EKONOMIKA UGOSTITELJSTVA, 1. kolokvij

1. TEMATSKA JEDINICA

UGOSTITELJSTVO

djelatnost pripremanja hrane i pružanja usluge prehrane, pripremanja i usluživanja
pića i napitaka te pružanja usluga smještaja

(Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, NN, br.

138/06)

gospodarska djelatnost koja se bavi pružanjem ugostiteljskih usluga u za to posebno opremljenim
ugostiteljskim objektima



UGOSTITI



primiti, smjestiti i poslužiti posjetitelja hranom i pićem

Ugostiteljstvo zadovoljava i druge društvene, kulturne, zdravstvene i ostale potrebe ljudi koje su ih
i motivirale da potraže određenu uslugu u ugostiteljskom objektu

Ugostiteljstvo u gospodarstvu
-

Ugostiteljstvo, kao gospodarsku djelatnost, svrstavamo u grupaciju

tercijarnih djelatnosti

, odnosno

uslužne djelatnosti

PRIMARNE

SEKUNDARNE

TERCIJARNE

Poljoprivreda

Industrija

Promet

Šumarstvo

Građevinarstvo

Trgovina

Ribarstvo

Proizvodni obrt

Uslužni obrt

Rudarstvo

Ugostiteljstvo

Komunalne djelatnosti
Banke
Osiguravajući zavodi i dr.

Značaj ugostiteljstva u gospodarstvu
-

Ugostiteljstvo ima veliki značaj u ukupnoj gospodarskoj djelatnosti jedne zemlje, a temeljnu ulogu
ima u unapređenju turizma kao ekonomskog i društvenog fenomena današnjice

UGOSTITELJSTVO



TURIZAM



GOSPODARSTVO

Ugostiteljstvo sudjeluje u:



stvaranju nacionalnog bruto-proizvoda



robnom prometu između proizvođača i potrošača usklađuje robne i kupovne fondove



utječe na ponudu i potražnju roba na tržištu i na njihovu cijenu



potrošnji roba i usluga drugih djelatnosti čime se stvara dodatno tržište i potiče njihov rast i
razvoj

Ogleda se na više načina:



omogućuje razvoj ostalih gospodarskih sektora



ima značajnu ulogu za razvoju određenih regija



potiče izvoz i plasman roba na stranom tržištu

KARAKTERISTIKE UGOSTITELJSTVA



Ugostiteljstvo je uslužna djelatnost koja je različita od svih drugih, ne samo u pogledu
predmeta poslovanja već i po svojim specifičnim karakteristikama



Ugostiteljstvo je vrlo složena djelatnost jer se u njoj susreću karakteristike proizvodne,
trgovačke i čisto uslužne djelatnosti (proizvodno – uslužna djelatnost)



Kao gospodarska djelatnost ima komercijalno obilježje, jer njezina gospodarska aktivnost ima
za cilj ostvarenje prihoda



EKONOMIKA UGOSTITELJSTVA, 1. kolokvij

Utjecaj turizma na gospodarstvo

Turizam, kao opća pojava, utječe gotovo na sva područja ljudske djelatnosti, jer

heterogenim

djelovanjem unapređuje razvoj gospodarstva i društva u cjelini

NEPOSREDNO

: Ugostiteljstvo, Promet , Putničke agencije, Trgovina

POSREDNO

: Pokretanje gospodarskog sustava zemlje

Struktura turističke potrošnje prema aktivnostima

2. TEMATSKA JEDINICA

ZNAČAJ UGOSTITELJSTVA U RAZVOJU TURIZMA



Ugostiteljstvo ima velik značaj u ukupnom gospodarstvu jedne zemlje, a

temeljnu ulogu

ima

unapređenju turizma

kao ekonomskog i društvenog fenomena današnjice



Ugostiteljstvo kao organizirana djelatnost namijenjena je zadovoljavanju potreba turista za
smještajem i hranom, te kao takva predstavlja

osnovni receptivni čimbenik turizma



Međusobna ovisnost ugostiteljstva i turizma je velika a potkrepljuje se činjenicom da

preko 50%

prihoda ostvarenog u turizmu otpada na ugostiteljstvo

Ugostiteljstvo – glavna poveznica u sustavu turizma

SMJEŠTAJ I USLUŽIVANJE HRANE I PIĆA:



ATRAKCIJE



REKREACIJA



USLUGE U TURIZMU



TRGOVINA



POSREDNIŠTVO U TURIZMU



ZABAVA I DOGAĐAJI



PRIJEVOZ



EKONOMIKA UGOSTITELJSTVA, 1. kolokvij

NASTANAK I RAZVOJ UGOSTITELJSTVA

Ugostiteljstvo je nastalo na određenom stupnju razvoja proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa,

kada

se javila društvena potreba za njim

, a kao gospodarska djelatnost javlja se još prije nove ere u

robovlasničkim državama.
Već u robovlasničkom društvu gostoprimstvo se transformira u prve oblike ugostiteljske djelatnosti kao
gospodarske djelatnosti

Prvi ugostiteljski objekti za smještaj javljaju se u robovlasničkim državama:

Egiptu, Babilonu,

Asiriji

, a nazivali su se

karavan-saraji

i služili su za smještaj hodočasnika izgrađeni uz hramove

Grčka civilizacija

U najranijem razdoblju pojave države postojali u brojni ugostiteljski objekti.

Građevine s dvorištem i okružene trjemovima, namijenjene pretežno strancima i
visokim komforom kao ugostiteljski objekti

, nazivali su se

ksenodohije

Objekti su pružali uslugu prehrane i pića nazivali su se

kapeleje, termopolije, oinopolije i

krčme

Ugostiteljstvo je ponajprije bilo razvijeno u lučkim gradovima

Ateni i Sparti

Rimsko carstvo

U vrijeme procvata Rimskoga imperija snažno se razvije promet, grade se mnogi i veliki gradovi, a
to predstavlja povoljne uvjete za razvoj ugostiteljstva Rimljani imaju savršenu organizaciju države
i vojske pa temeljem toga osvajaju mnoge krajeve i tako dolaze do ogromnoga bogatstva

Od ugostiteljskih radnji poznate su

stabule, diversorie, kaupone, geneje, popine,

termopolije, taberne

Srednji vijek

Kako u srednjem vijeku naglo i snažno jača uloga Crkve, ona postaje temeljna ideološka snaga
društva i značajan nositelj ugostiteljske djelatnosti

Tako se u okviru crkava i samostana otvaraju ponajbolja prihvatilišta –

hospitali

Nastaju prvi propisi koji reguliraju otvaranje, poslovanje i sve oblike plaćanja u ovim ugostiteljskim
objektima

Industrijska revolucija

Razvoj ugostiteljstva u suvremenom smislu najprije je počeo u

Francuskoj i Velikoj Britaniji

Početak industrijske revolucije označio je velike ekonomske i društvene promjene, obilježene
migracijama ruralnog stanovništva u industrijski razvijena područja

Nastaje novi zamah u ugostiteljstvu izgradnjom modernih hotela (hoteli - u

Londonu 1774. god,

New York 1831. god

)

19. stoljeće predstavlja povijesnu prekretnicu u razvoju ugostiteljstva

1841. god organizira se prvo turističko putovanje željeznicom

Prvi i drugi svjetski rat

Prvi svjetski rat prekida ovu zlatnu eru razvoja ugostiteljstva. U ratu su mnogi ugostiteljski objekti
ili potpuno uništeni ili devastirani

Razdoblje između dva svjetska rata karakterizira u prvom redu

razvoj hotelijerstva

uvođenje

standarda

poslovanja u uslužni proces, a razvojno se naglašava

educiranje kadrova

Drugi svjetski rat ostavlja slične posljedice na ugostiteljstvo poput prvoga svjetskog rata, ali je
uslijedio znatno brži oporavak

Novije doba

Razdoblje

od 70 – 80-tih godina 20. st

karakterizira

uvođenje i korištenje vrhunske

tehnologije

u procesu poslovanja te

marketing koncepta

kojim se ugostiteljske usluge

maksimalno približavaju gostima

U naše se vrijeme javlja poduzetnički pokret kao temeljna karakteristika razvoja ugostiteljstva
početkom trećeg milenija



EKONOMIKA UGOSTITELJSTVA, 1. kolokvij

Razvoj ugostiteljstva u Hrvatskoj

Proces razvoja ugostiteljstva u našim se krajevima odvijao s velikim zakašnjenjem u odnosu na
europske zemlje jer je i industrijski razvoj uslijedio s velikim zakašnjenjem

Sve do kraja 19. st ne može se govoriti o suvremenom razvoju ugostiteljstva na
području Hrvatske

Ugostiteljsku djelatnost između dva svjetska rata karakterizira postojanje većeg broja malih radnji
smještenih pretežito u gradovima

Osnovna karakteristika društvenog uređenja karakterizira

administrativno i centralističko

upravljanje

Novo povoljnije razdoblje

za razvoj ugostiteljstva nastupa

oko 1950

. god kada započinje proces

decentralizacije

Društvenim planom od

1986. do 1990.

predviđa se politika razvoja turizma, prvenstveno s ciljem

ostvarenja što većeg deviznog prihoda

1974. do 1990.

razdoblje intenzivne izgradnje turističko ugostiteljskih kapaciteta

Danas Republika Hrvatska ima iznimne uvjete za brz razvoj turizma i ugostiteljstva kao temeljnog
nositelja podmirenja turističkih potreba

TEMELJNE KARAKTERISTIKE UGOSTITELJSKIH USLUGA

Usluga

Definira se kao aktivnost ili korist koja je u prirodi nevidljiva, a koju jedna strana nudi
drugoj

Radnje kod kojih nije rezultat novi proizvod već promjene na postojećim proizvodima ili posve
novoj uslužnoj činidbi

Ugostiteljske usluge
-

one koje se vrše u ugostiteljstvu, a kojima se zadovoljavaju potrebe ljudi u stanovanju, prehrani i
piću i to na poseban način

dijele se na

osnovne, sporedne i pomoćne

mogu biti

robne i nerobne

UGOSTITELJSTVO kao uslužna gospodarska djelatnost:



Usluge prehrane



EKONOMIKA UGOSTITELJSTVA, 1. kolokvij

Djelatnost hotela - hotelijerstvo

je sastavni dio ugostiteljske mreže namijenjene prihvatu turista i posjetitelja

Svojim objektima hotelijerstvo čini

receptivnu osnovu

turistički potencijal

jedne zemlje ocjenjuje se temeljem ukupnog broja raspoloživih kreveta hotelijerstva

Mjerenje turističkog potencijala pomoću kapaciteta hotelijerstva:

BROJ KREVETA

BROJ STANOVNIKA

Odnos i komuniciranje s kupcem
-

Hotelijerstvo je karakteristična djelatnost koja kupce svojih usluga većinom nalazi

izvan

područja

poslovanja hotela

Sam hotel nije jedini motiv koji privlači kupce već i drugi, kao što su kvaliteta nuđenih usluga, tako
i njihova struktura i cijena

Za hotele je jedan od najvažnijih i najtežih zadataka tražiti kupce svojih usluga na tržištu

Potrebno je vršiti stalna ispitivanja potražnje i prilagoditi joj ponudu i strukturu vlastitih usluga

Boravak gosta i sezonski karakter poslovanja
-

Trajanje boravka gosta u hotelu je važan činitelj poslovne politike i poslovanja hotela jer dužim
boravkom gosta se ostvaruje bolje korištenje kapaciteta

Poslovanje hotela

ovisi o turističkom prometu, ostvarenom broju posjeta i noćenja

Specifičnost koja ima utjecaja na poslovanje hotelijerstva

je sezonski karakter potražnje i

poslovanja

koju rezultira mala iskorištenost kapaciteta u hotelima i slabiji rezultati poslovanja

Način prodaje hotelskih usluga
-

Hotel u pravilu svoje usluge prodaje nepoznatim kupcima i na postranom turističkom tržištu

Stoga prodaja nije jednostavna jer zahtijeva stalno osmišljavanje prodajnih i propagandnih akcija
kako bi se došlo do kupaca

Hotel u pravilu prodaje svoje usluge preko

posrednika

(turoperatori, putničke agencije), iako

može prodavati vlastitim direktnim putem

Djelatnost restorana

djelatnost u okviru koje se pružaju usluge prehrane i točenja pića

Poznato je više oblika pružanja tih usluga



Pružanje usluga prehrane i pića u restoranima s klasičnom poslugom



Pružanje usluga prehrane i pića u samoposlugama



Pružanje usluga prehrane i pića pokretnim objektima



Pružanje usluga prehrane i pića u pripremnicama

Obavljanje usluga hrane i pića može se u načelu svesti na dva temeljna oblika:



U sklopu smještajnih objekata



U samostalnim objektima – jedinicama

Poslovanje restorana u sklopu smještajnih objekata

U smještajnim objektima radi dopune djelatnosti kao i radi svestranog zadovoljavanja potreba
njihovih posjetitelja pružaju se usluge iz djelatnosti restorana (prehrana i točenje pića)

Poslovanje restorana u sklopu smještajnih objekata tretira se kao

sporedna djelatnost

koja

dopunjava osnovnu djelatnost smještaja i kao takva se uključuje u ukupan rezultat poslovanja
smještajnog objekta

Djelatnost restorana kao samostalne jedinice

Djelatnost restorana kao samostalne jedinice se u principu ostvaruje u objektima koji
samostalno posluju

Poslovanje restorana je karakteristično po određenim

specifičnostima

koje dolaze od

obiteljskih običaja i tradicije, te običaja mjesta, područja u kojim je lociran objekt

