Komponente hardvera računara
1
Sadržaj:
1. Uvod ................................................................................................................................03
2. Hardver ............................................................................................................................04
3. Komponente hardvera .....................................................................................................09
3.1 Centralna jedinica ..........................................................................................................09
3.2 Monitori .........................................................................................................................20
3.3 Ulazne jedinice ...............................................................................................................22
3.4 Izlazne jedinice ...............................................................................................................24
3.5 Ostali uređaji ...................................................................................................................25
4. Komunikacioni medijum i komunikacioni uređaji ...........................................................28
4. 1 Komunikacioni medijum ................................................................................................28
4. 2 Komunikacioni uređaji ...................................................................................................29
5. Zaključak ...........................................................................................................................30
6. Literatura ...........................................................................................................................31
2
1.UVOD
Da bi razumjeli temu o kojoj se govori u ovom radu, neophodno je upoznati se sa nekim
osnovnim pojmovima iz informatike, a takođe i reći nešto o nastanku prvih računara.Jedan od
preteča računara bio je ABAKUS, veoma sličan današnjoj računaljki.Ipak, ocem prve računske
mašine smatra se Blez Paskal koji je konstruisao PASKALINU. Napor da poboljša prvu računsku mašinu
uložiojeGotfrid VilhelmfonLajbnic.Čarls Bebidž je 1834. godine izradio planove analitič
ke mašine koja predstavlja prethodnicusavremenih, elektronskih računara. Kći engleskog
pesnika lorda Bajrona, Ada Bajron izradila je plan za izračunavanje Barnulijevih brojeva
korišćenjem analitičke koju je konstruisao Bebidž i njen rad se smatra prvim programom
zaračunar.Herman Holerit izradio je elektromehaničku mašinu sa brojačima koji su aktivirani pomoću
senzora.Takodje je izradio kartice koje su prolazile kroz ulazni uređaj. Značaj ovog njegovog rada je u tomešto je
ulazne podatke odvojio od obrade razultata.Vinaver Buš
konstruisao je 1942. godine analogni računar koji se koristio u vojne svrhe.
ENIAC
je prvi uspešan elektronski računar opšte namene. Njegova prva računanja bila su u
vezi projektovanja atomskog i balističkog oružja.1950. godine firma „Remington Rand“ konstruiše
računar koji je prvi koristio magnetne trake.
Prva generacija
računara je karakteristična po korišćenju vakumskih cevi i memorija za skladištenje programa
npr. magnetne trake i doboši.
Druga generacija
računara zasnovana je na tranzistorima, a u
trećoj generaciji
kao novina bila je primena integrisanih kola.
Kod
četvrte generacije
računara jedini značajan napredak je velika integracija (VLSI-Very
LargeScale Integration) koja je u suštini stvaranje mikroprocesora.
Superračunari predstavljaju generaciju računara koji imaju usko specijalizovanu namenu za naučno-tahničke
proračune sa velikim brojem računskih operacija (primena u meteorologiji,
seizmologiji,hidrologiji i za vojne primene).1971. godine kompanija „Intel“ proizvodi mikroprocesor-
četvorobitni. Ista kompanija 1972.
godine proizvodi mikroprocesore Motorola, Zilog, Mos Tehnology, Texas Instruments, NationalS
emiconductor
1975. godine personalni računar Mits Altair projektovali su Ed Roberts i Bil Jejts za potrebe hobista.Veliki
doprinos razvoju kompjutera dala je kompanija „Apple Computers“ koja je u periodu od 1977.konstruisala

4
Slika 1 i 2: Hardver
Centralna memorija računara
Program i podaci koje računar obrađuje uskladišteni su u centralnoj memoriji računara.Ova memorija se sastoji
od elektronskih kola, od kojih svako može da ima dva stanja koja seoznačavaju sa 0 i 1 (0 – stanje kad u kolu
nema struje, 1- kad u kolu ima struje).Ova kola se zovu bit (binary digit – binarna cifra).Memorija računara koristi
elektronsko kolo koje ima dva stanja i može da zapamti samo informaciju„da“ ili „ne“ (jedan bit).Kako je količina
informacija za ovakvo kolo suviše mala da bi se uskladištila, bitovi se u memorijiudružuju u grupe (registre) čija je
dužina kod personalnih računara 8 bita i nazivaju se bajtovi (byte).Bajt može imati 256 različitih znakova u
zavisnosti od kombinacije uskladištene u njemu.Kod je tabela koja predstavlja znak kojim se definiše kombinacija.
Najčešće su u upotrebi kodovi:
ASCII (American Standard Code for Information Interchange)
EBCDIC (Extended Binary Coded Decimal Interchange Code) i drugi.
Za numeričke podatke važe druge šeme skladištenja kod kojih se povezuje četiri ili osam bajtova zajedno.
Brojevi se dele na cele i realne u zavisnosti od šeme uskladištenja. Svaka grupa bitova (bajt) umemoriji ima svoju
adresu koja se koristi za očitavanje već uskladištenih i skladištenje novih podataka.Elektronska kola koja poseduje
računar služe za unos i očitavanje adresa u memoriji. Pri očitavanjusadržaja adrese pravi se kopija sadržaja, ali se
sadržaj adrese ne menja.Kapacitet memorije računara izražava se bajtovima koje on poseduje.Grupa kapaciteta
memorija 1024 bajta oubičajeno se označava prefiksom K (kilo) ispred oznake za bajt (KB – kilobajt), a grupa od
1024 KB označava se prefiksom M (mega).Osim grupisanja u registre od 8 bita ( bajtove ), moguća su grupisanja
u veće jedinice:
16 bita (polureč, halfword) i
32 bita (reč, word).
5
Aritmetičko-logička jedinica
Aritmetičko-logičku jedinicu čine registri i elektronska kola potrebna za aritmetičke operacije(sabiranje,
oduzimanje, množenje i deljenje) i logičke operacije upoređivanja dve vrednosti(određivanje veće ili istinitost
izraza).U današnje vreme aritmetičko-logička jedinica izvodi operacije sa realnim brojevima i
izračunavanjetrigonometrijskih i drugih funkcija (Floating Point Processor).
Kontrolna jedinica
Koordinator sveukupnog rada računara je kontrolna jedinica jer ona kontroliše izvršavanje programa,uzima
instrukcije iz memorije i prepoznaje ih, dekodira i naređuje odgovarajuće zadatke drugim jedinicama, počinje
operacije ulazno-izlaznih jedinica i prenosi podatke u centralnu memoriju, a i iznje.Ona se sastoji iz skupa čipova.
Jedinice spoljne memorije
Kada računar nije u upotrebi, jedinice spoljne memorije čuvaju programe i podatke.Dok se računar koristi,
program na osnovu koga radi, a i svi podaci koje obrađuje nalaze se uunutrašnjoj memoriji računara i kroz nju
prolaze. Delovi programa i podaci koji se tada ne koriste privremeno se skladište u jedinicama spoljne memorije
računara.Kapacitet spoljne memorije računara izražava se istim jedinicama kao i unutrašnje memorije, zbogtoga
što se sadržaj unutrašnje memorije neposredno kopira, bajt po bajt na spoljnu memoriju.
Jedinice spoljne memorije realizovane su kao:
disketa (floppy disk)
tvrdi disk (hard disk)
kompakt disk (CD/DVD) i
fleš (flash) ili SSD (Solid State Disk).
Disketa
je okrugla ploča prevučena magnetnim materijalom i ugrađena je u zaštitno kućište od plastike. Kada se
stavi u disketnu jedinicu ona se okreće, dok se sa njene gornje i donje strane
nalazeupisno-čitajuće glave uređaja kojima se vrši upis na ploču i čitanje sa
nje. Budući da se ploča okrećeispod položaja upisno-čitajuće glave kada ona
miruje nastaje kružnica koja se naziva STAZA.Ta kružnica podeljena je na
sektore dužine 512 bajtova.
Slika 3: Disketa (Floppy disk)

7
Kod višekorisničkih računara najčešća izlazna jedinica je ekran, a kod personalnih monitor.Za štampanje
podataka u upotrebi su serijski štampači (štampaju znak po znak) i laserski štampači.Za štampanje 300 do 5000
redova u minuti koriste se linijski štampači. U izlaznu jedinicu ubraja se iautomatski crtač (ploter).
3. KOMPONENTE HARDVERA
U komponente hardvera PC-a spadaju:
1)centralna jedinica
2)monitori
3)ulazne jedinice
4)štampači
5)ostali uređaji.
3.1 Centralna jedinica
Centralnu jedinicu čini kućište u kome se nalaze:
osnovna (matična) ploča
kontroleri
portovi
disk
jedinice disketa
grafička kartica i
izvor napajanja
.Unutar kućišta postoje slotovi (prazne utičnice za priključak): faksa, modema, mrežne kartice itd.
Kućište
Postoje tri tipa kućišta:
Slika 8: Kućište (zanimljivost)
desktop
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti