Internet: seminarski rad iz poslovne informatike
Seminarski rad
Iz predmeta poslovna informatika
Tema:
Internet
Mentor:
Student:
Beograd, 2011.
Sadrzaj:
1. UVOD................................................................................................................3
2. Kako je nastao Internet………………………..................................................5
3. Kako radi internet?............................................................................................8
4. Internet arhitektura i adresiranje.......................................................................11
5. Internet protokoli..............................................................................................12
6. Kako se povezati..............................................................................................13
7. LAN Mreža…………………………………………......................................14
8. Šta je WWW....................................................................................................16
8.1 Kako napraviti Home Page?..........................................................................18
9. Šta je to Google?..............................................................................................19
9.1.Kako pronaći.. ...............................................................................................26
10. Posmatranje interneta….................................................................................27
10.1 Internet kao komunikacioni kanal…...........................................................28
10.2 Internet kao medijski proctor ………………..............................................32
10.3 Internet kao biznis platvorma ……………………..………..……………..34
11. E – Mail ………………………………………………………….…..……..36
12. Virusi i antivirusi ……………………………………………….…….……38
12.1. Šta su kompjuterski virusi …………………………………..……………38
12.2. Trojanski konj …………………………….……………………….……..39
12.3. Antivirusi ………………………………………………………….……..41
12.4. Vrste antivirusnih programa …………………………………….……….44
13. Šest zlatnih koraka u antivirusnoj zaštiti ……………………….………….47
14. ZAKLJUČAK................................................................................................48
LITERATURA.....................................................................................................49
2

jedinstvenog informatičkog prostora;
Internet je infrastrukturna i komunikacijska pretpostavka koncepta svetske ekonomske
globalizacije, modernog e-poslovanja.
Šta je to Internet?
Možda bi za definiciju Interneta najbolje poslužila rečenica iz reklamnog spota
računarske kuće
Apple: "Ne razmišljajte šta je Internet, Internet je sve ono što Vi želite da
bude
".
S tehničkog aspekta odgovor je krajnje jednostavan, Internet je jedan od najzanimljivijih
civilizacijskih dometa našeg doba, koji se odnose na način na koji su milioni računara
širom sveta (zahvaljujući odgovarajućim softverima i usaglašenim protokolima) povezani u
ogromnu mrežu kako bi zajednički koristili datoteke i komunicirali.
Dakle, Internet nije nikakva kompanija, institucija, organizacija ili super računar, već
najveća svetska mreža koja nema vlasnika, zabava za svačiji ukus, mesto za svačiji "džep".
Sa ulaskom "Microsofta" u globalnu pricu, pocela je era komercijalizacije.
Istrazivanje koje je sprovedeno pokazuje naglo produzenje vremena koje Evropljani
provode na internetu poredjenju sa gledanjem televizije, slusanjem radija i citanjem novina.
Od Evropljana najvise se internet koristi u Svedskoj 74 %,a najmanje u Španiji 34%.
http://www.maturskiradovi.net/forum
4
2. Kako je nastao Internet?
Priča o nastanku Interneta počinje 1950 – 1960 godine kada su veće institucije i univerziteti
u SAD i Evropu imale svoje mreže. Te mreže završavale su posao unutar institucije ali
često se javljala potreba za mrežama koje bi omogućile komunikaciju između različitih
institucija. Tu su nastajali veliki problemi, svaka mreža funkcionisala je na specifičan
način i komunikacija između dve mreže bila je teško izvodljiva ili potpuno nemoguća.
Robert Taylor, jedan od direktora
(Defense Advanced Research Projects Agency)
bio je inicijator prve mreže koja je povezala više institucija. Larry Roberts (MIT) i on su
uspostavili prvi link između Univerziteta Kalifornija (Los Anđeles) i Istraživačkog instituta
Stanford. Link je uspostavljen 29. oktobra 1969. godine i tako je nastao ARPANET.
„Nekoliko dana kasnije, 5. decembra 1969. godine broj povezanih računara je dupliran. Na
ovaj pra-Internet povezane su još dve institucije: Univerzitet Juta i Univeritet Kaliforbija
(Santa Barbara). Tada je ARPANET imao
koja su komunicirala brzinom
50kbps. ARPANET je nastavio da se širi i do 1981. godine na mreži je bilo 213 čvorova.
Brzina je ostala nepromenjena ali uključivala je i komunikaciju preko satelita i radio vezu.
Paralelno sa razvojem ARPANET-a tekao je i razvoj mreže na drugoj strani okeana. U
Evopi projekat su razvijale Norveška seizmička mreža
(NORSAR).
Juna 1973. godine
NORSAR postao je prvi čvor ARPANET-a van SAD. Za razliku od ARPANET-a
Evropska mreža nije bila namenjena samo korisnicima sa univerziteta (vojska SAD
koristila je sličnu mrežu MILNET) već i za poslovnu upotrebu.
Mreže su probile granice institucija, računari širom planete počeli su da se povezuju ali još
uvek je broj različitih mreža bio veliki i one nisu mogle međusobno da komuniciraju. Prvi
ko je odlučio da reši ovaj problem bio je ARPANET. Na njihov zahtev
(Univerzitet Stanford) počeo je da radi na protokolu koji bi omogućio komunikaciju
između različitih mreža. Razvoj novog protokola krenuo je 1973. godine. Nakon sušinske
5

nazivaju Internet, ali Internet je mnogo više. Nastao je, a to WWW je tek trebalo da bude
stvoreno.
Upravo tu na scenu stupa CERN. Fizika čestica je oblast gde je neophodna razmena
ogromne količine podataka, i to ne samo brojki i slova već grafikona i fotografija,
povezanih podataka i tekstova. Internet koji je postojao 80-tih godina XX veka nije
omogućavao jednostavni u laku komunikaciju između zapošljenih u CERN-u.
Par godina pre nego što je ARPANET konačno definisao i usvojio TCP/IP protokol, jedan
fizičar u CERN-u, Tim Berners-Lee, radio je na projektu koji bi omogućio jednostavniju i
bržu razmenu informacja između naučnika angažovanih u oblasti fizike elementarnih
čestica. Godine 1980. definisan je projekat ENQUIRE koji je kasnije prerastao u poznato
WWW. Za razliku od današnjeg Web-a ENQUIRE nije bio namenjen javnoj upotrebi, ali
istovremeno imao je i osobine nekih savremenih projekata, kao što je Wiki – za
skladištenje podataka koristio je baze podataka a tokom čitanja bilo je moguće i menjati
sadržaj stranica. Naravno, tu se nalazila i preteča današnjih linkova. Program je bio napisan
u programskom jeziku Pascal a pokretala ga je Norsk Data mašina.
Slika 2.1
- Izgled ekrana prvog web browsera (Izvor: info.cern.ch)
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti