Finansijska politika
Page | 1
SADRZAJ
Page | 2
UVOD
U teoriji postoje različite definicije finansijske politike nastale usled različitosti obuhvat-
nosti elemenata koji je čine. Dok jedni autori smatraju da finansijska politika predstavlja skup
mera i sredstava, kojima se ostvaruju ciljevi I zadaci u finansijskom poslovanju, drugi sma-
traju da finansijska politika predstavlja„koncipiranje i utvrđivanje strategije i taktike upravl-
janja finansijama” privrednih društava. Treći autori kažu, da finansijska politika predstavlja
proces odlučivanja o osnovnim finansijskim ciljevima kao što su: izbor strategije, taktike i
pravaca aktivnosti s namerom ostvarenja osnovnih finansijskih ciljeva i održavanja opti-
malnog finansijskog racija strukture sredstava i izvora sredstava kao i optimalnog racija pojed-
inačnih delova sredstava i delova izvora sredstava i načela finansijskog odlučivanja pri ost-
varivanju osnovnih finansijskih ciljeva.
Finansijska politika obezbeđuje finansijsku stranu realizacije poslovnih ciljeva ili ona
predstavlja samo novačani izraz poslovne politike privrednog društva, a sastoji se i od pod-
politika ili izvedenih politika osnovne finansijske politike.
Izvedene finansijske politike su:
- politika pribavljanja finansijskih sredstava,
- politika finansiranja tokova reprodukcije,
- politika plasmana.
Finansijska politika kao deo poslovne funkcije finansija, sadrži i načela finansijske poli-
tike kao osnovne izvore saznanja po kojima se radi da bi se ostvario cilj. A ciljevi finansijske
politike proizilaze iz ciljeva poslovne politike i na obezbeđenje stabilne finansijske situacije
privrednog društva, odnosno, odnose se na:
- pribavljanje i korišćenje finansijskih sredstava,
- finansijsku stabilnost,
- likvidnost,

Page | 4
Načelo finansijske stabilnosti
Načelo finansijske stabilnosti proizilazi iz bilansa stanja, tačnije iz aktive I pasive, ili iz
sredstava i izvora sredstava (assets & liabilities) privrednog društva. Načelo pretpostavlja fi-
nansijsku ravnotežu između dela sredstava i dela izvora sredstava, odnosno između dugoročno
vezanih sredstava u aktivi i sopstvenog kapitala i dugoročnih izvora u pasivi bilansa stanja. Pri
tome, dugoročno vezana sredstva u aktivi čine: osnovna sredstva, dugoročne plasmane i trajno
vezana sredstva, dok kapital predstavlja sopstvene izvore sredstava (akcije ili udeli u privred-
nim društvima) i dugoročni tuđi ili pozajmljeni kapital predstavljen dugoročnim kreditima.
Nacelo sigurnosti
Zahteva da se finansiraju oni poslovni poduhvati iz kojih će se uloženi novac sigurno
vratiti. Ako preduzeće ulaže novčana sredstva u sopstvene poslovne aktivnosti, mora da se
zaštiti od negativnog finansijskog rezultata. To može smanjenjem troškova kao i jačanjem
sopstvenih izvora finansiranja. Kod ulaganja u tuđe poslovne aktivnosti, može da se javi rizik
nemogućnosti naplate potraživanja. Nastanak ovog rizika može da se spreči ocenom boniteta i
kreditne sposobnosti potencijalnih dužnika. Ovo načelo se odnosi i na davaoce kredita. Oni
zahtevaju da se njihovi interesi zaštite kapitalom tražioca kredita. Pored toga zahtevaju i
sposobnost plaćanja dospelih obaveza, što je
princip likvidnosti
. Ova dva principa su
međusobno povezani i proizilaze iz principa zaštite poverioca. Princip sigurnosti je važan
princip finansiranja koji nalaže preduzeću da poseduje sopstveni kapital jer je on uslov
kreditne sposobnosti preduzeća i zahtev njegovih poverilaca.
Nacelo rentabilnosti
Izražava se u ostvarivanju maksimalnih rezultata u dužem vremenskom periodu.
Preduzeće posluje rentabilno kada postiže pozitivan finansijski rezultat. Ako preduzeće ostvari
gubitak, njegovo poslovanje je nerentabilno. Rentabilnost se može meriti i analizirati preko
stope prinosa ukupnog kapitala i preko stope prinosa sopstvenog kapitala.
Stopa prinosa
se
izražava odnosom između čistim primitaka i uloženog iznosa sredstava.
Stopa rentabilnosti ukupnog kapitala može se računati na sledeći način:
Stopa prinos a ukupnog kapitala
=
Bruto dobitak
Ukupan kapital
x
100
=
¿
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti