Glava druga

 

STANDARDIZACIJA ELEKTRONSKE RAZMENE 

PODATAKA U BANKARSKOM POSLOVANJU

 

1. EDIFACT STANDARD

 

Danas  je  informaciona  tehnologija  osnova  savremene  i  efikasne  ekonomije  i  poslovnog 
komuniciranja u me

đ

unarodnim razmerama, a standardi su preduslov njenog bržeg razvoja i 

primene.  U  prethodnih  nekoliko  godina  veliki  zna

č

aj  dobile  su  aktivnosti  me

đ

unarodne 

standardizacije na podru

č

ju elektronske razmene podataka (EDI) i donošenje skupa standarda 

pod zajedni

č

kim imenom EDIFACT sa ciljem da se olakšaju i ubrzaju tokovi roba i usluga na 

me

đ

unarodnom planu. Veoma ozbiljne pripreme za primenu standarda EDIFACT (Electronic 

Data  Interchange  For  Administrations  Commerce  and  Transport)  u  raznim  regionima, 
zemljama,  asocijacijama  i  firmama,  prakti

č

no  na  svim  kontinentima,  prinudile  su  zemlje, 

organizacije  i  firme  koje  žele  da  zadrže  svoje  mesto  na  svetskim  tržištima  da  vrlo  brzo 
prihvate EDI tehnologiju po EDIFACT standardima. 

S tehni

č

ke strane gledišta EDI se definiše na slede

ć

i na

č

in: 

EDI  (Elektronska  razmena  podataka)  je  razmena  strukturiranih  komercijalnih  podataka 
izme

đ

u  ra

č

unara  zasebnih  firmi,  izvršena  bez  manuelne  intervencije,  elektronskim  putem, 

posredstvom  standardizovanih  poruka  koje  zamenjuju  tradicionalne  papirne  komercijalne 
dokumente. 

Ovakva  odrednica  sadrži  više  bitnih  elemenata,  bez 

č

ijeg  zadovoljenja  ne  može  biti  re

č

i  o 

elektronskoj razmeni podataka. 

EDI je razmena podataka. Razmena podrazumeva dvosmerni prenos poruka. 

EDI  je  razmena  strukturisanih  komercijalnih  podataka.  Sem  komercijalne  prirode,  poruke 
moraju imati format koji omogu

ć

ava mašinsku obradu. 

EDI  je  razmena  podataka  izme

đ

u  ra

č

unara  zasebnih  firmi.  Pojam  zasebnih  firmi  ne  treba 

posmatrati sa aspekta pravnih subjekata, ve

ć

 sa stanovišta da svaki deo iste firme, opremljen 

ra

č

unarom, teži optimizaciji svog dela posla, pa EDI može da služi za razmenu podataka kako 

sa drugim pravnim subjektima tako i sa drugim delovima iste firme, sa kojima je u poslovnim 
interakcijama. 

EDI je razmena poruka izme

đ

u ra

č

unara bez manuelne intervencije. EDI je razmena podataka 

izme

đ

u aplikacija a ne izme

đ

u ljudi, kao što je to slu

č

aj kod elektronske pošte. 

EDI  je  razmena  elektronskim  putem.  Razmena  magnetnih  medija, 

č

ak  kada  bi  oni  sadržali 

strukturisane komercijalne podatke, o

č

igledno ne predstavlja EDI. 

EDI  je  razmena  posredstvom  standardizovanih  poruka  i  podrazumeva  postojanje  usvojenih 
standarda za strukturirane poruke. 

EDI je razmena poruka koje zamenjuju tradicionalne komercijalne papirne dokumente. 

Odluka  poslovnog  rukovodstva  o  primeni  elektronske  razmene  podataka  mora  da  sadrži 
mnogo  više  od  želje  da  se  razmena  podataka  izme

đ

u  ra

č

unara  vrši  elektronskim  putem,  u 

skladu  sa  usvojenim  standardima.  Ta  odluka,  pre  svega,  mora  da  sadrži  neke  poslovne, 
ekonomski valorizovane ciljeve. 

U  širokoj  lepezi  ciljeva  koji  firme,  danas  u  sve  ve

ć

oj  meri  multinacionalno  poslovno 

orijentisane, opredeljuju za uvo

đ

enje elektronske razmene podataka naj

č

ć

e se navode: 

 

 

smanjenje troškova obrade papirne dokumentacije (papira, osoblja, vremena), 

 

smanjenje obima ljudskih grešaka u obradi podataka, 

 

brža i bolja informisanost i dostava informacija, 

 

efikasnije upravljanje nov

č

anim sredstvima, 

 

mogu

ć

nost poboljšanog upravljanja zalihama, 

 

poboljšano upravljanje transportom i distribucijom, 

 

pojednostavljenje i ubrzanje carinskih procedura, 

 

pove

ć

anje produktivnosti, 

 

prevazilaženje jezi

č

kih barijera i problema rada u razli

č

itim vremenskim zonama. 

 

Sa  standardima  za  EDI  po

č

elo  se  sedamdesetih  godina  i  to  nezavisno  u  Severnoj  Americi  i 

Evropi.  Ovi  standardi  su  donošeni  na  svim  nivoima:  na  nivou  preduze

ć

a,  država,  regiona, 

delatnosti, samo ne na me

đ

unarodnom nivou. 

Tako su prvi ANSI X.12 standardi doneti sredinom osamdesetih godina i primenjivali su se u 
Severnoj Americi. Istovremeno su se u Evropi primenjivali GTDI standardi (Guidelines Trade 
Data  Interchange)  usvojeni  od  strane  UNECE  (

United  Nations  Economic  Commission  for 

Europe)

Inicijativa  za  izradu  me

đ

unarodnih  standarda,  baziranih  na  razvoju  i  iskustvima  primene 

ANSI  X.12  i  UNECE  GTDI  standarda  potekla  je  1985.  godine  i  urodila  plodom  ve

ć

  1987. 

godine usvajanjem standarda pod zajedni

č

kim akronimom UN/EDIFACT. 

Prema  definiciji  usvojenoj  na  31.  sednici  UNECE/WP.4,  u  martu  1990.  godine, 
UN/EDIFACT  su  pravila  Ujedinjenih  nacija  za  elektronsku  razmenu  podataka  u  oblasti 
administracije, trgovine i transporta. Ona obuhvataju skup me

đ

unarodnih standarda, kataloga i 

uputstava  za  EDI,  naro

č

ito  onih  koja  se  odnose  na  trgovanje  robom  i  uslugama  izme

đ

nezavisnih, automatizovanih informacionih sistema. 

Skup UN/EDIFACT standard obuhvata: 

 

 

poruke UNSM (United Nations Standard Messages); 

 

kataloge elemenata iz kojih se grade ove poruke (segmenata, složenih elemenata podataka 
i elemenata podataka); 

 

kodne liste elemenata podataka koji se prikazuju u šifriranom obliku; 

 

uputstva i pravila za razvoj i implementaciju ovih standarda. 

 

Rad na UN/EDIFACT standardima odvija se prema šemi prikazanoj na slici: 

background image

Želiš da pročitaš svih 5 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti