UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET POLITIČKIH
NAUKA ODSJEK:
POLITOLOGIJA
KOLEGIJ: TEORIJE DEMOKRATIJE I LJUDSKIH
PRAVA
ESEJ
FRIEDRICH AUGUST
HAYEK PUT U ROPSTVO
Kandidatkinja:
Mentor:
Belma Sejfić
prof. dr. Asim Mujkić
Sarajevo, januar, 2014.
1 |
ESEJ
FRIEDRICH AUGUST HAYEK
PUT U ROPSTVO
Biografija
Friedrich August Hayek rođen je u Beču (u tadašnjoj Austro-Ugarskoj) 8. maja 1899. godine.
Preminuo je u 23. marta 1992. godine u Freiburgu (Njemačka).
F. A. Hayek bio je ekonomista, filozof kojega svojim smatraju i Austrija i Velika Britanija, a
pomalo i Njemačka i Sjedinjene Američke Države.
Rođen je u Beču u uglednoj plemićkoj porodici von Hayek. Otac mu je bio doktor, a među
precima je bilo i nekoliko akademika na poljima statistike i biologije. Tokom I. svjetskog rata
služio je na Italijanskom frontu kao član artiljerijske regimente. Tokom rata je pretrpio i
oštećenje sluha. Također, tokom rata postao je nosilac nagrade za hrabrost.
Prema njegovim riječima I. svjetski rat je imao jak utjecaj na njegov izbor akademske
karijere. Naime, želio je da se takvi užasi nikada ne ponove i da svojim radom omogući ili
ukaže na bolji svijet, bez takvih sukoba kao što je bio I svjetski rat.
U periodu između 1921.-1923. godine, na Univerzitetu u Beču, stekao je doktorate na poljima
prava i političkih nauka. Pored toga, studirao je i filozofiju, psihologiju i ekonomiju, na čijem
polju je i ostavio najdublji trag.
U tom periodu je i formirao svoje osnovne ideje koje se tiču „klasičnog liberalizma“. Preokret
od socijalizma ka klasičnom liberalizmu se desio nakon čitanja knjige „Socijalizam“ Ludwiga
von Misesa. Hayek je često tvrdio da su von Misesova djela jako mnogo utjecala na njega i
njegove stavove, razmišljanja, rad na polju filozofije i ekonomije.
U kasnijim 20-im godinama 20. vijeka radio je kao direktor Austrijskog instituta za
istraživanje poslovnih ciklusa čiji je bio i osnivač. Početkom 30-ih (1931. godine) pridružio se
Londonskoj školi ekonomije, uglednom britanskom fakultetu za ekonomiju i biznis. Tu je
prepoznat kao jedan od vodećih svjetskih ekonomskih teoretičara, čiji je rad inspirisao mnoge
teoretičare moderne mikroekonomije.
Nakon Anschlussa – pripajanja Austrije Njemačkoj nije želio da se vrati u Beč koji je bio pod
nacistima. Zbog toga je 1938. godine prihvatio državljanstvo Velike Britanije. Status
britanskog državljanina je zadržao do kraja života, iako u Britaniji nije živio nakon 1950.
godine. U SAD-u je živio u periodu 1950-1962. godine.
ESEJ
FRIEDRICH AUGUST HAYEK
PUT U ROPSTVO
3 |
nazive koristeći njegovo ime kao novi naziv, smnogi fakulteti na godišnjem nivou organizuju
posebne događaje njemu u čast (prezentacije, takmičenja eseja).
Najznačajnija djela:
Monetary Theory and the Trade Cycle (1929.) – Monetarna teorija i trgovinski ciklus
Prices and Production (1931.) – Cijene i proizvodnja
Profits, Interest and Investment: And other essays on the theory of industrial
fluctuations (1939.) – Profit, kamate i investiranje: Još jedan esej o teoriji industrijske
fluktuacije
The Road to Serfdom (1944.) – Put u ropstvo
Individualism and Economic Order (1948.) – Individualizam i ekonomski poredak
The Transmission of the Ideals of Economic Freedom (1951.) – prijenos ideala
ekonomske slobode
The Counter-revolution of Science: Studies on the Abuse of Reason (1952.) – Kontra-
revolucija nauke: Studije o zlostavljanju razuma
The Constitution of Liberty, (1960.) – Ustav slobode
Law, Legislation and Liberty (3 volumes) – Zakon, zakonodavstvo i sloboda (izdano u
3 toma)
• Volume I. Rules and Order (1973.) – Tom I.: Pravila i poredak
• Volume II. The Mirage of Social Justice (1976.) – Tom II.: Iluzija
socijalne pravde
• Volume III. The Political Order of a Free People (1979.) – Tom III.:
Politički poredak slobodnih ljudi
The Fatal Conceit: The Errors of Socialism (1988.) – Fatalna umišljenost: Pogreške
socijalizma (autorstvo ove knjige još nije potvrđeno, postoje indicije da je njen autor
hayekov izdavač William Bartley)
ESEJ
FRIEDRICH AUGUST HAYEK
PUT U ROPSTVO
4 |
Put u roptsvo (F.A. Hayek, 1944. godine)
Put u ropstvo
Knjiga se prvi puta pojavila 1945. nakon svršetka Drugog svjetskog rata. Izravna je kritika
totalitarizama. Podupire liberalno demokratske ideje u odnosu na kolektivizme različitih
ideologijskih predznaka.
Hayek nas na samom početku knjige suočava s pojavom totalitarizama i sukobom s europskom
liberalnom tradicijom. Taj je sukob zapravo sukob ideologija.
Analizi ove knjige u vidu eseja smo pristupili na način da iz njenog sadržaja izvučemo nama
najinteresantnije detalje i da se na njih ossvrnemo. Razlog ovakvog koncepta je taj da knjiga
kroz svojih 14 poglavlja obuhvata jako širok spektar tema, te bi bilo prilično neorganizovano
praviti presjek kroz cijelu knjigu i sva poglavlja. Takav pristup bi osvrt na sadržaj svelo na
minimum i esej pretvorio u prepričavanje knjige. Umjesto toga, odlučili smo se da naredne
pasose posvetimo osvrtu na pojedine, nama interesantne, tvrdnje i stavove iz knjige.
Hayek je stekao slavu kao veliki liberal, pobornik lebarlnog uređenja društva i svijeta. U
osnovi ovakvog koncepta jeste i sloboda svakog pojedinca, člana društva, ali i poduzetnička
sloboda kao osnova liberalne ekonomije.
Slobodna ekonomija svoje osnove ima u fiziokratizmu – ekonomskom pravcu koji se javio u
francuskoj u 18. vijeku. Fiziokratizam je u svojoj osnovi francuska varijanta klasične liberalne
škole. Temeljno načelo je bilo načelo “laissez faire, laissez passer” ("pustite neka svatko čini
što želi i neka sve ide svojim tokom“). Liberali i danas koriste načelo laissez-faire kao osnovu
svoga djelovanja. Tkođer, slobodna ekonomija je zasnovana na ovome načelu.
Međutim, kada bi svako radio što želi onda to ne bi vodilo do liberalizma nego do anarhije.
Ovaj problem ultimativni liberalizam – anarhija i jeste jedan od lajt-motiva na kojima je
zasnovan ovaj osvrt na knjigu „Put u ropstvo“ F. A. Hayeka.
Da li apsolutna sloboda vodi anarhiji? Pitanje odgovorsnosti? Hayek kao vizionar liberalizma,
ili pak socijalizma?
