Geneza bankarstva
1. UVOD
Promjene na finansijskim tržištima u svijetu započele krajem XX vijeka, uticale su i na
domaće tržište. Ključ promjena bile su promjene u svim sektorima, nastale pod uticajem
promjenjenih uslova poslovanja na svim tržištima, globalizacije, uvođenja i primjene
međunarodnih standarda i „novih“ tehnologija, koje neminovno utiču na sve segmente
poslovanja. Stvaranje kvalitetnije slike o ulozi i uticaju promjena moguće je analiziranjem
jednog segmenta poslovanja na makro i/ili mikro nivou. Analiza na mikro nivou omogućila bi
sticanje slike o poslovanju privrednog subjekta, dok bi analiza cjelokupnog sektora, tj. na
makro nivou, mogla dati sliku o njegovom poslovanju na nivou države.
Izabrati uspješan poslovni sektor u BiH je veoma teško, jer je privreda u brojnim problemima
izazvanim različitim ekonomskim, političkim i socio-demografskim faktorima. Bilo je
potrebno pronaći sektor koji posluje u cijeloj državi, zastupljen u oba entiteta, a koji utiče na
sve nivoe poslovanja u BiH. Kada su utvrđeni uslovi koje je trebalo obuhvatiti, donošenje
odluke o temi rada bilo je jednostavno.
Izabrala sam bankarski sektor BiH, odnosno poslovne banke BiH kao ključan element
poslovanja. Iz njegovog kreditnog potencijala finansiraju se aktivnosti svih fizičkih i pravnih
lica u državi, a on zavisi od stepena povjerenja klijenata u bankarski sektor. Na stabilnost i
poslovanje poslovnih banaka u velikoj mjeri utiče monetarna politika države, koju definiše i
provodi Centralna banka, putem svojih instrumenata. Porast transparentnosti poslovanja
bankarskog sektora posljedica je uvođenja zakonske obaveze objavljivanja finansijskih
izvještaja. Posmatrajući poslovne banke na makronivou stečena je slika o razvoju domaćeg
bankarskog sektora. Osim toga, proučeno je da li i koliko se „nove“ informaciono -
komunikacione tehnologije primjenjuju u poslovnim bankama. Uvođenje instrumenta
osiguranja depozita uticalo je na kreditni portfolio banaka i finansijsku stabilnost bankarskog
sektora BIH, zbog čega je dio rada posvećen analizi njegovog kreditno-depozitnog
potencijala. Koliko je važno da svi privredni i neprivredni subjekti izvršavaju svoje obaveze
na vrijeme, još je važnije da poslovne banke u BiH koje u rukama drže najveći dio aktive
finansijskog sektora budu likvidne i da imaju dovoljno kapitala za pokrivanje eventualnih
gubitaka u poslovanju. Uzimajući sve u obzir, logično je da se u dijelu rada analizira
likvidnost i adekvatnost kapitala bankarskog sektora. Sve zajedno, kroz analizu poslovanja
poslovnih banaka u BiH, u proteklom dvanaestogodišnjem periodu, daje sliku o razvoju
bankarskog sektora. Rezultati istraživanja pokazuju da li poslovne banke ulažu i koliko u
ekonomski razvoj BiH, tj. da li plasiranjem sredstava preduzećima podstiču privredu i
stvaranje novih sredstava. Osim toga, kroz kratki uvid u instrumente monetarne politike
Centralne banke BiH dobiva se slika o njenoj ulozi u domaćem bankarskom sektoru.

Četvrta faza, od XIX vijeka, postavlja osnovu za razvoj savremenog bankarstva.
Osnivaju se banke akcionarskog tipa, koje obezbjeđene sopstvenim i pozajmljenim kapitalom,
postaju ključan faktor za razvoj trgovine i privrede na domaćim i međunarodnim tržištima.
Ovu fazu karakteriše početak naučnog istraživanja suštine bankarskog poslovanja.
Analiza razvoja bankarstva može se od tada podijeliti na tri perioda. Konzervativno-
uslužno bankarstvo, od 60-tih godina XIX vijeka do 60-tih godina XX vijeka, karakterisala je
klasična banka, koja je davalac i primalac bankarskih usluga, bavi se posredovanjem, bez
sluha za želje klijenata, ima jeftin marketing i mijenja stil prema okruženju. Industrijsko-
proizvodno bankarstvo, do 90-tih godina 20-og vijeka, karakterisala je savremena banka,
„koja svoj bankarski proizvod, kao rezultat njene osnovne djelatnosti, plasira na finansijskom
tržištu, putem i preko koga ostvaruje dobitak ili gubitak.” Planetarno bankarstvo, od 90-tih
godina XX vijeka rezultat je oštre konkurencije na finansijskom tržištu, tehnološke revolucije
i stvaranja planetarnih banaka. Banke se mijenjaju i tržišnim segmentima nude bankarske
procese, ne proizvode, a uvode se i elektronsko-automatizovani procesi bankarstva: ATM,
EFT/POS terminali, platne kartice, kućno, internet i mobilno bankarstvo.
2.2
Pojam banke
Definisati pojam banke podrazumjeva definisanje kriterija na osnovu kojih se ona
razlikuje od ostalih finansijskih institucija. Etimološki posmatrano pojam „banke” potiče iz
latinskog jezika, tj. „od riječi „banca”, što u prevodu znači klupa (tezga, šalter) na kojoj se
vršila razmjena novca i ostale novčane transakcije plaćanja i naplate vezane za promet robe,
proizvoda i usluga na trgovima, vašarima, domaćim i međunarodnim sajmovima.”
Najčešći
kriteriji za definisanje banke su: 1 - učestvovanje u kreiranju novca, 2 - profesionalno
bavljenje poslovima uzimanja i davanja kredita, 3 - funkcija ostvarivanja ciljeva ekonomske
politike i 4 - funkcija obavljanja platnog prometa.
„Banka je organizacija koja primjenjujući princip društvene podjele rada, trajno
obavlja svoje aktivnosti u društvenoj reprodukciji u oblasti prometa kao sredstava plaćanja:
emisije novca, prikupljanja depozita, davanje kredita, trgovina novcem i sredstvima plaćanja
(trgovina zlatom, valutama, devizama), obavljanje novčanog prometa u kupoprodajnim
transakcijama robno-novčane privrede.”
Prema računovodstvenim standardima, „„banka“ podrazumijeva sve finansijske institucije,
čiji je jedan od glavnih poslova da primaju uloge i pozajmljuju sredstva u cilju kreditiranja i
Lakić, Milica: Bankarstvo, Visoka škola Koledž za informatiku i menadžment „Janjoš”, Prijedor, 2008., str. 11
Raković, Milena:
Javne finansije
, Koledž za informatiku i menadžment „Janjoš”, Prijedor, 2008., str. 157
Golijanin, Milan:
Bankarstvo Jugoslavije
, Privredni pregled, Beograd, 1979., str. 20
Milojević, Dobrivoje:
Leksikon finansijskih tržišta,
Savremena administracija, Beograd, 1996., str. 23
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti