Sistemi, kibernetika i informatika

Sistemi

Kibernetika i upravljanje sistemima

Informatika i računarstvo

Značaj informatike i računarstva

Istorijski razvoj računara

Informacione tehnologije

Uopšte o sistemima

Sistem predstvavlja 

skup elemenata

 

(E1, E2, ..., En)...

...između kojih 

postoji uzajamno 

dejstvo

 radi 

postizanja nekog cilja

Sistem u toku nekog posmatranog 
vremena vrši 

transformaciju ulaznih u 

izlazne

 veličine.

Obrađuje materiju, energiju, informacije 
i druge ulazne veličine.

Elementi sistema

Elementi sistema

 predstavljaju objekte 

koji poseduju neka svojstva opisana 
njihovim atributima. 

Između tih objekata uspostavljaju se 

veze

, ili 

relacije

, koje takođe imaju 

svoje osobine.

Sve ono što ne pripada sistemu naziva se 

okruženje

Karakteristike sistema

Sistem je 

skup elemenata

 u međusobnoj 

interakciji

Ostvaruje jedinstvo

 sa okruženjema

Predstavlja 

elemenat (podsistem)

 višeg 

sistema

Elemenat sistema se može posmatrati 
kao 

sistem na nižem

 nivou. 

Informacioni sistemi

 spadaju u 

realne

 

ili 

konkretne

 sisteme, mogu postojati 

kao 

prirodni

 ili 

veštački

, tretira se kao 

podsitem

 u organizacionom sitemu, kao 

veštački

, tj. delo ljudske kreacije. 

Pojam i karakteristike informacionih sistema

U informacionom sistemu se informacija 
tretira kao novo saznanje ili poruka koja 
omogućava donošenje odluka ili 
doprinosi poboljšanju upravljanja.

Informacioni problemu u 
organizacionom sistemu su:

Izučavanje uticaja informacija na 
funkcionisanje organizacionog sistema

Izgradnja modela podataka, 
automatizacija obrade podataka i 
predstavljanje informacija.

Opšte funkcije IS

Prikupljanje, selekcija i klasifikacija 
podataka

Obrada podataka

Memorisanje i čuvanje podataka

Distribucija podataka

Svi automatizovani IS imaju neke zajedničke 
komponente:

Računarski hardver

Računarski softver

Ljudi

Podaci

Procedure

Kibernetika i upravljanje sistemima

Kibernetika je nauka koja se bavi opštim 
zakonitostima procesa upravljanja

Osnovna ideja kibernetike se sastoji u 
utvrđivanju analogije između procesa 
upravljanja koji postoje u:

Mašinama

Živim organizmima

Društvenim sistemima

Zadatak upravljanja je da obezbedi 
realizaciju planiranih ciljeva koji stoje 
pred sistemom.

Predmet izučavanja informatike i računarstva

Podatak i informacija

Pojam informatike

Pojam računarstva

Odnos informatike i računarstva

Podatak i informacija

Podatak je formalizovana predstava 
misli, ideja ili neke druge činjenice 
pogodne za komunikaciju, interpretaciju 
i obradu od strane čoveka ili mašine.

Informacija je svako saznanje koje može 
da bude prihvaćeno od živog organizma 
ili mašine.

Svojstva informacije:

Za svaku informaciju mora da postoji 
pošiljalac i primalac.

Informacija povećava nivo znanja 
primaoca

Informacija mora biti razumljiva za 
primaoca

Vrednost (količina) primljenih 
informacija zavisi od prethodnog znanja 
primaoca. 

Pojam informatike

Informacioni sistem

 je onaj sistem u 

kome su dominantne delatnosti: čuvanje, 
prenos i obrada informacija. 

Informatika

 je posebna naučna 

disciplina koja izučava informacione 
sisteme ili informacione aspekte u bilo 
kom drugom sistemu.

Informacione tehnologije

 čine metode, 

tehnike i sredstva za čivanje, prenos i 
obradu informacija. 

Pojam računarstva

Računar

 je mašina koja automatski, bez 

intervencije čoveka izvršava niz 
aritmetičkih i logičkih operacija. 

Nivo rešavanja problema na računaru: 
algoritamski, programski, mašinski

Program

 je niz instrukcija kojima se 

računaru saopštava način rešavanja 
određenog problema.

Računarstvo

 je naučna disciplina koja 

izučava šta se i kako rešava pomoću 
računara.

Istorijski razvoj računara - I

-450. konstruisan ABAKUS (Grčka ili 
Egipat)

1614. pojava logaritamskih tablica sa 
osnovom e (Neper)

1617. konstruisana mašina za množenje 
(Neper)

1632. konstruisan logaritmar (Orted)

1642. konstruisana mašina za sabiranje 
(Paskal)

1673. konstruisan Lajbnicov kalkulator

Istorijski razvoj računara - II

1805. Pojava razboja sa bušenim 
karticama (Žakar)

1822. diferencijana mašina (Bebidž)

1880. Mašina za sortiranje  (Holerit)

1890. Otkrivena elektronska cev (Li de 
Forest)

1944. Automatski mehanički računari 
MARK1 i MARK2.

1946. ENIAC računar sa elektronskim 
cevima

Istorijski razvoj računara - III

1947. proizveden tranzistor

1949. EDVAC Fon Nojmanov računar

1951. UNIVAC prvi komercijalni 
računar

1981. Prvi personalni (PC) računar

2. Računarski sistemi

Pojam digitalnog računarskog sistema

Aritmetičke i logičke opracije u računaru

Mikroračunar

Ulazni uređaji

Izlazni uređaji

Ulazno-izlazni uređaji

Pomoćne (sekundarne) memorije

Pojam digitalnog računarskog sistema

Sistem

: skup različitih objekata 

organizovanih i povezanih u jedinstvenu 
celinu radi izvršavanja tačno određenih 
ciljeva i zadataka.

Računarski sistem

: jedinstvena celina 

fizičke ahitekture i programske podrške 
kojom se obezbeđuju usluge različitim 
korisnicima. 

Digitalni računarski sistem

Automatski, elektronski, reprograbilni, 
digitalni uređaj za obradu podataka u 
najširem smislu.

Automatski

 – opracije se izvode po 

određenom programu.

Elektronski

 – sastavljen od elektronskih 

elemenata i komponenti 

Reprograbilni

 – programi se mogu 

menjati zavisno od potreba.

Digitaln

i – podaci se zapisuju sa nulama 

i jedinicama. 

Opštenamenski

 – koristi se u različite 

svrhe (namena mu nije određena)

Obrada podataka

 – prihvata, čuva, 

obrađuje, prikazuje i distribuira podatke.

Globalne funkcije računarskog sistema

Unos podataka

Memorisanje podataka

Izvođenje matematičko-logičkih 
operacija

Prikaz podataka

Od računara se zahteva:

Da bude univerzalan ili opšte namenski

Da automatski izvršava zahtevane 
operacije

Da memoriše podatke i programe

Da izvršava željene operacije

Da obezbedi zahtevanu komunikaciju sa 
okruženjem

Aritmetičko-logičke opracije

Predstavljanje brojeva

Aritmetika u binarnom brojevnom 
sistemu

Predstvljanje alfa-numeričkih podataka

Osnovne logičke operacije

Predstavljanje alfa-numeričkih podataka

Svi simboli azbuke (abecede), znakovi interpukcije, 
cifre, specijalni znaci u cilju komunikacije sa 
računarom, moraju se predstvati na prikladan način 
za mašinsku manipulaciju. U komunikaciji sa 
računarom najčešće se koriste:

BCD kod

EBCDIC kod

ASCII kod

Unicode

Eksterne memorije

Disketa

Disk

Kompakt disk

Magnetna traka

Flash memorija

3. RAČUNARSKI SOFTVER

Pojam i podela računarskog softvera

Operativni sistemi

Programski jezici

Aplikativni programi

Programiranje aplikacija

Pojam i podela računarskog softvera

Softver

 – skup programa koji 

omogućava efikasno korišćenje fizičkih 
resursa računarskog sistema od strane 
raznovrsnih klasa korisnika.

Sistemski softver

 – čine oprativni 

sistem (oprating szstem), uslužen 
programe (utility programs), programske 
jezike, komunikacione programe.

Aplikativni programi

 – skup programa 

pomoću kojih korisnik obavlja različite 
poslove pomoću računara.

Operativni sistem

Operativni sistem

 računara čini skup 

programa koji korisniku omogućava 
koričćenje fizičkih resursa računara 
(procesor, memorija, informacije 
(programi i podaci), ulazno-izlazni 
uređeji

Funkcije operativnog sistema

Formiranje (stvaranje) i odstranjivanje 
procesa

Upravljanje tokom realizacije procesa 
(nesmetano odvijanje procesa bez 
uzajamnog beskonačnog blokiranja)

Delovanje u slučaju izuzetnih događaja u 
toku izvršavanja procesa

Raspodela fizičkih resursa između 
procesa

Obezbeđivanje pristupa programskim 
resursima (datotekama, editoru, 
kompajlerima itd).

Obezbeđenje čuvanja podataka, 
upravljanje pristupom i bezbednošću pri 
njihovom korišćenju.

Obezbeđenje komunikacije i 
sinhoronizacije procesa.

Operativni stemi sa grafičkim interfejsom

Elementi grafičke komunikacije 

Prozor (informativni prozor, dijaloški 
prozor)

Meni

Ikona

Kursor

Ikona

Ikona je mala ilustracija -  piktogam - na ekranu 
monitora (simbol koji predstavlja koncept, objekat 
ili događaj)
Ikone pojednostavljuju računarski interfejs.
Dimenzije ikona su od 16x16 do 128x128 piksela 

Kurosr

Korsor je objekat koji se pomera na 
ekranu monitora i pokazuje tekuću 
poziciju.

U različitim aplikacijama ima različit 
oblik.

Programski jezici

Programski 

jezici su 

veštački

 jezici 

koji se koriste za upravlanje radom 
mašina, posebno računara.

Kao i prirodni jezici oni su definisani 
pravilima sintakse i semantike koji 
opisuju njihovu strukturu i značenje. 

Aplikativni programi opšte namene

Obrada teksta

Za tabelarno računanje

Grafički programi

Za upravljanje bazama podataka

Ostali aplikativni programi

Obrada teksta

Obrada teksta odnosi se na kreiranje dokumenata 
pomoću programa.

Editori teksta. U Windows-u NotePad. 

Procesori teksta. U Windows 
operativnom sistemu poznati procesori 
teksta su WordPad i (složeniji) MS 
Word koji je član MS Office porodice 
programa.

DOS editor teksta poziva se naredbom 
EDIT

Editori teksta

Kreiranje datoteke (file) sa tekstom

Unošenje i uređenje teksta

Čuvanje teksta

Štampanje teksta

Tabelarno računanje (Spreadsheet)

Program za tabelarno računaje prikazuje 
skup ćelija koje formiraju mrežu koja se 
sastoji od redova i kolona. Svaka ćelija 
sadrži ili alfanumeričke ili numeričke 
podatke. 

Alternativno, ćelija može sadržati 
formulu koja definiše kako će se 
izračunavati sadržaj te ćelije na osnovu 
sadržaja drugih ćelija.

Spreadsheet programi se koriste u 
finansijkom izveštavanju zbog njihove 
sposobnosti da automatski preračunaju 
čitav list nakon izmene pojedinačne 
ćelije.

Visicalc je prvi speadsheet program koji 
je radio na računaru Apple II.

U DOS eri najpopularniji program za 
tabelarno računanje je bio Lotus 1-2-3.

Na Wndows platformi najpopularniji je 
Excel

Programi za izradu prezentacija 
(PowerPoint)

PowerPoint je član familije programa 
MS Office

Namenjen je za izradu razlicitih 
(multimedijalnih) prezentacija.

Služi za:

Prikaz rezultata istraživanja

Promocije proizvoda i usluga

Nastavno sredstvo

Prikaz poslovnih planova i rezultata itd.

PowerPoint

U toku izrade prezentacije koriste se razliciti 
pogledi na slajdove:

Nolmalni (Normal view)

Pogled za pregled slajdova (Outline 
view)

Pogled na slajd (Slide view)

Pogleda za sortiranje (Slide sorter view)

Pogleda za prikaz slajdova (Slide show)

Ostali aplikativni softver

ERP (Enterprise Resource Planning) 
programi pokrivaju (skoro) sve aspekte 
poslovanja različitih preduzeća

Statistički programi

Programi za simulaciju

Programi za podršku u odlučivanju

Paketi za podršku u razvoju program 
CASE

Programi za podršku u projektovanju 
CAD

Želiš da pročitaš svih 1 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti