BEOGRADSKA POSLOVNA SKOLA

VISOKA SKOLA STRUKOVNIH STUDIJA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA

MONETARNE I JAVNE FINANSIJE

Tema:

INFLACIJE KAO IZVOR MONETARNE NESTABILNOSTI

Mentor:                                                                        Student: 
Danijela Radenkovic                                                   Zarko Ivkovic 

Pozarevac,januar,2018.godine

SADRŽAJ

Uvod...............................................................................................3

Pojam, poreklo i razvoj inflacije.........................................................3

Vrste inflacije......................................................................................5

Uzroci inflacije....................................................................................6

Borba protiv inflacije...........................................................................7

Posledice inflacije............................................. .................................8

Ekonomski rast...................................................................................9

Ekonomske slobode i ekonomski rast................................................10

Zaključak............................................................................................13

Literatura............................................................................................13

  

2

background image

U monetarnoj literaturi i enciklopedijama može se naći da je reč inflacija prvi put 

štampana   u   delu   „Velika   papirna   obmana   ili   približavanje   finansijske   eksplozije“ 
Aleksandra   Demlera   1964.godine   u   kojoj   se   usled   Građanskog   rata   u     Americi 
predviđala finansijska katastrofa kada je nastalo naduvavanje novčanog prometa, što 
je za posledicu imalo veliki porast cena

.

Inflacione   pojave   su   bile   često   vezane   za   pojave   velikih   ratova,   jer   u   tim 

situacijama dolazi do nestašice roba i snažnog rasta cena, a sve to usled preterane 
emisije novca za finansiranje ratova.

„Jedan   nepoznati   pisac   sa   američkog   juga   opisao   je   inflaciju   za   vreme 

Građanskog rata u Americi, u periodu od 1861. do 1865.godine, na način koji se često 
citira u anglo-američkoj literaturi:“Nekada smo odlazili u dućan sa novcem u džepu, a 
vraćali se sa korpom punom namirnica. Sada odlazimo sa korpom punom novca, a 
vraćamo se sa namirnicama koje mogu da stanu u džep. Svega je nestalo – sem 
novca. Cene su haotične, a privreda je dezorganizovana. Ručak koji je obično stajao 
koliko i ulaznice za operu, sada košta dvadeset puta više. Posao često stagnira, jer 
niko ne zna koliko da naplati. Posledica je da svako naginje nagomilavanju „stvari“ i 
gleda da se otarasi „rđavog“ papirnog novca koji istiskuje „dobar“ metalni novac iz 
cirkulacije. Rezultat: delimičan prelaz na trampu sa svim njenim nezgodama.“

1

Inflacija   je   naročito   izražena   u   XX   veku,   a   naročito   za   vreme   i   posle   Prvog 

svetskog rata kada mnoge zemlje prelaze na papirnu valutu. Iz tog razloga dolazimo 
do zaključka da je osnov za inflaciju napuštanje zlatnog novca. Mada je inflacija 
karakteristična za zemlje u ratu ona se javlja i u doba priprema za rat i posle ratova i 
to na obe strane: i u zemljama pobednika i u zemljama poraženih.

Tokovi modernih inflacija su daleko složeniji, a uzroci dublji i raznovrsniji. Sami 

izučavaoci inflacije daju svoje definicije svaki za sebe. Jedna od najstarijih definicija 
koje   se   pominju   glasi:  

suviše   novca   juri   premalo   roba.

    Najrasprostranjenije 

definicije inflacije su one koje ističu da ona predstavlja stalni rast opšteg nivoa cena. 
Povećanje cena može, u principu nastati usled povećanja efikasnosti novca ili usled 
smanjenja ponude roba. Povećanje opticaja novca je najčešći uzrok inflacije u sistemu 
papirnog važenja. Tu je uzročnik sama država koja u cilju pokrivanja svojih rashoda 
izdaje papirni novac i zadužuje se kod Centralne banke. Povećanom količinom novca 
država kupuje razne proizvode i usluge na tržištu i time dvostruko negativno deluje:
-

povećava opticaj i

-

smanjuje robne fondove.

Prema nemačkom istraživaču inflacije  iz 1923.godine Kurtu Singeru, inflacija se 

manifestuje   u znatnom povećanju nivoa cena, koji nastaje usled naglog povećanja 
novčane   mase   što   je   praćeno   povećanjem   bankarskih   kredita.   Naš   ekonomski 
stručnjak M. Vučković nasuprot tome tvrdi da inflacija može nastati i bez povećanja 

1

4

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti