Informaciono društvo (pojam i odlike)

Zoran Jovanović 326/16

VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

Socijalni i pravni kontekst računarstva

Seminarski rad

Informaciono društvo (pojam i odlike)

Predmetni nastavnik:

Student:

Dr Vladimir Urošević

Zoran Jovanović 326/16

Dr Vladimir Simović

Datum predaje

Beograd

Jun, 2017.

Informaciono društvo (pojam i odlike)

Zoran Jovanović 326/16

Sadržaj:

REZIME…………………………………………………………………………………………………………………………..………….1

KLJUČNE REČI……………………………………………………………….……………………………………………..…………..1

UVOD…………………………………………………………………………………………………………………………..……….……1

1.INFORMACIONO DRUŠTVO - POJAM………………………………………………………………………….………….2

1.1.

TEHNOLOŠKI KRITERIJUM...............................................................................4

1.2.

EKONOMSKI KRITERIJUM................................................................................4

1.3.

PROFESIONALNI KRITERIJUM..........................................................................4

1.4.

PROSTORNI KRITERIJUM................................................................................5

1.5.

KULTURNI KRITERIJUM...................................................................................5

2. KARAKTERISTIKE INFORMACIONOG DRUŠTVA.........................................................5

3. FAKTORI RAZVOJA INFORMACIONOG DRUŠTVA.......................................................6

4. MODELI RAZVOJA INFORMACIONOG DRUŠTVA........................................................6

5. INFORMACIONO DRUŠTVO U SRBIJI.......................................................................8

6. ZAKLJUČAK..........................................................................................................10

LITERATURA............................................................................................................11

background image

Informaciono društvo (pojam i odlike)

Zoran Jovanović 326/16

1. Informaciono društvo – pojam

Termin   informaciono   društvo   opisuje   društvo   i   ekonomiju     koji   omogućavaju   optimalno 
korišćenje  različitih  oblika IKT. To podrazumeva  očekivanje  da  u  jednom  informacionom 
društvu ljudi sa lakoćom koriste nove oblike elektronskih komunikacija u svim prilikama: na 
radnom mestu, u obrazovnim ustanovama, u kući, u radu i u slobondom vremenu, uživajući 
pri tome maksimalnu korist od te upotrebe.

Mada ne postoji jedna opšteprihvaćena definicija pojma informacionog društva, danas se u 
literaturi može naći mnoštvo definicija ovog pojma koje potiče od raznih autora.   Prema 
nekim autorima informaciono društvo predstavlja formu društvenog organizovanja koja je 
karakteristična za post – industrijski period razvoja Zapada. Za ovo shvatanje se može reći 
da počiva na ideji prema kojoj je raspodela informacija u društvenim strukturama značajnija 
od   raspodele   kontrole   nad   sredstvima   rada.   S   druge   strane,   danas   upotreba   termina 
„informaciono društvo“ najčešće ukazuje na visok stepen u kome su savremena društva 
zavisna od upotrebe informaciono – komunikacionih tehnologija. 

1

Po rečniku zakonodavstva EU, informaciono društvo je sinonimno sa onim što se zove „nove 
informacione   i   komunikacione   tehnologije“.   Te   tehnologije   se   prvenstveno   odnose   na 
masovno korišćenje informaciono – komunukacione mreže „Internet“. 

Prema   Vikipediji,   informaciono   društvo   je   društvo   u   kojima   stvaranje,   distribucija   i 
manipulacija informacijama postaje značajna kulturna i ekonomska aktivnost. Zasniva se na 
„ekonomiji   znanja“  jer   profit  generiše   eksploatacijom  znanja,  a  u   manjoj  meri  prirodnih 
resursa.   Centralno   mesto   u   ovim   društvima   zauzimaju   informacione   tehnologije   koje 
direktno utiču na proizvodnju i ekonomiju. Smatraju se naslednikom industrijskog društva.

Rai i Lal (2000) navode da je informaciono društvo ono društvo u kome se informacije 
intenzivno   koriste   kao   aspekt   ekonomskog,   društvenog,   kulturnog   i   političkog   života. 
Informaciono   društvo   proističe   iz   dva   povezana   oblika   razvoja:   prvog,   dugoročnog 
ekonomskog razvoja i drugog, tehnološkog razvoja. U dugoročnom ekonomskom razvoju 
izvor ekonomske snage se menja, prelazeći iz primarnog sektora (poljoprivrede, šumarstva, 
rudarstva) najpre u rastući sekundarni sektor (zanatstvo i industrija), a zatim iz njega u 
tercijarni sektor (sektor usluga) koji se ubrzano širi i postaje značajan činilac bruto domaćeg 
proizvoda.

Jedan od najznačajnijih teoretičara koji predviđa pojavu novog oblika društva zasnovanog 
na tehnološkim promenama jeste Daniel Bel. On za novi oblik društvenog sistema u kome 
znanje   zauzima   centralno   mesto   uvodi   termin   post   –   industrijsko   društvo.   Po   Belu, 
tehnološke   inovacije   periodično   iniciraju   promene   u   društvu.   Po   njemu   pojava   prvih 
računara sredinom 20. veka označava ulazak u post – industrijsko doba kao novu fazu u 
evoluciji društva.

1

 Knjiga strana18

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti