Elektronska razmena podataka EDI
Elektronska razmena podataka EDI
Sadržaj:
Uvod.................................................................................................................................... 3
Pojam EDI........................................................................................................................... 5
Razvoj i nove forme Edi-ja............................................................................................11
Razvoj Edi-ja.....................................................................................................................11
Nove forme EDI-ja............................................................................................................12
Treća strana u EDI razmeni...............................................................................................13
Kako funkcioniše EDI?......................................................................................................15
EDI - kičma elektronske trgovine......................................................................................17
EDI softver u eri elektronske trgovine...............................................................................21
EDI u digitalnoj ekonomiji................................................................................................22
EDI i Internet..................................................................................................................... 23
Struktura tržišta..................................................................................................................26
Zaključak...........................................................................................................................28
Literatura............................................................................................................................30
Uvod
Globalna informaciono-komunikaciona infrastruktura je osnova za trenutnu
integraciju ekonomija, kultura i društava, koja se javlja širom sveta. Sposobnost pristupa
velikoj količini informacija, koje su dostupne u trenutku, na bilo kom mestu, nije prošla
neprimećena u razvijenim zemljama i one su uspele da iskoriste njene ekonomske kao
konkurentne prednosti. Upotreba Interneta od strane preduzeća je dovela do globalne
proizvodnje, potrošnje i konkurencije.
Pod elektronskim poslovanjem (Electronic Business) podrazumevamo obavljanje
poslovnih procesa uz primenu elektronske tehnologije. Elektronska tehnologija
podrazumeva kombinovanu upotrebu informacionih tehnologija i telekomunikacija.
Ova vrsta tehnologije omogućava slanje velikog broja informacija, na velike daljine u
kratkom vremenoskom periodu. To omogućava preduzeću, koje u svom poslovanju
koristi elektronsku tehnologiju, da ostvari značajne uštede u troškovima poslovanja,
efikasnije obavlja svoje zadatke i, samim tim, bude konkurentnije na tržištu.
Elektronsko poslovanje se, prema aktivnostima koje se obavljaju, može razvrstati

Pojam EDI
Ogromne količine pisanih dokumenata, narudžbenica, računa, dokumentacije i
sl. cirkulišu među firmama. Ovi dokumenti najčešće su nastali na kompjuteru prve
firme a destinacija im je najčešće opet kompjuter druge firme. Proces kreiranja
dokumenata u papirnoj formi, zatim slanje poštom ili faksom i na kraju ponovan unos u
kompjuter predstavljaju očigledan nepotrebni utrošak vremena i novca.
EDI
je
skraćenica od
Electronic Data Interchange,
bukvalan prevod bi značio
Elektronska razmena podataka. Postoji više definicija
EDI-a od kojih se najčešće koristi
sledeća:
EDI je razmena struktuiranih poslovnih podataka između računara zasebnih
firmi, izvršena bez manuelne intervencije, elektronskim putem, posredstvom
standardizovanih poruka koje zamenjuju tradicionalne papirne dokumente.
EDI je razmena dokumenata u standardnoj elektronskoj formi između
organizacija, automatski, direktno sa računarske aplikacije jedne organizacije prema
aplikaciji druge organizacije.
www.eunetcollege.com
Electronic Data Interchange (EDI) je razmena poslovnih podataka gde se
koristi razumljivi format ovih podataka. Ovaj sistem razmene podataka je prethodio
pojavi Interneta i obično se korstio u razmena podataka između korisnika koji su
međusobno već bili u kontaktu (sistem 1 na 1).
Sve definicije EDI-ja sadrže sledeća četiri elementa
:
1) Strukturirani podaci-EDI transakcije se sastoje od kodova, brojeva i (ako je
neophodno) kratkih delova teksta, pri čemu svaki element ima striktno definisanu
namenu;
2) Dogovoreni standard poruka-EDI transakcija mora imati standardizovani format.
Obično je u pitanju standard koji nije samo ugovoren između trgovinskih partnera,
već je to generalni standard,
3) Od jednog računarskog sistema do drugog,
4) Putem elektronskih medija.
EDI jeste
:
1) Direktna komunikacija između dve aplikacije koje su povezane u međusobnu
razmenu dokumenata (a ne između računara),
2) Upotreba elektronskih medijuma za prenos (mreže računara) umesto magnetnih
(traka, diskova, disketa) i drugih medijuma za prenos,
3) Upotreba sistema elektronskih poštanskih pregradaka za slanje i prihvat poslovnih
dokumenata koji su osnova za kvalitetnu razmenu poslovne dokumentacije,
www.ecdlcentar.com

Dostavljanje poslovnih dokumenata se obavlja za nekoliko sekundi umesto za
nekoliko dana, i smanjuje se mogućnost da se dokumenti izgube ili budu oštećeni. Za
razliku od drugih modela elektronske komunikacije, EDI omogućava računaru da
obrađuje informacije koje je primio i na taj način eliminiše zadatke prepisivanja i moguće
greške prilikom prekucavanja.
U prethodnih deset godina, elektronska
razmena podataka (EDI) postaje sve
značajnija za standardne poslovne komunikacije. Pojavom Interneta, EDI može da se
koristi na zaista univerzalan i ekonomičan način. Zajedno sa drugim Internet servisima
kao što je distribucija informacija preko Web-a i elektronska pošta, Internet EDI
predstavlja osnovu za sveobuhvatnu eletronsku komercijalnu službu. Internet sve više
koriste banke i kompanije u svetu i za finansijske transakcije.
EDI je široko korišćen u industriji, brodarstvu, trgovini, uslužnim delatnostima,
farmaciji, konstukcijama, naftnoj industriji, metalurgiji, prehrambenoj industriji,
bankarstvu, osiguravajućim zavodima, maloprodaji, državnim ustanovama, zdravstvu,
tekstilnoj i mnogim drugim industrijama. Prema nedavnim istraživanjima, predviđa se da
će se broj kompanija koje koriste
EDI povećati četiri puta u narednih 6 godina.
Prilikom elektronske razmene podataka često se koriste mrežni provajderi
koji
nude komunikacijske servise specijalno dizajnirane za EDI. Takozvani
prevodilački
(translation)
softver
stupa u interakciju sa kompjuterom kako bi podatke preveo iz
formata u kome su oni uskladišteni u bazi podataka date kompanije u oblik koji je
prikladan za njihov transport preko mreže. Na drugom kraju mreže, isti takav
prevodilački softver primljene informacije ponovo transformiše u oblik koji odgovara
kompaniji-primaocu.
Glavna primena
EDI aplikacija je u izvršavanju funkcija kao što su, kupovina i
prodaja robe i servisa, ali EDI takođe se može koristiti za širok spektar poslovnih
aplikacija. Dobavljači i trgovci razmenjuju narudžbenice i račune elektronskim putem od
računara do računara.
Obično, ovaj prenos je posredovan preko provajdera VAN servisa. Kupac šalje
njegovu porudžbenicu u obliku EDI dokumenta preko VAN, koristeći odgovarajuću
adresu dobavljača (elektronsko poštansko sanduče). Prodavac se konektuje na VAN i
proverava i prima narudžbine od njegovih nabavljača/mušterija iz njegovog poštanskog
sandučeta. Isti scenario se ponavlja kada trgovac pošalje EDI račun kupcu. VAN takođe
obezbeđuje proveru i potvrdu transakcija obezbeđujući sigurnost i kvalitet kontrole
obrade podataka. Elektronsko vođenje poslova ima mnogo prednosti za jednu
organizaciju kao što je: smanjenje nabavne cene i troškova nabavke, bolji servis za
klijente, i manje iventarske zalihe.
Specifične taktičke
prednosti
koje se stiču pri uspešnoj implementaciji EDI-ja su:
smanjene prodajnih troškova, nabavke i troškova inventara,
smanjuju se troškovi obrade papirne dokumentacije (papir, osoblje i vreme),
skraćeno vreme za naručivanje eliminišući poslove prekucavanja i moguće
greške prekucavanjem,
povećanje produktivnosti,
www.eunetcollege.com

Translacioni softver podatke za otpremu prevodi sa in house aplikacionog softvera u
poruke u ugovorenom EDI formatu,
3) Telekomunikacije
– izbor mreže – javne mreže, VAN provajderi (interfejs
između inače nekompatibilnih sistema).
Za
EDI
je neophodno
:
da se unapred zna ko je pošiljalac, a ko primalac poruke;
da je poruka jedan od unapred dogovorenih poslovnih dokumenata;
da se razmena poruka vrši između računara, a putem telekomunikacionih mreža;
da je svaka poruka unpred standardizovana - sastoji se od unapred određenih
polja, a svako od njih ima svoju oznaku i sadržaj koji je formiran na osnovu
unapred dogovorenih kodnih lista.
Razvoj i nove forme Edi-ja
Razvoj Edi-ja
EDI kao deo elektronskih komunikacija,
EDI u procesu trgovine zbog čega se Edi često identifikuje sa elektronskom
trgovinom. EDI jeste bio prvi vid elektronske trgovine,
Finansijski EDI * FEDI – komunikacija između komitenata iz privrede i banaka i
njime je prenošena samo infomacija o plaćanjima. Danas se on koristi i za
www.bpsu.info
obavljanje plaćanja na relaciji banke-komitenti-elektronski transfer sredstava EFT
(veza banaka sa maloprodajom),
Ispitivanje mogućnosti S.W.I.F.T. po EDI standardima; EDI/EFT –prenos
informacija i vrednosti između subjekata plaćanja po EDI standardima, Internet
plaćanja po EDI standardima.
Nove forme EDI-ja
Interaktivni EDI
– razmena podataka je u realnom vremenu u interaktivnom,
konverzacionom režimu obrade. Realizacijom I-EDI-ja postiže se organizaciono,
funkcionalno i tehnički najviši i najkvalitetniji način obrade poslovnih transakcija.
Otvoreni (Open) EDI
– je opšti koncept za sistem poslovnih komunikacija zasnovan
na novoj generaciji javnih standarda, pri čemu se postiže interoperabilnost između
različitih privrednih sektora, različitih tehnologija informacionih sistema, različitih tipova
podataka i u različitim vremenima. Open Edi treba da obuhvati uloge i ponašanja velikog
broja nezavisnih partnera koji medjusobno komuniciraju. Podaci su opisani univezalnim
jezikom i jednako su čitljivi u svim delovima sveta.
Internet EDI
–upotreba Interneta za razmenu EDI transakcija je u skladu sa rastućim
interesom isporuke različitih proizvoda I usluga elektronski uglavnom preko web-a.
Mogućnost kontaktiranja najšireg mogućeg kruga tragovinskih partnera.

VAN poseduje fizičke resurse u smislu telekomunikacione infrastrukture, znanje i
mogućnosti uspostavljanja direktnih komunikacionih veza sa svim partnerima u EDI
razmeni.
VAN je prema tome u tehničkom smislu infrastruktura koja omogućava razmenu EDI
poruka između računara.
Sa VAN-om se sklapa ugovor o pristupu kojim se u potpunosti predviđaju :
uslovi koje korisnik mora da ispuni-koji se kvalitet poruka od njega traži
opšte i posebne zadatke VAN-a čiji obim opredeljuje i cenu usluge.
Usluge VAN-a obezbedjuju verodostojnost i pravnu snagu elektronskog ugovaranja
odnosno, davalac usluge se može definisati kao administrativna, pravna i tehnička
infrastruktura koja obezbedjuje telekomunikacione i/ili računarsko-komunikacione
usluge, što omogućava verodostostojni, pravno valjani zapis elektronske poruke
(dokumenta), smanjuje pravnu nesigurnost i uopšteno olakšava elektronsko poslovanje.
Glavne uloge
VAN-a u EDI razmeni:
VAN deluje kao clearing house,
VAN obezbedjuje poštansko sanduče i upravljanje komunikacionom mrežom,
VAN nudi usluge prevodjenja iz jednog EDI standarda u drugi,
VAN pruža usluge 24 sata dneveno,
Van obeznedjuje usluge na host računara kao što je elektronska pošta, elektronski
prenos finansijskih sredstava, pristup bazama podataka i sl.,
VAN omogućava povezivanja sa drugim EDI mrežama,
VAN pruže i druge vrste tehničkih i stručnih usluga.
Vrste VAN-ova
Industrijski
VAN-ovi-su usmereni na specifične EDI razmene u odredjenim
industrijskim sektorima. Njihovi korisnici su firme iz odredjenog industrijskog
sektora, pa su i usluge kojese nude takve da zadovolje potrebe ovih specifičnih
korisnika.
Nacionalni
VAN-ovi- pružaju EDI usluge širokom spektru korisnika u okviru
nacionalnih granica.
Globalni
VAN-ovi –pružaju svoje usluge nezavisno od toga kom industrijskom
sektoru pripadaju korisnici EDI razmene i da li se razmena vrši na nacionalnom ili
medjunarodnom nivou
Kako funkcioniše EDI?
Kreirani dokument se umesto na štampu, prosleđuje softveru koji vrši njegovo
prevođenje u unapred dogovoreni standardni format podataka nakon čega se elektronskim
putem obično koristeći mrežu dvaoca EDI usluga, šalje na adresu poslovnog partnera (u
njegovo elektronsko poštansko sanduče). Kada se primalac sledeći put konektuje na
mrežu, on preuzima dokument koji se sada prevodi u format pogodan za korišćenje u
njegovom Informacionom sistemu i šalje ga direktno aplikaciji koja dalje obrađuje
podatke. Istovremeno se i pošiljaocu šalje potvrda o prijemu dokumenta. Treba

Koristeći EDI u svakodnevnom poslovanju preduzeće ostvaruje:
bržu dostavu dokumenata bez gubljenja ili oštećenja,
značajne uštede u vremenu potrebnom za obradu dokumentacije –
eliminisanje potrebe za ponovnim prekucavanjem dokumenata,
povećanje produktivnosti i efikasnosti,
značajno smanjenje troškova obrade papirne dokumentacije,
smanjenje obima grešaka u obradi podataka,
poboljšano upravljanje transportom, distribucijom, zalihama ... ,
značajno smanjenje troškova nabavke i sl.
Pored svih ovih prednosti EDI u ovom obliku nikada nije doživeo masovnu
primenu. Pre svega zbog skupe, komplikovane i dugotrajne implementacije, nedostatka
fleksibilnosti u odnosu na brzinu promena u okruženju, kao i visokih troškova održavanja
koje su sebi mogle da priušte samo velike kompanije.
EDI - kičma elektronske trgovine
Tržište u svetu elektronskog robnog i novčanog prometa više nije onakvo kakvo
je nekada bilo. Sa stanovišta razvoja poslovanja,
EDI je zreo sektor, dok je elektronska
razmena i dalje samo za inovatore. Hrabri novi svet elektronike
je pred tržišni nastup
postavio takve izazove da običnom posmatraču možda izgleda kao da je čitav jedan
mikro-kosmos okrenut naopako. U stvari, upućenima je jasno da su principi ostali isti,
www.cet.co.yu
ali je njihovo sprovođenje u praksi dobilo posve nove forme, a primena klasičnih
rešenja na nove probleme se često pokazuje kao potpuni promašaj.
Mnogo toga se izmenilo. Od početka veka na ovamo, svet na koji su poslovni
ljudi navikli pretrpeo je prilične promene. Došlo je do promene modela po kome se
manje-više nesvesno radi, odnosno onog modela koji definiše parametre od kojih zavise
ograničenja u bilo kojoj delatnosti. Nalazimo se u fazi prelaza iz jednog modela
poslovanja u drugi, sa tim što granice novog modela još nisu poznate. Međutim, kako
vreme odmiče neki njegovi elementi postaju jasniji. Kao prvo, nekada dominantni
rukovodioci teško drže korak sa promenama. Situacija se najbolje može opisati ako se
kaže da danas deca uče roditelje kako se koriste novi alati i koja je njihova najbolja
primena. Druga promena se ogleda u tome da se danas konkurencija posmatra u
potpuno drugačijem svetlu. Nekada je moć ležala u kontrolisanju informacija, a
danas, sa obiljem informacija dostupnim na Informacionom Autoputu njihova
vrednost kao resursa opada i traže se novi oblici konkurentskog nadmetanja.
Klasičan kapital više nema onaj značaj koji je nekada imao - danas govorimo o
intelektualnom kapitalu.
Činjenica je da se ne može zažmuriti pred sve većim brojem onih koji
svoje klasične prodavnice premeštaju u sajber-prostor na Internet. Mnogi tu
promenu prihvataju sa nepoverenjem, ali bez obzira na uspešnost ili neuspešnost

I odnos cena-kvalitet je promenjen. Nekada je bolji kvalitet značio skuplji
proizvod, dok danas kada je nivo kvaliteta proizvoda i usluga podignut, njihova
relativna cena je niža. Ako se vratimo primeru čipa, ovaj iskaz će biti još jasniji. Po
Murovom zakonu, moć mikročipova se udvostručava svakih 18 meseci, ali cena ostaje
ista. To u stvari znači da se njihova relativna cena prepolovljuje svakih 18 meseci ako se
meri u odnosu na njihovu moć. U odnosu na to koliko su koštali kada su prvi
put uvedeni, relativna cena čipova je nula. To je zastrašujuće. Proizvodi se stalno
usavršavaju, a za njih se može naplatiti sve manje. Ma koliko to paradoksalno zvučalo,
tendencija cena je ka besplatnom. To je dobro za potrošače, ali je bez sumnje problem
za proizvođače. Tu je i pitanje pripadnosti i lojalnosti, koje ćemo objasniti na
primeru informacione tehnologije. Ona je postala neverovatno incestuozna, jer
lojalnost prema kompaniji brzo ustupa mesto lojalnosti prema tehnološkom
napretku.
Vrednost informacione tehnologije nastala je u zajednici korisnika, agenata i
proizvođača, a ne, kao nekada, u okruženju kompanija. Mnoge kompanije su na taj
način ostvarile korist koja daleko prelazi granice same kompanije - Microsoft je jedna
takva kompanija. Princip pripadnosti se pokazuje i u sve većem prihvatanju
efikasnog odziva potrošača (Efficient Consumer Response, ecr) čiji je cilj da se
postigne ušteda bilo gde u lancu snabdevanja i donese korist svima. U ovom slučaju,
velikodušnost prethodi bogatstvu. Ma koliko to čudno izgledalo, poklanjanje je
postalo poprište rata između kompanija. I dok će neophodne strategije biti slične,
izgradnja marke, stalna poboljšanja kvaliteta i slično; taktike neophodne za njihovo
sprovođenje moraju se razlikovati. Jedina uteha u svemu tome jeste da dok svako od nas
nastoji da pronađe put kroz nepoznatu teritoriju, moramo imati na umu da to isto rade i
svi drugi.
EDI softver u eri elektronske trgovine
Za ono vreme koliko je trebalo Internetu da se ustali, proizvođači EDI softvera
su prolazili kroz pravu krizu identiteta. Iako se činilo da je vreme tradicionalnog EDI-ja
prošlo jer Internet ima rešenja za sve probleme, izgleda da je EDI našao svoje mesto kako
kičma elektronske trgovine.
Naravno, došlo je do nekih promena. Posebno je bilo teško Value Added
Networks - proizvođačima sistema poštanskih sandučića koji se koriste za EDI. Oni su se
prilagodili novim okolnostima i sada nude iste poštanske sandučiće kao nekada ali
koriste TCP/IP protokol. Cena je drastično snižena, ali su VANS pronašli sebi
mesto obezbeđujući pouzdanu infrastrukturu za neposrednu elektronsku trgovinu
između preduzeća, što Internet neće moći još prilično dugo. Iako se
komunikacijska infrastruktura promenila, osnivanje dobrih veza između aplikacija u
različitim kompanijama ostaje teško kao što je i bilo. Problem je više
organizacione nego tehničke prirode. Osnovni razlog zbog koga EDI ima toliko
problema da stane na noge nije u činjenici da su standardi suviše komplikovani,
www.cet.co.yu

EDI-TIE smatra svojom dužnošću da tržištu objasni kako da iskoristi Internet za
unapređenje veza između kompanija i potrošača i kompanija. U svemu tome će,
međutim, kičma elektronske trgovine biti EDI. Prava elektronska trgovina se može
postići jedino ako se postaramo da postoje veze između aplikacija u kompanijama i da
nam stvaranje infarastrukture velike propusne moći i dosega donese koristi.
Usredsređivanje na veze između ljudi koji nešto obavljaju elektronskim putem znači
dotaći samo površinu mogućnosti.
EDI i Internet
Dolazak Interneta stvara niz mogućnosti za velike kompanije da rade EDI
sa svojim manjim snabdevačima ili korisnicima. Pre Interneta, jedini način na koji
je to moglo da se radi bio je pomoću namenskog softvera Workstation koji radi
povrh EDI mrežnog prolaza, prevodi informacije koje unose ljudi u EDI poruku i
šalje ih velikim kompanijama. World Wide Web je omogućio da se Workstation
instalira na Web server i tako lakše održava i modifikuje. Funkcionalnost ovakve
aplikacije na Webu otud može da se proširi ugrađivanjem elementima koji
korisnicima mogu da olakšaju rad dodavanjem multimedijalnih elemenata čak i
informacija u realnom vremenu kao što su podaci o uslovima i raspoloživim
količinama ili vremenu isporuke. Neće dugo potrajati a kompanijama će dosaditi
da lutaju kroz 20 stranica Web prezentacije da bi poručili isti proizvod kao prošle
nedelje. Tražiće neki direktniji automatski proces usmeravanja poruka, a EDI je
najbolji način da se to postigne.
www.cet.co.yu.
Struktura tržišta
Tokom protekle decenije, mnoge kompanije su uspostavile elektronske veze
između svojih aplikacija, ali se nisu ostvarila očekivanja u vezi sa širenjem EDI-ja,
tako da je broj trgovinskih partnera sa EDI mogućnostima ograničen. Nastojanje da se
dobavljači ubede da pređu na EDI donelo je malo uspeha. S druge strane, male i srednje
kompanije nisu uvele EDI jer je na tom putu za njih bilo previše prepreka. Velikom
dobavljaču je bilo gotovo nemoguće da svoje klijente nagovore da uvedu EDI: oni su
obično tražili pozamašnu sumu da bi "samo unosili podatke za dobavljača", a povrh toga
očekivali su i neki dodatni kvalitet.
Zatim je Internet postao popularan. On je pre svega mnogo više pažnje skrenuo na
elektronsko poslovanje, za koje izgleda da niko ne zna kako ga sprovoditi… Ideja je
mnogo, ali je još uvek pitanje koja će prevagnuti. Vodi se velika bitka između Microsofta
sa jedne strane, i Netscapea, IBM-a, Oraclea i Suna sa druge. U štampi se može pročitati
da EDI treba odbaciti kao neuspelu zastarelu tehnologiju, a to je upravo ono u čemu
greše: EDI nije tehnologija, već način upostavljanja veza između aplikacija u

EDI podrazumeva razmenu standardizovanih poslovnih dokumenata u obliku
elektronskih poruka. Među firmama cirkulišu ogromne količine pisanih dokumenata.
Ovi dokumenti najčešće su nastali na kompjuteru prve firme a destinacija im je
najčešće opet kompjuter druge firme. Proces kreiranja dokumenata u papirnoj
formi, zatim slanje poštom ili faksom i na kraju ponovan unos u kompjuter
predstavljaju očigledan nepotrebni utrošak vremena i novca.
EDI omogućava uštedu u troškovima papira, brzu i sigurnu razmenu dokumenata
i doprinosi olakšanom čuvanju poslovnih dokumenata. EDI koristi mogućnosti koje
pruzaju postojeći kompjuteri i telekomunikaciona mreža uz istovremeno
unapređenje poslovanja, poboljšanje u pružanju usluga i smanjenja grešaka do kojih se
dolazi u radu na klasičan način.
EDI je razmena poslovnih podataka gde se koristi razumljivi format ovih
podataka. Pojavi Interneta prethodio je ovaj sistem razmene podataka i obično se
korstio u razmeni podataka između korisnika koji su međusobno već bili u kontaktu.
Moraju se pratiti globalni trendovi u razvoju elektronskog poslovanja koji
podrazumevaju usvajanje jedinstvenih standarda elektronskog poslovanja i izbor
Interneta za najznačajniji kanal savremenog poslovanja.
Izrastanje složenih sistema iz
jednostavnijih je prirodni zakon. Za razmenu poruka između poslovnih subjekata, danas
se sve više koriste Internet servisi kao što su Web, elektronska pošta, diskusione grupe,
video konferenija i sl.
EDI jeste bio prvi vid elektronske trgovine, omogućio je i proširenje e-trgovine od
finansijskih transakcija do drugih vidova obrade transakcija.
Obavljanje trgovine preko Interneta nije u potpunoj prednosti u odnosu na
tradicionalnu EDI. Tradicionalna EDI razmena obavlja se preko bezbednijih, ali
ograničenih VAN mreža, dok Internet pruža veću fleksibilnost u slanju poruka uz manju
bezbednost. Uprkos relativno niskim cenama za neograničen pristup Internetu u odnosu
na elektronsku razmenu podataka preko VAN mreža, smatra se da je Internet inferiorniji
upravo zbog nedostatka bezbednosti i pouzdanosti.
Literatura
(1) V. Sotirović i B. Egić – Informatika -2007 Novi Sad
(2) dr Miomir Todorović, dr Dragan Ćosić,’’Informacione tehnologije’’, Beograd 2007
(3) Macanović A.,Sotirović, V. ,Informatika, CEKOM, Novi Sad, 2006
(4) Prof. dr Božidar Radenković, »Elektronsko poslovanje stanje i perspektive«, ppt
prezentacija, specijalističke studije, 2001-2002.
(5) Prof. dr. Nahod Vuković, »E-business«, ppt prezentacija, specijalističke studije, 2001.-
2002.
(6) Dr Vojislav Vasković, »Bankarstvo na Internetu«, prezentacije sa specijalističkih studija,
2001-2002.
(7) M. Ivković, B. Radenković, Internet i savremeno poslovanje, 1998.
(8) Bil Gejts, Poslovanje brzinom misli, 2001.
(9) V. Pantović, S. Đinić, D. Starčević, Savremeno poslovanje i internet tehnologije,
2002.
(10)
Pexim, »Put do uspešnog E-banking rešenja«, Zbornik radova, Vrnjačka Banja
2001.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti