Seminarski rad iz predmeta
-Upravljanje malim biznisom-
Tema:
Korelacija između sive ekonomije i malog biznisa
Uvod
S obzirom na dugotrajno široko rasprostranjeno prisustvo sive
ekonomije, koja je posebno karakteristicna za zemlje u tranziji, pa
tako i za Bosnu i Hercegovinu, neizbježno je da se velika pažnja
posveti istraživanju konsekvenci domaće sive ekonomije na privredu,
samim tim i na mali biznis. U istaživanju su se tretirale aktuelne
procjene sive ekonomije u realnom i finansijskom sektoru. Time je
stvorena osnova za procjenu malog biznisa van legalnih tokova
privrede.
Nakon definisanja sive ekonomije, njenih negativnih i pozitivnih
strana, razloga nastajanja izložen je njen uticaj na mali biznis koji se
odvija u legalnoj sferi. U zavrsnom dijelu su istaknute mjere koje bi
suzbijele sivu ekonomiju, kako od strane drzave tako i od kompletnog
drustva.
2
Obavljanje ekonomske djelatnosti u skrivenoj formi se javlja iz
više razloga, a četiri najčešća su:
Izbjegavanje plaćanja poreza na dodatu vrijednost,
poreza na dobit, poreza na imovinu, poreza da dohodak.
Izbjegavanje plaćanja doprinosa za osiguranja
Izbjegavanje primjene propisanih standarda ( minimalna
plata, maksimalno radno vrijeme, zaštita na radu...)
Izbjegavanje provođenja propisanih administrativnih
procedura ( slanje satističkih izvještaja o poslovanju ).
Načini izbjegavanja plaćanja poreza
Porez na dodatu vrijednost, akcize, pa i carine, jesu porezi na
potrošnju, a izbjegavaju se tako što se promet tj.kupovina ili prodaja
ne prikazuju (ili se prikazuju u manjem iznosu). Pri tome se
primjenjuje različita „metodolgija“. Najčešći slučajevi izbjegavanja
poreza kod nas bili su šverc, unos robe u zemlju bez plaćanja dažbina
ili uz fiktivnu dokumentaciju, i ilegalna prodaja iz ilegalnih magacina
( roba se drži na zalihama uz vješte falsisfikate popisnih lista i
knjigovodstvene dokumentacije). Ranije se i plaćanjem preko žiro
računa izbjegavalo plaćanje poreza na promet, dok se danas češće
dešava da se plaćanje vrši u gotovom da bi se izbjegao porez, pa se
jedna cijena ugovara za „keš“, a druga za plaćanje preko računa.
Izbjegavanje plaćanja poreza na promet vršilo se i kod kupovine robe
uz akceptne naloge. Naime, ukoliko u trenutku dospjeća naplate na
računu dužnika nije bilo sredstava, preduzeće kupca je išlo pod stečaj,
4
a porez je ostajao neizmiren (neizmiren je ostajao i dobavljač koji je
dao robu na akceptne naloge). Dalje, porezi se ne plaćaju ni kada se
vrše otpisi roba ili kada se prodata roba prikazuje kao da je na
zalihama, zatim kod prometa nekretnina (očekivanje inflacije,manja
procjenjena vrijednost od realne i dr.).
Često se izbjegava plaćanje poreza i doprinosa na plate
radnika (najčešće od strane privatnih preduzetnika) ili zbog visokih
poreza i doprinosa poslodava prijavljuje zagarantovane zarade.
Nelikvidnost društvenih preduzeća takođe odlaže plaćanje poreza i
doprinosa, a izbjegavaju ga i velike korporacije. One prikazuju manji
prihod a veće troškove poslovanja i manipulisu dugovima (dugovi se
prikazuju većim, a potraživanja manjim ili teže naplativim). Konačno,
plaćanje poreza izbjegavano je i osnivanjem tzv. Fantomskih firmi.
One su uglavnom osnivane sa falsifikovanim ličnim kartama,
izbjegličkim legitimacijama, na nepostojeća imena i adrese. Najčešće,
fantomske firme trguju akciznim robama (alkohol, cigarete, nafta,
kafa...), za koje je i porez najveći, pa nije teško izračunati na kolikom
je gubitku država. Tačan broj nepostojećih preduzeća se ne zna, jer se
ona otkrivaju tek kroz načinjene i otkrivena krivična djela.
Uzroci sive ekonomije
Sklonost ka sivoj ekonomiji rapodno se povećava u
poremećenim uslovima privređivanja, ali i usljed naglih političko-
ekonomskih zaokreta. Iz svega proizilazi da je Bosna i Hercegovina
zadnjih petnaest godina bila povoljan ambijent za širenje sive
ekonomije. U aktuelnim uslovima procjenjuje visok nivo sive
ekonomije u odnosu na BDP. S druge strane, na mikro planu sklonost
5
