Visoka tehnološka škola strukovnih studija Šabac

Smer: Informacione tehnologije

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA

ODRŽAVANJE RAČUNARSKIH SISTEMA

Tema rada: 

Grafička karta

Profesor:                                                  

       Student:

Mr. Dušan Okanović                                     

                          

Dejan Simić, 

4-10/2009

                 

Šabac, januar 2012.

SADRŽAJ:

ZADATAK.......................................................................................................
3
1. UVOD U GRAFIČKE 

KARTICE.................................................................... 4

2. FIZIČKI

 

OPIS

 

GRAFICKE 

KARTE................................................................. 6

3. TESTIRANJE GRAFIČKE KARTE................................................................ 

10
3.1. Test

 

u

 

3d

 

mark-u 

2006....................................................................  10

3.2. Test

 

u

 

NovaBench-

u......................................................................... 12

4. UPOREDNI   TEST   SA   DRUGOM   GRAFIČKOM 

KARTOM............................ 13

ZAKLJUČAK...................................................................................................

16

LITERATURA.................................................................................................

17

2

background image

1. Uvod u grafičke kartice

Grafička   karta,   video   karta   je   komponenta   računara 

namenjena   za   obradu   i   prikaz   vizuelnih   podataka   na 
odgovarajućim izlaznim uredjajima, kao sto je monitor. Pored ovog 
se moze koristiti za obradu negrafičkih podataka dok je u skorije 
vreme primetan trend da se na grafičke karte prebacuju poslovi 
koji su tradicionalno pripadali centralnim procesorima.

Moderne grafičke karte ove osnovne funkcije takodje na sebe 

preuzimaju brojne poslove sa polja računarske grafike, čime od 
njih rasterećuju ostatak sistema. Mogu biti u sklopu matične ploče, 
a takodje kao i zasebna komponenta. Za razliku od integrisanih 
grafičkih kartica koje koriste sistemsku memoriju, zasebne kartice 
poseduju   sopstvenu   memoriju   koja   je   posebno   modifikovana. 
Skoro   sve   matične   ploce   imaju   opciju   isključivanja   integrisane 
grafičke karte i mogućnost da na sebe prime modernu grafičku 
kartu   sa   vrlo   visokim   performansama   preko   AGP,   PCI,   PCI   –   E 
magistrala.

Grafičke kartice se sastoje od sledećih komponenata:

1. Grafički   processor  

(grafička   procesorska   jedinica)   je 

procesor specijalno namenjen i optimizovan da proizvodi 
grafičke elemente. Ovaj processor je specijalizovan da vrši 
kalkulacije u pokretnom zarezu, sto je od fundametalnog 
značaja za 3D grafičko renderovanje i 2D slikovno crtanje. 
Osnovni atributi grafičkog procesora su frekvencija jezgra 
koja varira od 250Mhz do 4Ghz, i broja cevovoda ili tzv. 

Sheder

  –   a,   koji   proizvode   3D   prikaz   okarakterisan 

temenima   i   linijama   u   2D   prikaz   formiran   pikselima. 

4

Moderne grafičke karte su opremljene snaznim grafičkim 
procesorima   koji   brojem   tranzistora   nadmašuju   glavne 
procesore,   to   znači   da   su   grafički   procesori   svojom 
procesorskom snagom jači u pojedinim operacijama.

2. BIOS 

( Video BIOS ) – sadrži osnovni program koji je obično 

skriven, koji upravlja operacijama grafičke karte i koji daje 
instrukcije   koje   dozvoljavaju   hardveru   i   softveru   da 
komunicira   sa   grafičkom   kartom.   Obično   sadrži 
informacije   vezane   za   pravovremenost   rada   memorije, 
operativnu   brzinu   i   voltažu   grafičkog   procesora,   kao   i 
mnoge druge informacije. U nekim slučajevima moguće je 
promeniti   ove   informacije,   ali   to   se   radi   prilikom 
overklokovanja   procesora   ili   memorije,   što   se   ne 
preporučuje   od   strane   proizvodjača   jer   može   doći   do 
oštećenja na samoj kartici.

3. Video   memorija  

kod   većine   savremenih   grafičkih   karti 

varira od 128MB do 4GB. Kako video memoriji istovremeno 
moraju imati pristup i grafički procesor i prikazano kolo, 
često   se   koristi   specijalna   ekspresna   ili   višeportna 
memorija, kao što su VRAM, WRAM, SGRAM itd. Od 2003. 
godine   video   memorija   se   tipično   bazira   na   DDR 
tehnologiji. U godinama koje su usledile proizvodjači su 
prelazili   redom   na   DDR2,   DDR3,   DDR4   i   DDR5.   Brzina 
memorije   na   grafičkim   katama   varira   od   400Mhz   do 
3.8Ghz.

4. RAMDAC  

(

Random   Access   Memory   Digital-to-Analog 

Converter

pretvara digitalne signale u analogne signale za 

potrebe monitora koji koriste analogni ulaz, kao npr. CRT 

5

background image

Želiš da pročitaš svih 21 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti