2
1. Uvod
Teško je poverovati da je pre 1990. godine malo ljudi koji nisu bili u računarskoj
industriji i akademskim krugovima čulo za Internet, a još manje ih koristilo. Zašto? Zato
što hardver, softver i alati za komunikaciju koji su potrebni za korištenje interneta tada
nisu bili dostupni. Zapravo je tek posljednjih godina tehnologija napredovala dovoljno da
omogući korištenje multimedijskih aplikacija, kao što su preuzimanje audio i video
podataka i animiranih prezentacija u svakodnevnoj uporabi.
Koliko je značajna razlika od par godina? Danas su Internet i World Wide
Web domaće reči, i u velikoj meri su uticali kako ljudi misle o računarima i komunikaciji.
Uprkos velikoj primeni Interneta mnogi korisnici ne mogu dati odgovor na
neka osnovna i važna pitanja o njemu kao što su: Što sve čini Internet? Je li to isto što
i World Wide Web? Kako je Internet započeo i kakva mu je budućnost? Kakve vrste alata
su dostupne korisnicima za optimalno korišćenje Interneta? Kako koristiti Internet za
pronalaženhe oodređene informacije? Ovaj seminarski rad će pokušati dati odgovore na ta
pitanja.
Počećemo sa razvojem Interneta od kraja 1960-tih do danas, zatim sledi osvrt na
pojedince, preduzeća i organizacije koje ćine Internet zajednicu. Nakon toga pričaćemo o
raznim vrstama Internet veza, koje uključuju pristupne uređaje, Internet veze, i
dostupne pružanje Internet usluga. Slijedi nnajvažniji dio ovog rada, a to je savladavanje
efikasnog Internet pretraživanja. To će omogućiti shvatanje širokog spektra izvora i
aktivnosti dostupnih putem Interneta. Upoznat ćemo se i sa nekim od najpoznatijih
aplikacija koje se koriste putem Interneta. I na kraju ćemo se pozabaviti važnim
sociološkim pitanjima koje nameče upotreba Interneta i pokušati predvideti Internet
budućnost.
4
2.3. World Wide Web
U početcima Internet su koristili fakulteti i vlada, dok široj javnosti nije bio
interesantan iz dva razloga: prvi je taj što je bio težak za upotrebu (trebalo je pisati naredbe
u šiframa, jer nije imao grafičko-korisničko okruženje), a drugi jer je bio spor.
Napretkom tehnologije dobiva bolje grafičke mogučnosti i brzinu, a istraživač Tim
Breners-Lee sa CERN-a, 1989. godine, razvija ideju World Wide Weba kao skupa
informacija u obliku stranica, međusobno povezanih i vidljivih na ekranu. To je postalo
jedna od najpopularnijih mogučnosti koje pruža Internet. A tu popularnost zahvaljuje
grupi profesora i studenata sa Fakulteta u Illinois-a, gdje su izradili
Mosaic
, prvi grafički
Web preglednik. Koristio je grafičko-korisničko okruženje i omogučio je da web stranice
sadržie i slike koje su pratile tekst. Danas Web stranice osim teksta i slika sadrže i
animacije, zvučne i video materijale.
Jedna od najzanimljivih karakteristika i Interneta i World Wide Weba je ta što ne
pripadaju nikome, tj. što niti jedna osoba, poduzeće ili organizacija ne upravljaju njime.
Web stranice izrađuju pojedinci i organizacije, i postavljaju se na servere koje posjeduju
pojedinci, škole, poduzeća ili neke druge organizacije i pružatelji usluga. Lični računari
i ostali uređaji kojima se pristupa Internetu pripadaju pojedincima, preduzećima i razniim
organizacijama. Svaka mreža povezana na Internet u vlasništvu je, i s njom upravlja
administrator te mreže, a same komunikacijske medije koji su kostur Interneta poseduju
telekomunikacijske firme. Znači u celini Internet nema jednog upravitelja, odnosno
administratora ni vlasnika. Organizacije kao što su ISOC (Internet Society) i W3C (World
Wide Web Consortium) bave se adzorom na Internetu, u smislu da daju predloge protokola
korištenja Interneta, predlažu promene gdje je potrebno i kooordiniraju komunikaciju.
2.4. Internet2
Sljedeći bitan korak u razvoju Interneta je
Internet2
, što je predstavljalo udruženi
rad preko 200 fakulteta sa preduzećima i državom, sa ciljem razvoja i unapređenja
korištenja Interneta. Glavni cilj je bio približiti Internet ostalim, novim korisnicima.
Usporedno se odvija i NGI (Next Generation Internet) projekt koje je pod
pokroviteljstvom vlade, dok je Internet2 bio pod okriljem fakulteta. Cilj ovog projekta je
unaprijediti samu tehnologiju Interneta i poboljšati njegove mogučnosti.
2.5. Današnja Internet zajednica
Današnja Internet zajednica sastoji se od pojedinaca, preduzeća, raznih organizacija
širom svijeta. Svi koji imaju računalo i mogućnosti komunikacije mogu biti dijelom
Interneta, ili kao korisnici, ili kao pruţatelji informacija. Većinu korisnika Interneta
možemo svrstati u neku od sljedećih grupa:
5
Korisnici -
ljudi koji se služe informacijama na Internetu u privatne i poslovne
svrhe. Procjenjuje se da samo u SAD-u ima više od 200 miliona Internet korisnika. A taj
broj se povećava sa sve jeftinijim pristupima Internetu.
Pružatelji Internet usluga (Internet Service Providers (ISP)) -
preduzeća i organiacije
koje omogućuju pristup drugima i naplaćuju proviziju. To uključuje razne telekomunikacijske
kompanije kao što su telefonske, kablovske kompanije i pružatelji satelitskih usluga. Neki
ISP pružaju jedinstvene usluge koji su dostupni samo njihovim klijentima.
Pružatelji Internet informacija -
njima zahvaljujemo na sadržajima koje nalazimo na
Internetu. Tu takođe svrstavamo različita preduzeća, neprofitne organizacije, edukacijske
institucije, pojedince i ostale.
Pružatelji aplikacijskih usluga (Application Service Providers (ASP)) -
kompanije
koje upravljaju i distribuiraju usluge softvera Internet korisnicima. Oni ne pružaju usluge
pristupa Internetu, već omogućuju korisnicima Interneta pristup softveru putem Interneta uz
naplatu pristupnene naknade. Prednosti toga su da si manja poduzeća mogu priuštiti jednako
kvalitetan softver za poslovanje, kao što ga imaju velika poduzeća. Prednost je takođe što se taj
softver može automatski nadogrđivati, što smanjuje potrebe za zaposljavanjem
stručnjaka. Predviđa se da će u budućnosti to biti jedini naćin nabave softvera.
Jedan od oblika Web aplikacija je
Web usluga
(Web service). To su programi
napisani prema određenim specifikacijama tako da mogu raditi skupa s ostalim Web
uslugama i različitim računarskim sistemiima. Za razliku od ostalih aplikacija, Web usluge
nemaju grafičko-korisničko sučelje (Grafical-user interface (GUI)), već omogućuju da
računarima i razne aplikacije međusobno dele podatke i procese putem Interneta. Web usluge
dodaju se na web stranice i time olakšavaju korištenje Weba krajnjem korisniku.
Infrastrukturna preduzeća
- su preduzeća koja imaju u vlasništu „puteve“ kojima
Internet podaci putuju. Primeri takvih poduzeća su telefonske, kablovske i satelitske firme.
Hardver i softver firme–
bave se distribucijom proizvoda potrebnih za korištenje
Interneta. To su firme koje nude Web pretraživače, e-mail, Web servere. Tu isto tako spadaju i
proizvođaći modema, kablova, servera, računara. U njihove kupce ubrajamo korisnike,
pružatelje usluga i sadržaja, i infrastrukturne firme.
Vlade i ostale organizacije
– razne organizacije imaju utjecaja na internet i njegovu
primenu, ipak najvidljiiji je uticaj vlade koja svojim zakonima i odredbama može ograničavati
sadržaje i pristupe Internetu. Takođe antimonopolski zakoni usko su vezani uz poslovanje
tefonskih firmi što ima utjeca i na krajnje korisnike.
Među uticajnije organizacije ubrajamo: Internet Society (ISOC) – između ostalog bavi
se utvrđivanjem protokola na Internetu, postavljanja standarda i konstruiranja adresa.
