska  praksa, Zagreb,  str. 407.- 428.

3

 Lovčević, J., 

Institucije javnih finansija

, Beograd, 1975., str.17

5

Schaumburg  

– prekogranični činjenični odnosi koji dovode do toga da su poreski 

obveznici izloženi poreskim zakonima više država.

Spitaler

- konkurencija pravnih pravila, do koje dolazi ako poreske vlasti iz područja 

različitih izvornih poreskih suvereniteta oporezuju isti poreski objekat. 

Što se tiče samog naziva "dvostruko oporezivanje", treba reći da on nije sasvim prikladan 
zbog toga što upućuje na postojanje dviju poreskih obveza, a iz prakse proizilazi da se u 
slučaju nastanka ovog fenomena ne mora raditi striktno o dvije poreske obveze. Štaviše, može 
se raditi i o znatno većoj brojci od dva i zbog toga je u teoriji prisutan stav da se taj naziv  
odnosi na ponavljanje oporezivanja.

4

Brojne su mogućnosti koje mogu dovesti da poreski obveznici budu oporezovani dva puta, 
kao npr: 

5

postojanje međunarodnih korporacija, 

ulaganja koja gospodarski subjekti jedne zemlje čine u drugoj, 

izvođenje investicijskih i drugih radova u inozemstvu, 

ostvarenje   kamata   na   uloge   na   štednju   fizičkih   i   pravnih   osoba   jedne   države   u 
bankama na području druge, 

isplata dividendi rezidentima druge države, 

prodaja imovine i ostvarenje prihoda od imovine rezidenata jedne države u drugoj 
državi, 

isplata honorara i raznih naknada, te mirovina u drugoj državi, 

obavljanje riječnog, zračnog, pomorskog i dr. saobraćaja, 

nasljeđivanje imovine čiji su nasljednici u drugoj državi itd. 

1.2. Vrste dvostrukog oporezivanja 

Razlikujemo dvije vrste dvostrukog oporezivanja, a to su međunarodno i unutrašnje dvostruko 
oporezivanje.   Unutrašnje   nastaje   djelovanjem   jedne   ili   više   poreskih   vlasti   iste   države,   a 
međunarodno djelovanjem poreskih vlasti različitih država. 

Uz   ovu   podjelu,   trebamo   razlikovati   i   pravno   od   ekonomskog   dvostrukog   oporezivanja. 
Dvostruko oporezivanje je pravno ako je ista osoba oporezovana dva puta za isti dohodak u 
najmanje   dvije   države   (ili   dva   entiteta   iste   savezne   države).   Ekonomsko   dvostruko 
oporezivanje nastaje kada je propisano da preduzeće treba platiti porez na svoju dobit, a i 
njegovi   dioničari   dodatno   trebaju   platiti   porez   na   dividendu   isplaćenu   iz   te   oporezovane 
dobiti.

6

 

4

 Grgić, R., 

Menadžment javnih finansija

, Panevropski univerzitet ''Apeiron'', Banja Luka, 2010., str.71

5

 Ibidem, str..73

6

 Ristić, Ž., i Ristić,K., 

Fiskalna ekonomija i menadžment javnog sektora

, Etno stil, Beograd, 2014., str.24

background image

7

 
Sistem odbitka dividende (Dividend deduction system) je sistem poreza na dobit u kojemu se 
olakšica odobrava na nivou preduzeća dopuštanjem odbitka raspodijeljene dobiti od poreske 
osnovice preduzeća. 

U sistemu imputacije (Imputation system) barem se dio poreza što ga preduzeće plaća na 
svoju dobit odbija od poreske obaveze dioničara pri primitku raspodijeljenog dijela dobiti 
preduzeća. Prema tom sistemu, cjelokupna dobit, bilo da je raspodijeljena ili ne, oporezuje se 
na nivou preduzeća zakonom utvrđenim stopama.

10

 

Sistem odvojenih poreznih stopa (Split-rate system) također je jedan od načina smanjivanja 
dvostrukog oporezivanja dividende. Naime, to je sistem oporezivanja dobiti preduzeća prema 
kojem se primjenjuju različite stope poreza na dobit na raspodijeljenu i zadržanu dobit bez 
primjene sistema imputacije. Niže stope poreza na dobit primjenjuju se na raspodijeljenu 
dobit jer se smatra da će ona biti podvrgnuta dodatnom oporezivanju kod dioničara.

11

 

1.3.Mjere za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja 

Da bi se štetno i nepoželjno djelovanje dvostrukog oporezivanja spriječilo odnosno ograničio 
njegov intenzitet poduzimaju se određene mjere pomoću kojih treba stvoriti uvjete da se 
pojava dvostrukog oporezivanja izbjegne. U cilju sprječavanja ili otklanjanja međunarodnog 
dvostrukog oporezivanja države koje su nosioci poreznog suvereniteta mogu postupiti na 
različite načine. 
Osnovni   instrumenti/mjere   za   izbjegavanje   dvostrukog   oporezivanja   jesu:   ugovori   o 
izbjegavanju   dvostrukog   oporezivanja   koji   mogu   biti   unilateralnog   te   bilateralnog   ili 
multilateralnog karaktera. Države se uglavnom opredjeljuju za sklapanje bilateralnih ugovora 
kako bi zaštitile svoje posebne interese.

12

 

1.3.1. Unilateralne mjere za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja 

Sve zemlje u okviru domaćeg zakonodavstva propisuju ove mjere u slučaju da nisu potpisani 
ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Dvije glavne mjere koje koje poduzimaju 
zemlje izvoznice kapitala su:

13

Izuzimanje od oporezivanja dohotka i imovine čiji je izvor u inostranstvu. Ovakva 
vrsta   izuzeća   obično   se   ograničava   na   neke   vrste   dohotka,   kao   npr.   dohodak   od 
nepokretnosti koja se nalazi u inostranstvu, dobit inostrane stalne jedinice, dividende 
stranih filijala koje se prebacuju domaćim preduzećima, i sl. 

10

 Alijagić, M., Kumalić, J., 

Javne finansije i fiskalna politika

, Ekonomski fakultet u Bihaću, Bihać, 2004. Str.42

11

 Ibidem, str.45

12

 Raičević, B.,  

Javne finansije

, Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd,  2005., str.86

13

 

http://books.google.ba/books?id=ulhftyLU8voC&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false

 , datum pristupa 

01.12.2018

Želiš da pročitaš svih 24 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti