DEF.I OSOBINE INFOR.

Informacija oznacava pojmove 
kao sto su: proucavanje, 
uputstvo, obavestavanje. 
Definicija: „Informacijom se 
naziva sadrzaj onog asto 
razmenjujemo sa spoljnim 
svetom dok mu se 
prilagodjavamo i dok uticemo na 
njega svojim prilagodjavanjem“. 
Informacija je pojam suprotan 
od entropije. Informacija moze, 
ali ne mora, povecati kolicinu 
znanja primaoca. Podatak i 
informacija se razlikuju po 
stepenu obrade i nacinu 
upotrebe. Podatke prikupljamo i 
registrujemo ih da bi ih mogli 
cuvati i po potrebi koristiti. 
Svojstva inform: relativnost, 
utvrdjivanje cilja, cena, trajnost i 
pouzdanost, kolicina inf., brzina, 
periodicnost, troskovi.

PROCES INFORM.

To je proces stvaranje 
inf.obradom podataka uz pomoc 
inf.tehnologija. Proces promene 
podatka u informaciju zasnovan 
je na sedam koraka koji 
zajednicki obuhvataju proces 
informisanja: prikupljanje, 
organizovanje, analiza, cuvanje, 
obrada, primanje i prenosenje, 
prikazivanje. 

POSLOVNA INFOR.

Poslovni sistem predstavlja 
osnovnu celiju privrede kao 
velikog i slozenog sistema i 
jedan od kljucnih nosioca 
delatnosti  i u isto vreme 
ishodiste brojnih uticaja u 
odnosu na ostale delove sistema. 
Pod automatizovanim 
inf.sistemom podrazumeva se 
sistem u ciju opremu su 
ukljuceni i racunari. Definicija: 
„Poslovna informatika je 
aplikacija informatike kao nauke 
(znanja, metoda, zakonitosti itd.) 
u oblasti poslovnih sistema uz 
podrsku informacione 
tehnologije“.

TRENDOVI INF. TEHNOL

Pod terminom informacione 
tehnologije podrazumevaju se 
razliciti elementi i vestine za 

stvaranje, cuvanje i prenosenje 
informacije. Opsti trendovi 
relevantni za svaki racunarski 
sistem su: odnos 
trosak/performansa, objektno-
orijentisano okruzenje i 
menadzment dokumenata, 
umrezeno racunarstvo, mobilna 
trgovina, mrezni racunar, 
internet, intranetovi i 
ekstranetovi, korporativni portal, 
umrezeno preduzece, opticke 
mreze.

PRIMENA inf. tehnol. u 
poslovanju

:

 

1. U preduzecima

 

za podatke o narudzbini 
materijala, stanju zaliha, prodaji, 
placanju, narudzbama, budzetu. 
Podrska su nadzoru , kontroli, 
odlucivanju i planiranju. 2. 

drzavnoj upravi

 u cilju boljih 

usluga gradjanima putem 
sistema e-vlade. 

3. U zdravstvu

 

i farm.industriji za sakupljanje, 
evidentiranje, skladistenje i 
obezbedjenje podataka za 
podrsku odlucivanju, 
predvidjanja, elektronski 
zdr.zapisi itd. 4. U bankama – 
plasticne kartice, bankomati, 
el.transfer novca. Osim toga u 
izdavastvu, turizmu, 
prodavnicama itd.

INFORMACIONI I 
POSL.SISTEM

Poslovni sistem postoji i 
funkcionise u sistemu povratnih 
sprega sa brojnim privrednim i 
drustvenim subjektima sa kojima 
posredno ili neposredno 
komunicira, razvija poslovne 
odnose i ostvaruje uzajamni 
uticaj i medjuzavisnost. 
Informacioni sistem omogucava 
prikupljanje podataka iz internih 
i eksternih izvora, obradom ih 
pretvara u informacije i te 
informacije u odgovarajucem 
obliku prenosi menadzerima svih 
nivoa, kako bi mogli da donesu 
blagovremene i efikasne odluke 
u planiranju izvrsavanju i 
kontroli poslova za koje su 
odgovorni. Cilj informacionog 
sistema u poslovnom sistemu je 
da svi zaposleni raspolazu sa 

informacijama koje su im 
potrebne u poslovima 
odlucivanja, planiranja, izvrsenja 
i kontrole. Poslovne organizacije 
imaju potrebe za informacionim 
sistemom i to kod:

Kontrole zaliha proizvoda, 

prodaja, platnih spiskova, akcija 
na trzistu, cena roba,

Donosenja odluka sumiranjem 

i uporedjivanjem podataka,

Razmene podataka i 

informacija izmedju pojedinaca i 
sektora na razlicitim lokacijama,

Cuvanja i organizacije 

informacija o trendovima 
kupaca, proizvodima 
konkurencije ili cene rada.
Uvodjenjem informacionih 
sistema u poslovni sistem 
omogucava se: brza i precizna 
obrada podataka, arhiviranje 
velike kolicine podataka, brza 
razmena podataka, trenutni 
pristup informacijama, 
prevazilazenje fizickih granica 
poslovnih sistema, 
automatizacija, podrska 
donosenju odluka, akumulacija 
znanja poslovnih sistema, ucenje 
na prethodnim iskustvima.

KLASIF. INF. SISTEMA

Prema 

organizacionoj strukturi 

na: odeljenski informacioni 
sistem, informacioni sistem 
preduzeca i medjuorganizacijski 
sistem.
Prema 

funkcionalnoj oblasti

 na: 

racunovodstveni i finansijski 
informacioni sistem, proizvodni 
IS, marketinski IS i IS 
upravljanja ljudskim resursima.
Prema 

pruzenoj podrsci

: sistem 

obrade transakcija (TPS), 
upravljacki informacioni sistem 
(MIS), sistem za upravljanje 
znanjem (KMS), sistem 
automatizacije kancelarijskih 
poslova (OAS), sistem podrske u 
odlucivanju (DSS), informacioni 
sistem preduzeca (EIS), sistem 
podrske grupama (GSS), 
inteligentni sistemi podrske.
Prema 

arhitekturi

 sistema je na: 

sistem baziran na centralnom 
racunaru, samostalni personalni 

racunar (PC), distribuirani ili 
umrezeni racunarski sistem.

PROCENA KVAL. INF. 
SISTEMA

Kvalitet informacionih sistema 
procenjuje se prema sledecim 
kriterijumima: ispravnost, 
potpunost, robusnost sistema, 
jednostavnost upotrebe, 
jednostavnost odrzavanja, 
pouzdanost sistema, optimalnost 
sistema, mogucnost prosirivanja 
sistema, prenosivost sistema.

MIKORPROCESOR (CPU)

 

predstavlja cip koji upravlja 
radom racunara, obavlja 
kontrolnu funkciju rada 
racunara, sastoji se iz dve glavne 
komponente: aritmeticko-logicke 
jedinice i upravljacke 
(kontrolne) jedinice.

Aritmeticko-logicka jedinica

 

obavlja niz osnovnih 
matematickih i logickih 
operacija potrebnih pri obradi 
podataka. Rezultati tih operacija 
su privremeno smesteni u 
akumulatoru.

Upravljacka (kontrolna) 
jedinica

 nadgleda i upravlja 

radom svih pojedinih delova 
racunara, odnosno racunarom u 
celini. Jedna instrukcija moze 
specifirati veoma slozenu 
naredbu koju racunar treba da 
izvrsi.
Mikroprocesori koji se koriste u 
racunarima opste namene 
dizajnirani su za rad sa podacima 
duzine 4, 8, 16, 32 i 64 bita. 

MEMORIJA UN.- RADNA

Sluzi za pamcenje podataka i 
programa. S obzirom na 
postojanost podataka, mozemo 
je podeliti na RAM memoriju i 
ROM memoriju.

RAM

 memorija omogucava 

izvrsavanje programa ili trenutno 
skladistenje rezultata rada 
programa. Sadrzaj RAM 
memorija se moze menjati, 
odnosno u RAM memoriji 
podaci se mogu upisivati i 
brisati. Medjutim, s prekidom 
napajanja elektricnom energijom 
sadrzaj memorije se gubi.

RAM memoriju predstavljlaju 
memorijski cipovi razlicitog 
kapaciteta i postavljaju se u 
specijalna podnozja na maticnoj 
ploci. U nju se upisuju, ucitavaju 
razni programi, operativni 
sistemi, aplikativni programi i 
drugi.
Osnovni kriterijumi koji 
odredjuju kvalitet RAM 
memorije su: kapacitet, brzina 
pristupa, nacin pakovanja i vrsta 
podnozja, proizvodjac, cena.

ROM

 memorija omogucava 

iskljucivo citanje fabricki 
upisanih podataka, pri cemu 
promene sadrzaja nisu moguce u 
obicnom radu sa korisnickim 
programima.

HARD DISK

 za vecinu 

kompjuterskih sistema, 
predstavlja uredjaj za cuvanje 
podataka zato sto omogucava 
brzi pristup podacima nego 
diskete ili CD-ROM. Moze da se 
kaze da je hard disk ustvari

 

stalna radna memorija

. Hard 

disk cini vise diskova, 
pricvrscenih na jednu osovinu i 
smestenih u jednom kucistu. 
Obicno na svaku povrsinu diska 
dolazi po jedna glava za citanje i 
pisanje. Promenljivo magnetno 
polje u namotajima glave pri 
upisivanju magnetise male 
memorijske celije i usmerava ih 
zavisno od smera struje u 
namotaju glave. Osnovni 
parametri kvaliteta hard diska 
su: kapacitet, srednje vreme 
pristupa podacima, brzina 
prenosa podataka, brzina 
obrtanja disk ploca, pouzdanost, 
otpornost, garancija sa 
dokumentacijom, proizvodjac, 
cena.
Kapacitet hard diska predstavlja 
kolicinu podataka koji se mogu 
smestiti, odnosno memorisati na 
hard disk, izrazenu u gigabajtima 
(GB).

MATICNA PLOCA

 predstavlja 

elektronski stampanu plocu na 
koju su „prikljuceni“ 
mikroprocesor (286, 386, 486, 
Pentium, Pentium Pro, Pentium 

I, Pentium II, Pentium III, 
Pentium IV), ROM i RAM 
memorija, namenski slotovi – 
urezi za graficke, zvucne i druge 
namenske kartice.
Maticne ploce su dobijale nazive 
najcesce po formatu – 
dimenzijama, prema centralnom 
mikroprocesoru i prema skupu 
mikroprocesora. Maticne ploce 
mogu da se podele na dve 
osnovne kategorije: klasicne 
maticne ploce i integrisane 
maticne ploce.

MEMORIJA SPOLJNA

Spoljne memorije za cuvanje 
podataka mogu da budu: 
magnetne trake, magnetni 
diskovi, magnetne diskete i 
opticki disk.
Od 

disketa

 najcesce su, prema 

PC standardu, u upotrebi diskete 
3.5“ kapaciteta od 1,44 MB. 
Diskete su popularne jer 
omogucavaju jednostavnu i 
jeftinu distribuciju softvera, lako 
su izmenljive, promenljive i 
jeftine. Zbog svog kapaciteta, 
danas se diskete uglavnom 
koriste za cuvanje i prenosenje 
malih programa sa jednog PC 
racunara na drugi i kao 
alternativni izvor za podizanje 
sistema. Magnetni diskovi se 
razlikuju od hard diskova po 
konstrukciji, osobinama diskova, 
kapacitetu i brzini pristupa i 
prenosa podataka.

Opticki disk

 predstavlja jednu 

od najsavremenijih spoljnih 
memorija, baziranih na laserskoj 
tehnologiji upisivanja podataka 
izuzetnoo velikih kapaciteta. Ovi 
diskovi su napravljeni od 
plastike. Opticki diskovi imaju 
ogromne prednosti u pogledu 
kapaciteta, brzine transfera 
podataka, pouzdanosti i trajnosti.

CD-ROM

 je opticki neizbrisivi 

disk na koji moze da se smesti 
oko 650 MB podataka u vidu 
razlicitih zapisa. CD-ROM 
karakterise velika „gustina 
zapisa“ odnosno veliki kapacitet, 
dugotrajna postojanost podataka 
kao i multimedijska 

background image

Želiš da pročitaš svih 7 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti