UNIVERZITET DONJA GORICA
PODGORICA
Humanističke studije
Smjer: Bezbjednost
S E M I N A R S K I R A D
Ideja evropske integracije: pokušaj stvaranja evropske političke
zajednice u godinama hladnog rata
PREDMET
EVROATLANTIZAM
Profesor:
Student:
Prof.dr Lidija Vukadiović Čehulić
Andrija Vukosavljević
Asistent:
Nikoleta Tomović
Podgorica, maj 2017.godine
2
SADRŽAJ:
UVOD ………………………………………………….…………………………..
2
HLADNI RAT ………………………………….…………………………………
3
MARŠALOV PLAN ..............................................................................................
5
FAZE I KRIZE HLADNOG RATA ……………………………………………
7
DETANTE ……………………………………………………………………………..
10
ZAKLJUČAK ………………………………………………….………………….
11
LITERATURA ……………………………………………………………………..
12
UVOD
4
Hladni rat je obuhvatao razdoblje od 1945. do 1990. godine i pokrenule su ga zemlje zapadne
alijanse u cilju zaustavljanja širenja uticaja SSSR-a i komunizma (tzv.“politika gvozdene
zavjese”). Razlog za izbijanje ovih sukoba nastao je 5. januara. 1945.godine, kada je SSSR
priznao privremenu revolucionarnu vladu Poljske, a zapadni saveznici dali legitemitet izbegloj
vladi Edvarda Razinskog (1891-1993). Na samom početku hladni rat je bio skoncentrisan na
Evropu. Njegova dinamika se razvila iz kolapsa “ Velikog trougla “ evropskih sila koje su
ostavile pobjednike, zapadne saveznike, licem u lice, sa pobjednikom SSSR-om. O tome kada je
tačno počeo Hladni rat moglo bi se raspravljati, ali je definitivno svoj vrhunac dostigao kroz
američku obavezu prema Evropi, kao što je izraženo u Trumanovoj doktrini i Maršalovom planu,
i kroz posljedično izražavanje Sovjetskog napredovanja. Hladni rat (1945.-1991.) je
neprijateljski odnos koji je vladao između komunističkih nekomunističkih zemalja od kraja
Drugog svjetskog rata do raspada SSSR-a početkom 1990-tih. S jedne strane su bili SSSR i
njegovi saveznici, poznati kao Istočni blok. S druge strane su bili SAD i njegovi saveznici,
poznati kao Zapadni blok. Taj se odnos zvao Hladni rat zato što nije bilo znatnijeg ratovanja
između dvije strane. Pojam je prvi upotrebio Bernard Baruch, savjetnik američkog predsednika,
tokom rasprave u američkom kongresu 1947.godine. Hladni rat su obilježili obostrano
nepovijerenje, sumnjičenje i nesporazumi. Ponekad se osjećala prijetnja Trećeg svijetskog rata.
SAD je optuživao SSSR zbog širenja komunizma u svijetu, a SSSR je optuživao SAD zbog
imperijalizma i kontrarevolucije.
Hladni rat se nesumnjivo nastavio tokom sovjetske blokade Berlina 1948.-1949. godine. koja je
dovela do stvaranja NATO-a, a nije se završilo sve dok nije probijena “ Gvozdena zavjesa” u
Evropi, 40 godina kasnije. Pored toga, treba naglasiti da je Hladni rat ubrzo prebacio svoj
evropski fokus. Uvijek je postojala i azijska komponenta i uvijek je postojala jaka unutrašnja
logika nastala kao rezultat sovjetsko-američkog rivalstva koje ga je pretvorilo u pravu globalnu
konfrontaciju i ubrzano utrkivanje u naoružavanju.
Potpuno razorena ekonomija evropskih zemalja, prosto nije mogla samostalno da se izdigne i
dostigne potreban nivo i proste proizvodnje, Evropom je zavladala glad, milioni njenih
stanovnika i bukvalno su zavisili od pomoći koje su im dostavljale SAD-e. Rivalitet SAD-a i
