Instrumenti finansijskih tržišta – pojam, vrste i karakteristike
Univerzitet Educons
Fakultet poslovne ekonomije
Sremska Kamenica
DIPLOMSKI RAD
Instrumenti finansijskih tržišta – pojam, vrste i karakteristike
Mentor: prof. dr. Goran Anđelić Student: Jovana Nikić
E 114/12
Sremska Kamenica, 2015.
2
SADRŽAJ
1.1. Predmet istraživanja.........................................................................................................3
1.2. Ciljevi istraživanja...........................................................................................................4
2. FINANSIJSKO TRŽIŠTE: POJAM, POSLOVI I VRSTE....................................................5
2.1. Finansijsko tržište............................................................................................................5
2.2. Poslovi na finansijskom tržištu......................................................................................10
2.3. Vrste finansijskih tržišta................................................................................................ 12
4. FINANSIJSKI INSTRUMENTI: POJAM, VRSTE I KARAKTERISTIKE.......................30

4
1.2. Ciljevi istraživanja
Cilj rada je pružanje osnovna teorijskih znanja o funkcionisanju savremenih finansijskih
tržišta. Namera je, takođe, da se na osnovu analiziranih iskustava u radu i funkcionisanju
finansijskih tržišta razvijenih zemalja, uz istovremeno uvažavanje konkretnih ekonomskih i
ukupnih društvenih prilika u našoj zemlji, ukaže na perspektive i moguće pravce razvoja našeg
finansijskog tržišta.
5
2. FINANSIJSKO TRŽIŠTE: POJAM, POSLOVI I VRSTE
2.1. Finansijsko tržište
Za koncipiranje sistema finansiranja privrednog razvoja pogodna je opšta teorija sistema
čiji su temelji udareni sredinom XX veka. Teorija sistema ima prednost što problem koji je u
središtu posmatranja tretira celovito i u opštoj -međuzavisnosti dinamički, kako u prostoru, tako
i u vremenu. Sa stanovišta ove teorije moguće je svaku državu posmatrati kao celovit sistem koji
se sastoji iz većeg broja podsistema. Tako se u okviru ovog sistema mogu identifikovati
politički, pravni, obrazovni, privredni, kulturni, sportski i drugi podsistemi. Sa ekonomskog
aspekta posmatrano posebno je značajan privredni sistem.
U najširem smislu reči tržište predstavlja mesto gde se sučeljava ponuda i tražnja za
robom, uslugama i novčanim sredstvima. Finansijski sistem jedne zemlje predstavlja sastavni
deo njenog privrednog sistema. U okviru finansiiskog sistema dotične zemlje deluju finansijska
tržišta sa finansijskim učesnicima i finansijskim instrumentima. Svaki finansijski sistem
sačinjava veći broj finansijskih institucija (centralna banka, poslovne banke, štedionice,
investicioni fondovi, penzioni fondovi, osiguravajuća društva, posredničke organizacije), od
finansijskih tržišta i finansijskih instrumenata (vlasnički instrumenti, dugovni instrumenti,
derivatni instrumenti). Efikasan finansijski sistem ima za cilj da omogući nesmetano
funkcionisanje privrednog sistema, kao i rasta i razvoja nacionalne ekonomije. Putem
finansijskog sistema i njegovih elemenata obezbeđuju se slobodna novčana sredstva,
neophodno investiranje i ulaganje u tokove reprodukcije. Značaj finansijskog sistema je
nesaglediv za funkcionisanje privrednog i ukupnog ekonomskog sistema jedne nacionalne
ekonomije.
Upravo zato se često i kaže da finansijski sistem predstavlja mehanizam kojim se vrši
transfer finansijskih sredstava između različitih delatnosti i subjekata privređivanja. Posebna
uloga finansijskog sistema jeste, da obezbedi nesmetan tok kretanja finansiiskih sredstava
između:
javnog sektora
sektora stanovništva
sektora privrede
inostranog sektora.
Funkcija finansijskog sistema jeste, da poveže makroekonomske kategorije: štednju i
investicije. Dakle, finansijski sistem povezuje subjekte koji imaju viškove finansijskih
sredstava sa subjektima koji imaju manjkove finansijskih sredstava. Fenomen povezivanja
štednje i investicija na nivou nacionalne ekonomije naziva se štedno-investicionim ciklusom.
Za finansijsko tržište je karakteristično da povezuje štednju i investicije i svojim
funkcionisanjem omogućava formiranje stope prinosa (specifične cene po kojoj će investitori
plaćati sredstva štedišama).
U literaturi je najčešće prisutna definicija finansijskog tržišta, prema kojoj tržište
predstavlja organizovan prostor na kome se nude i traže novčana sredstva (iskazana u novcu,
devizama i kapitalu) i formira cena tih sredstava. U literaturi ne postoji univerzalna, definicija
finansijskog tržišta. Ako se sa šireg aspekta posmatra finansijsko tržište, tada ono postoji tamo
Finansijska tržišta i berze, Nenad M. Vunjak, Ljubomir D. Kovačevič, Subotica, 2009.

7
ekonomske institucije i principe, na kojima su zasnovani optimalno funkcionisanje i razvoj
jedne nacionalne privrede.
Najznačajniji podsistem u okviru privrednog sistema je finansijski sistem. U literaturi
posvećenoj finansijskoj tematici postoje mnogobrojne definicije finansijskog sistema.
Navešćemo neke od njih.
Finansijski sistem je odgovarajući skup institucija, instrumenata i mehanizama, putem
kojih se ostvaruje mobilizacija, koncentracija, transfer i alokacija finansijskih resursa i
novčane štednje društva.
Finansijski sistem je kolevka tržišta, institucija, zakona, regulativa i tehnika kroz koja se
trguje obveznicama, akcijama i drugim hartijama od vrednosti, određuju kamatne stope,
i finansijske usluge i proizvodi isporučuju širom sveta.
Finansijski sistem predstavlja mehanizam i vodič, odnosno sistem „kanala“ kojima se
vrši transfer finansijskih sredstava između različitih grupa i subjekata u privredi.
Na osnovu navedenih definicija konstatujemo daje finansijski sistem integralni deo
privrednog sistema, sastavljen od velikog broja manjih podsistema, i čiji je prioritetan zadatak
stvaranje uslova za neometan tok finansijskih sredstava u jednoj privredi. Postoji određena
zakonitost da što je razvijenija privreda, u čijoj osnovi su ekonomski i tržišni kriterijumi
poslovanja, razuđeniji je i efikasniji finansijski sistem. Prema tome, postoje uzročno-posledični
uticaji između stepena razvijenosti privrede i razvijenosti finansijskog sistema.
Ekonomisti poput Goldsmith-a, McKinnon-a i Show-a, dodelili su finansijskim
sistemima ključnu ulogu za normalno obavljanje privrednih aktivnosti u većem obimu. Prema
njihovim shvatanjima razlike u kvalitetu i kvantitetu usluga, pruženih od strane finansijskih
institucija, mogu delimično objasniti zbog čega pojedine nacionalne ekonomije imaju različite
stope privrednog rasta. To praktično znači da optimalno ustrojen finansijski sistem povratno
pozitivno utiče na razvoj privrede. Tako je čuveni ekonomista Jozef Šumpeter početkom
prošlog veka tvrdio da „banke koje adekvatno vrše svoju funkciju, daju podstrek tehnološkim
inovacijama, putem identifikacije i finansiranjem onih preduzeća, koje imaju najveće šanse da
implementiraju nove proizvodne postupke i koja kreiraju nove proizvode“.
Međutim, na teorijskom polju, u tradicionalnoj razvojnoj literaturi, postoje oprečna
mišljenja o potencijaloj važnosti finansija za privredni razvoj. Za razliku od tradicionalnog
koncepta, postoji i novija koncepcija koja polazi od aktivne uloge pramena u finansijskoj sferi
na razvoj realne sfere. Prema ovoj koncepciji prevelika & likvidnost svetskog finansijskog
sistema i lako dobijanje kredita usporili su razvoj domaćeg finansijskog i monetarnog sektora u
zemljama u razvoju, čime su izostali pozitivni efekti delovanja finansijskog i monetarnog
sektora na privredna kretanja.
Pored ovakve koncepcije, postoje još ekstremniji pristupi koji ukazuju na nepostojanje
neke značajnije veze između finansijskog sistema, s jedne, i realne sfere, s druge strane. Tako,
na primer, Robert Lukas konstatuje da ekonomisti neutemeljeno prenaglašavaju ulogu
finansijskog sistema u procesu privrednog razvoja. Istovremeno, on tvrdi da su u pravu oni
Bankarstvo, Srboljub Jović, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
Money and Capital Markets, Peter S. Rose, McGraw- Hill Irvin, Boston, 2003.
Finansijska tržišta i instrumenti, Dejan Erić, Čigoja štampa, 2003.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti