UNIVERZITET U BIHAĆU,
EKONOMSKI FAKULTET
Predmet: Međunarodne finansije
Tema:
Osnovne institucije međunarodnog
monetarnog sistema
Bihać, januar 2023. godine
1
Profesor:
prof. dr. Željko Šain
Asistent:
Student7:
Merhudin Prošić 0697/22/SSV
Adnan Kantarević, dipl.ecc
Financijska tržišta postoje zahvaljujući financijskim institucijama. Na financijskim
tržištima se prikupljaju novčana sredstva te se usmjeravaju u financijske plasmane.
Uloga financijskih tržišta je pružanje i pravljenje mogućnosti za optimalnu
alokaciju financijskih sredstava. Za financijska tržišta možemo reći kako su to
tržišta gdje se financijska sredstva prenose od ljudi koji imaju viška raspoloživih
sredstava ljudima koji imaju manjak sredstava. Financijska tržišta-tržišta
obveznica i dionica, važna su kod usmjeravanja financijskih sredstava od onih koji
za njih ne pronalaze produktivnu uporabu do ljudi koji je pronalaze, dovodeći
pritom do veće ekonomske efikasnosti.
Aktivnosti na financijskim tržištima također imaju izravan učinak na bogatstvo
pijedinaca, ponašanje preduzeća i potrošača, kao i na ukupan rezultat cijeloga
gospodarstva. Obavljaju bitnu ekonomsku ulogu preusmjeravanja sredstava od
ljudi koji su uštedjeli novčane viškove trošeći manje od dohotka do ljudi kojima
nedostaju novčana sredstava jer žele trošiti više dohotka.
Slika 1: Tok sredstava kroz financijski sistem
Izvor: Mishkin F.S., Eakins S.G. (2005) Financijska tržišta+institucije str. 3-4
2.1 Financijski sistem – pojam i struktura
Financijski sistem je jedan do složenih sistema. Sastoji se od različitih vrsta
privatnih financijskih institucija kao što su osiguravajuća društva, banke,
financijske kompanije, investicijske banke i fondovi koji su strogo pod vladinim
nadzorom i kontrolom. Bitno je napomenuti i pojam financijskih posrednika. Oni
upravo postoje npr. kada bi htjeli ponuditi zajam nekom preduzeću, ne bi direktno
otišli do predstavnika tog preduzeća i ponudili im zajam nego bi se to činilo preko
financijskih posrednika. Olakšavaju nam plasiranje novca i ostalih sredstava na
neizravan način. Financijski posrednici jesu institucije poput komercijalnih banaka,
štedno-kreditnih zadruga, štedionica ili štednih zadruga, kreditnih zadruga,
osiguravajućih društava, investicijskih fondova, mirovinskih fondova i financijskih
fondova.
4
2.2 Pojam i definicija financijskih institucija
Međunarodne ekonomske organizacije su zajednice više subjekata međunarodnih
ekonomskih odnosa, koje su osnovane međunarodnim ugovorom, imaju vlastite
organe, a služe ostvarenju zajedničkih određenih ekonomskih interesa.
Međunarodne ekonomske organizacije se mogu razvrstati po više kriterija, a među
značajnijima ističemo sljedeće: opseg djelovanja prema kojema se razlikuju opće i
posebne organizacije, prema subjektu osnivanja se razlikuju državne
(međudržavne) organizacije i privatne, prema području djelovanja razlikuju se
područne i svjetske organizacije, prema broju subjekata razlikuju se bilateralne i
multilateralne organziacije, prema vrsti robe, trgovinske i financijske organizacije.
S obzirom na temu rada detaljnije će se analizirati financijske organizacije. Može se
reći kako međunarodne financijske institucije pomažu gospodarstvima diljem
svijeta na način da oni koji imaju, preko njih pomažu zemljama u razvoju i
nerazvijenim zemljama.
2.3 Historija međunarodnih financijskih institucija
Završetkom drugog svjetskog rata, zemlje nisu bile u stanju osigurati si zamjenu
valuta u zlatu, i dolazi do propadanja zlatnog standarda. Unatoč nastojanjima da se
zlatni standard održi, Velika kriza 1929.g dovela ga je do potpunog kraja
korištenja. 1944. g. saveznici u nastojanju da osmisle potpuno novi monetarni
sistem, koji bi doveo do preporoda svjetske trgovine, sastaju se u Bretton Woodsu
gdje nastaje i danas poznati Bretton-Woodski sistem. Tim dogovorom, središnje
banke su kupovale i prodavale vlastite valute kako bi tečaj ostao fiksan na
prihvatljivoj razini (režim fiksnog tečaja).
Također, sporazumno je osnovan i Međunarodni monetarni fond (MMF) sa
sjedištem u Washington D.C.-u. Početkom rada, MMF je brojao 30 članica, a danas
ta brojka broji 189 članica. Glavna zadaća MMF-a bila je održavanje fiksnog
deviznog tečaja i kreditiranje zemalja koje su imale problema s platnom bilancom.
Sporazumom također nastaje i međunarodna banka za obnovu i razvoj, danas
poznata kao Svjetska banka sa zadaćom odobravanja dugoročnih kredita zemljama
u razvoju. Iako se Bretton-Woodski sistem nije održao, iz njega je proizašlo
nekoliko važnih čimbenika za svjetski monetarni sistem. SAD je postao svjetska
ekonomska sila, a američki dolar rezervna valuta u svrhu međunarodnih
financijskih transakcija.
1
Osnovni principi Bretton-Woodskog sistema su:
2
Sistem fiksnih (stalnih) deviznih tečajeva,
Primjena odredbe „
rijetke valute
“,
MMF pomaže međunarodnu likvidnost,
Zlatu se daje odgovarajuće mjesto u sklopu Međunarodnog monetarnog
sistema.
1
Eakins S., Mishkin F.,(2005.) Financijska tržišta + institucije, Zagreb, str. 348.-349
2
Baban, Lj,, Marijanović, G. (1998): Međunarodna ekonomija, Osijek, str. 366.-367
5
