Informacioni sistem u funkciji kvalitetnog računovodstvenog izveštaja
INFORMACIONI SISTEM U FUNKCIJI KVALITETNOG
RAČUNOVODSTVENOG IZVEŠTAVANJA
INFORMATION SYSTEMS IN THE FUNCTION OF THE QUALITY
ACCOUNTING REPORTS
Dr. Slađana J. Perović
Fakultet za menadžment u Zaječaru
Sadržaj -
U savremenim uslovima poslovanja za
ostvarivanje kvalitetnog račuvodstvenog izveštavanja,
preduzeće je orijentisano ne samo na domaće već ina
međunarodno tržište. Internacionalizacija poslovanja
podrazumeva komunikaciju između kompanija, zasnovanu
na računovodstvenim informacijama u preduzeću i
upotrebom računovodstvenog softvera.
Abstract -
In contemporary condition of running business,
for realization the quality accounting reporting, company
is oriented not only on domestic market, but on
international market as well. Internationalization of
running business implies communication among
companies, based on accounting information in a
company and reliable accounting software.
Kvalitet računovodstvenih izveštaja je od velikog značaja
za najširi krug korisnika računovodstvenih informacija.
Pri tome, kao korisnike informacija računovodstvenih
izveštaja ne treba posmatrati samo vlasnike preduzeća,
poverioce, poslovne partnere i državu, već celokupnu
javnost, tj. okruženje preduzeća, zbog čega se i kaže da
kvalitet računovodstvenih izveštaja predstavlja javni
interes.
Kvalitet
računovodstvenih
izveštaja biće
obezbeđen samo ako su ispunjeni određeni preduslovi,
koji su definisani Okvirom za pripremanje i prezentaciju
računovodstvenih izveštaja koje je objavio Odbor za
međunarodne računovodstvene standarde (od 2004.
godine
Odbor
za
međunarodne
standarde
računovodstvenog izveštavanja). Da bi imali punu
upotrebnu vrednost za široki krug korisnika u smislu
informacione osnove za donošenje pravilnih ekonomskih
odluka,
računovodstveni
izveštaji
moraju
imati
kvalitativne osobine od kojih su najznačajnije sledeće:
(1)
razumljivos
t
, pri čemu je osnovna pretpostavka da
korisnici informacija godišnjeg obračuna poseduju
odgovarajuća znanja o poslovnim i ekonomskim
aktivnostima i o računovodstvu, kao i spremnost da
informacije prouče sa posebnom pažnjom (Par. 25);
relevantnost
- odnosi se na sadržinu informacija
relevantnih za donošenje ekonomskih odluka.
Informacije su, shodno paragrafu 26 Okvira,
relevantne kada utiču na ekonomske odluke
korisnika pomažući im da procene prošle, sadašnje i
buduće događaje, ili pak potvrđujući ili
ispravljajući svoje procene iz prošlosti;
pouzdanost
- informacije godišnjeg obračuna
ispunjavaju,
prema
shvatanju
IASB,
ovaj
kriterijum, kada u njima nema materijalnih grešaka.
Kriterijum pouzdanosti se konkretizuje kroz
sekundarne zahteve: verodostojno predstavljanje
(Faitful Representation)
, suština važnija od forme
(Substance over Form)
, neutralnost
(Neutrality)
,
opreznost
(Prudence)
i potpunost
(Completeness)
.
uporedivos
t
- korisnici moraju biti u stanju
uporediti računovodstvene izveštaje preduzeća kroz
vreme, kao i sa drugim preduzećima - sa ciljem
procene njihovog relativnog finansijskog položaja i
uspešnosti poslovanja. Osim toga, korisnici
izveštaja
treba
da
budu
obavešteni
o
računovodstvenim politikama koje se primenjuju
pri
pripremi
računovodstvenih
izveštaja, o
eventualnim promenama tih politika i o učincima
takvih promena.
Bazični principi relevantnost i pouzdanost dopunjuju se
u Paragrafu 43 i 44 dodatnim uslovima. Pošto sa
udaljavanjem publikovanja godišnjeg obračuna od
datuma pod kojim je sastavljen opada relevantnost
informacija za odlučivanje, zahteva se blagovremenost
izveštavanja. Osim toga, objavljivanje pojedinih
informacija je svrsishodno samo ako je njihova korsnost
za adresate veća od troškova koji iziskuju njihovo
pripremanje.
Treba naglasiti da u ekstremno retkim okolnostima,
kada menadžment dođe do zaključka da bi pridržavanje
zahteva iz nekog standarda bilo obmanjujuće i da je
zbog toga neophodno odstupiti od nekog zahteva, u cilju
poštene prezentacije preduzeće bi trebalo da obelodani:
zaključak menadžmenta da računovodstveni
izveštaji pošteno prikazuju imovinski, finansijski i
prinosni položaj, kao i gotovinske tokove
preduzeća;
da se pridržavalo, u svim značajnim tačkama,
primenljivih MRS, sa izuzetkom odstupanja od
jednog standarda da bi se postigla poštena
prezentacija;
MRS od koga je preduzeće odstupilo, prirodu
odstupanja uključujući postupak koji bi taj standard
zahtevao, razlog zbog kojeg bi postupak bio
obmanjujući u određenim okolnostima i postupak
bilansiranja koji je korišćen; i
finansijsko dejstvo odstupanja na periodični rezultat,
imovinu, obaveze, kapital i novčane tokove
preduzeća za svaki prezentirani period (MRS 1.13).
Standardizacijom
kvaliteta
koje
treba
da
imaju
računovodstvene informacije u smislu njihovog "fer
prezentiranja" postiže se njihova veća upotrebna vrednost
za sve korisnike, naročito investitore.
Kao što je poznato, brojni su korisnici informacija
finansijskog računovodstva. Oni se mogu klasifikovati po
više osnova. Medjutim, sa aspekta namene informacija,
korisnici informacija svrstavaju u dve globalne grupe i to:
1) eksterni korisnici - vlasnici (akcionari), kreditori,
poslovni partneri, država i javnost, i 2) interni korisnici -
menadžment (uprava) preduzeća, pre svega. Navedeni
korisnici su zainteresovani, prvenstveno, za polaganje
računa o stanju i uspehu preduzeća, kao i novčanim
tokovima i promenama na kapitalu. Ipak, s obzirom na
heterogenost odluka koje donose, postoje različiti stavovi,
odnosno zahtevi u odnosu na objavljivanje finansijskih
informacija u redovnim i specijalnim računovodstvenim
izveštajima. Tako na primer,
akcionari
su zainteresovani
da budu obaveštavani o stanju i uspehu preduzeća čije
akcije poseduju radi donošenja odgovarajućih odluka o
tome da li će i dalje zadržati isti menadžment ili ne, zatim
o donošenju odluke o isplati dividende ili povlačenju
kapitala iz preduzeća i njegovom investiranju u
profitabilnije poslove ili preduzeća. Sa druge strane,
kreditori
su zainteresovani za sigurnost svog plasmana
odnosno sposobnost preduzeća da redovno izmiruje
dospele kamate i vrši otplatu dugova. Tako, na osnovu
informacija o solventnosti i rentabilnosti preduzeća
kreditori procenjuju sigurnost svojih plasmana u
preduzeće i donose odluku o iznosima i uslovima pod
kojima će svoja sredstva plasirati.
Država i njeni organi su višestruko zainteresovani za
polaganje računa o stanju i uspehu prvenstveno onih
preduzeća čije je učešće u ekonomiji zemlje dominantno.
Naime,
raspolažući
relevantnim
i
pouzdanim
informacijama o njihovom poslovanju, država i njeni
organi su u mogućnosti da koncipiraju adekvatne mere
ekonomske politike i donose odredjena privredno-
sistemska rešenja.
Poslovni partneri
, odnosno kupci i
dobavljači na osnovu kvalitetnih računovodstvenih
informacija o stanju i uspehu preduzeća, pored ostalog,
donose odluke o vodjenju poslovne politike sa
preduzećem, tj. pod kojim uslovima se može nastaviti
poslovna saradnja. Najzad, što se tiče
menadžmenta
treba istaći da je polaganje računa o stanju i uspehu
preduzeća od značaja za ocenu njegove efikasnosti kao i
ostvarenje odredjenog materijalnog interesa (u vidu
bonusa i drugih naknada za uspešan rad).
Naše je opredeljenje da računovodstveno izveštavanje
posmatramo sa aspekta konkretnog preduzeća, odnosno,
kao faktore koji utiču na celokupni proces
računovodstvenog izveštavanja - počev od pripreme i
sastavljanja računovodstvenih izveštaja u preduzeću,
sve do njihovog obelodanjivanja i nezavisne revizije. U
tom smislu, faktori od uticaja na kvalitet finansijskog
izveštavanja sistematizovaćemo u sledećih sedam grupa:
1
računovodstveni informacioni sistem,
2
adekvatnost računovodstvenog kadra,
3
pouzdanost sistema interne kontrole,
4
postojanje interne revizije u preduzeću,
5
pouzdanost računovodstvenog softvera,
6
blagovremnost
otkrivanja
i
sprečavanja
kriminalnih radnji,
7
nezavisna revizija.
RAČUNOVODSTVENI INFORMACIONI
SISTEM
Računovodstveni sistem predstavlja niz zadataka i
evidencija nekog pravnog lica za obradu poslovnih
događaja radi vođenja računovodstvene evidencije. "Taj
sistem identifikuje, prikuplja, analizira, obračunava,
klasifikuje i sumira poslovne i druge događaje i o njima
izveštava".
(2)
Pravilna ustrojenost računovodstvenog
informacionog sistema i adekvatna kontrola kvaliteta
njegovog funkcionisanja osnova su za kvalitetno
finansijsko izveštavanje. Zahtevi internih i eksternih
korisnika računovodstvenih informacija su često vrlo
različiti zbog čega se pred računovodstvom preduzeća
postavlja složen zadatak. Generisanje blagovremenih,
tačnih i pouzdanih informacija njihovim korisnicima je
osnovni zadatak računovodstva kompanije. Kibernetska
povezanost
pojedinih
aktivnosti
unutar
jednog
računovodstvenog informacionog sistema može se
prikazati sledećim dijagramom (slika br.1)
(3)

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti