_______________________________Diplomski rad iz Bankarskih informacionih sistema

S A D R Ž A J

UVOD.

................................................................................................................................... 1

PRVI DIO
1. RAZVOJ ELEKTRONSKOG BANKARSTVA

...........................................................3

1.1 EFT orijentisan podsistemu stanovništva.....................................................................4
1.2. Bankarske kartice........................................................................................................ 5

2. GLOBALNI BANKARSKI ELEKTRONSKI SISTEM

..............................................9

3. ELEKTRONSKO PLAĆANJE

....................................................................................11

4. INSTRUMENTI RAZVOJA ELEKTRONSKOG BANKARSTVA

.........................13

4.1 ON-LINE bankarstvo................................................................................................. 13
4.2 Internet bankarstvo.....................................................................................................14
4.3 Mobilno bankarstvo...................................................................................................15

5. PREDNOSTI ELEKTRONSKOG BANKARSTVA

..................................................16

6. RAZLIKE IZMEĐU INTERNET BANKARSTVA I TRADICIONALNOG 
BANKARSTVA

..................................................................................................................17

7. ELEKTRONSKE TRANSAKCIJE

.............................................................................18

7.1 SWIFT........................................................................................................................18

8. INTERNET

..................................................................................................................... 19

8.1 Klijent/server arhitektura i protokoli Interneta...........................................................20

DRUGI DIO
9. ELEKTRONSKI NOVAC

.............................................................................................21

9.1. Modeli razvoja elektronskog novca..........................................................................22

10. PLATNE KARTICE

.................................................................................................... 23

10.1. Kreditne kartice....................................................................................................... 24
10.2. Debitne kartice........................................................................................................25

11. MOGUCE EKONOMSKE POSLJEDICE ELEKTRONSKOG BANKARSTVA I 
ELEKTRONSKOG NOVCA

............................................................................................ 25

11.1. Problem oporezivanja..............................................................................................26

12. UTICAJ ELEKTRONSKOG NOVCA NA EFIKASNOST TRANSAKCIJA

.......27

12.1 Finansijske krize.......................................................................................................28

TREĆI DIO
13. RIZICI U ELEKTRONSKOM BANKARSTVU I SISTEMIMA 
ELEKRONSKOG NOVCA

...............................................................................................29

13.1. Procjena rizika.........................................................................................................29

13.1.1. Operativni rizik................................................................................................ 29
13.1.2. Reputacioni rizik..............................................................................................30
13.1.3. Pravni rizik....................................................................................................... 31
13.1.4. Rizici internacionalnog poslovanja..................................................................32
13.1.5. Ostali rizici....................................................................................................... 33

background image

_______________________________Diplomski rad iz Bankarskih informacionih sistema

sve te papirologije, a naravno tek nakon što dođete na red ili se pak izgubite u redovima 

klijenata koji čekaju kao i vi.

    

"Kada govorimo o Internetu, možemo reći da je to primarno veoma koristan način 

pribavljanja informacija. Ali kad pomislite na transakcije, bankarstvo je aplikacija koja 

pobjeđuje. Jer, bankarstvo jeste informacija."

Bor Harald, Merita Nordbanken (Helsinki)

1

1

 Izvor: www.ubbih.ba  (e-bankingSarajevoBos.ppt)

2

_______________________________Diplomski rad iz Bankarskih informacionih sistema

PRVI DIO

1. RAZVOJ ELEKTRONSKOG BANKARSTVA

             Elektronsko bankarstvo predstavlja pokušaj spajanja više različitih tehnologija, od 

kojih se svaka razvija u drugom smjeru i na drugačiji način. Prvi korak ka elektronskom 

bankarstvu bili su

 

bankomati

  (Automated Teller Machines — ATMs). Mada gotovinska 

plaćanja predstavljaju direktnu suprotnost elektronskom načinu plaćanja, automatizacija 

isporuke   gotovine   izvršena   je   uvođenjem   velikog   broja   bankomata.   Pored   podizanja 

gotovine, bankomati omogućavaju i polaganje depozita, transfer sredstava na druge račune, 

plaćanje sa drugih računa i sl. 

             U nizu novina koje su uslovile razvoj elektronskog bankarstva posebno mjesto 

zauzima  

softver za lične finansije

. To je softver koji omogućava ljudima da, uz pomoć 

personalnog računara, vode brigu o svom novcu. Softver ove vrste nije nov — prve verzije 

programa za lične finansije pojavile su se još 1983. Te godine je 

Skot Kuk

, sada direktor 

kompanije   Intuit,   napisao   program   pod   nazivom  

Quicken

.   Program   je   doživio   veliki 

uspjeh,   pa   je   brzo   dobio   konkurenciju   u   vidu   drugih   programa,   od   kojih   se   u   zadnje 

vrijeme ističe program 

Money

 

kompanije Microsoft. Performanse ovih proizvoda su danas 

prilično ujednačene. 

             Elektronsko bankarstvo je inicirano od strane finansijskih institucija sa idejom da 

pomogne  ulagačima,  korporacijama  i klijentima-potrošačima.  Sa stanovišta finansijskih 

institucija,   to   je   mogućnost   smanjenja   troškova   za   ekspoziture   i   smanjivanje   radno-

intenzivnih   poslova   na   bazi   protoka   papira,   kreiranje   novih   izvora   prihoda   prodajom 

usluga, proširenje obima odgovarajućeg tržišta do skoro svih dijelova zemlje i mogućnost 

da se ostane konkurentan u uslovima sve veće deregulacije bankarskog poslovanja nudeći 

sve novije i novije mogućnosti usluga. Izgledalo je da je već ostvareno društvo bez čekova 

i gotovine ili da je ono već veoma blizu, međutim, neki faktori su onemogućavali brzi 

razvoj:

-

tehnologija se na ovoj širini ne mijenja dovoljno brzo koliko bi bilo realno moguće,

-

prihvatanje novina od strane klijenata zahtijeva dodatne marketinške napore,

-

potrebni su veoma veliki inicijalni troškovi za uvođenje opreme,

-

zatečeno stanje u ovoj oblasti između institucija ne upućuje na potrebu unapređenja 

poslovanja, 

3

background image

_______________________________Diplomski rad iz Bankarskih informacionih sistema

trgovačkim pojmovima: "maloprodaja", "široka potrošnja", odnosno uobičajenom terminu: 

"štediše" ili "stanovništvo". U isto vrijeme, nije zaboravljeno ubrzavanje rada sa ličnim 

čekovima, dok ne dođe do pune transformacije u elektronsko bankarstvo.

       Bankomat ATM je najvidljiviji i najbrže rastući vid EFT servisa. Radi bez zaposlenih, 

postavljeni   su   od   strane   banaka   i   po   njihovoj   želji   i   obavljaju   rutinske   transakcije   sa 

gotovinom, 24 časa dnevno: ulaganje, podizanje, transfer između računa i razne otplate 

kredita.  Postavljaju se u holu banaka, raznih drugih institucija, robnih kuća, naselja ili 

fabrika. Na taj način se ostavlja mogućnost da se usluge šalterskih službenika orijentišu ka 

specijalnijim servisima.

        Veliki broj ATM sistema se danas nalazi ispred banaka ili su u njihovim holovima  

(najjeftiniji za održavanje jer su blizu računara banke, a njihovo instaliranje je znatno 

jeftinije   od   zapošljavanja   dodatnog   službenika).   Pri   utvrđivanju   troškova   rada   ATM, 

interesantno je izvršiti poređenje: da li je banci jeftinije držati svoju posebnu mrežu, ili se 

uključiti   u   neku   drugu   uz   plaćanje   određene   provizije,   kako   organizovati   transport 

sredstava   do   uređaja,   kako   izvršiti   fizičko   obezbjeđenje   uređaja,   odakle   obezbijediti 

inicijalna   sredstva   za   postavljanje   uređaja.   Može   se   procijeniti   da   je   cijena   pojedine 

transakcije pomoću ATM uređaja (korišććenjem bankarske i kreditne kartice) srazmjerno 

veoma visoka i da je oko sedam puta viša od gotovinske transakcije, odnosno oko dva puta 

viša od troškova pri realizaciji čekova, pa pojedine mreže bankomata naplaćuju određeni 

iznos pri  korištenju  ATM  uređaja.  Za korištenje  bankomata  klijent  mora  da posjeduje 

bankarsku karticu i da zna svoju šifru.

       1.2. Bankarske kartice                

       Bankarske kartice su plastične kartice slične kreditnim karticama , s tom razlikom što 

su aktivne za podizanje gotovine samo do momenta pozitivnog stanja na računu banke koja 

je istu izdala. Namijenjene su neposrednom korišćenju kao "ključ" za prilaz ATM uređaju i 

obavljanje odgovarajućih transakcija.

       Kao izdavaoci kreditnih kartica se pojavljuju banke i druge finansijske instituije, kao i 

velike firme. Zbog toga postoje izvjesne razlike u tretiranju pojedinih kartica i njihovom 

prihvatanju prilikom plaćanja. Postoje razlike sa aspekta primaoca kartice, jer nije jednaka 

veličina provizije koju trgovci i drugi davaoci usluga moraju da obezbijede ukoliko se 

računi   plaćaju   na   taj   način.   Tako   se   sve   kreditne   kartice   ne   mogu   koristiti   u   svim 

slučajevima. Sa aspekta korisnika kartice bitna su dva momenta: prvo, riječ je o načinu 

5

Želiš da pročitaš svih 51 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti