Mi danas živimo u vremenu u kojem tehnologija igra glavnu ulogu. Smatra se da je
zemlja razvijenija time što joj je veći stepen tehnološkog napretka. U ovaj tehnološki razvoj
ubrajamo i razvoj računarske tehnologije, odnosno, razvoj Interneta.
U ovom seminarskom radu, u kratkim crtama će biti prikazano internet pravo, razvoj internet
prava kroz historiju, općenito razvoj interneta, zaštita podataka i privatne svojine na internetu
kao i autorskih prava.
Internet je globalna računarska mreža. Sam pojam internet znači mreža unutar mreže, ili
internkonekcija izmedu više računara. Strukturno postoje male mreže koje se međusobno
vezuju, i time čine ovu strukturu. Internet se sve više naziva globalnom mrežom informacija
(velika internacionalna-globalna baza podataka). Količina informacija kojom serveri posjeduju
je ogromna, i teško je procijeniti i prikazati realno kolika je ona zaista.
Internet predstavlja mrežu više desetina miliona računara koji su međusobno povezani na
različite načine. Svi ti računari koji su umreženi, međusobno komuniciraju pomoću TCP/IP. Na
osnovu Internet adrese tačno znamo kom računaru je poruka upućena.
Internet korisnicima nudi veliki broj usluga - servisa. Najčešće korišteni servisi su: e-
mail, World Wide Web (WWW), FTP, Newsgroups, Chat, servisi za pretraživanje.
Korisnik na Internetu ima svoje jedinstveno korisničko ime (user name), korisničku adresu i
lozinku (password). Međutim da bi se Internet mogao pouzdano koristiti, neophodno je
sprovesti određene mjere zaštite.
2
NASTANAK INTERNETA
2
komuniciraju. Za Internet se često kaže da je mreža svih mreža. Internet se koristi u svim
sferama života, od hobija do poslovnih informacija.
3
INTERNET DANAS
Masovni razvoj Interneta je poćeo prije 15 godina, vjerojatno tada se nije nije ni moglo
zamisliti do koje mjere će se Internet do danas razviti. Jedan od naziva Interneta je cyber-space
što bi se moglo prevesti kao imaginarni prostor. Za neke ljude je Internet postao paralelni svijet.
Najbolji primjer paralelnog svijeta je Second Life kojeg autori ne žele nazvati računalnom
igrom. Radi se o paralelnom svijetu u kojem je moguće kupovati i iznajmljivati nekretnine,
prodavati usluge, zarađivati. Čak je moguće zamijeniti novac iz virtualnog svijeta za pravi
novac u stvarnom svijetu. Postoji i nekoliko tvrtki koje se bave prodajom usluga u virtualnom
svijetu za stvarni novac. Zapravo se gubi granica između stvarnog i virtualnog svijeta.
Na početku razvoja, Internet je bio samo mjesto gdje se moglo pronaci mnoštvo
informacija u tekstualnom i grafickom obliku. Do danas je Internet postao puno više od toga.
Sadržaji na Internet-u:
Osnovno je šta Internet sadrži i šta se koristi u ustanovama za obrazovanje, a to je:
1) Elektronička pošta (E-mail)
2) NETNEWS (mrežne novosti)
3) IRC (Internet Relay Chat)
4) FTP (File Transfer Protocol) i
5) World Wide Web (WWW, Web)
Veliku popularnost su postigli servisi za pretraživanje Interneta kao što su google i yahoo
koji su danas korporacije vrijedne milijarde dolara.
2
Svjedoci smo i velikoj popularnosti Internet
dnevnika (blogova) koje vode obični ljudi. Puno ljudi ima potrebu voditi dnevnik i podijeliti
svoje misli s nepoznatim ljudima. Posljednjih godinu dana je jako popularno objavljivanje i
dijeljenje amaterskih snimki. Najpoznatiji web-site koji omogucava objavljivanje i dijeljenje
amaterskih snimki je www.youtube.com. Napomenimo da je Yahoo kupio YouTube za 1,65
milijardi dolara prije dva mjeseca, što je jedan od većih iznosa plaćenih za neki Internet servis.
2
http://www.hakom.hr/default.aspx?id=342
4
Mnoge Internet stranice se financiraju isključivo prodajom oglasnog prostora. Vec sada je
oglašavanje na Internetu postalo jednako važno kao i oglašavanje u tradicionalnim medijima
(časopisi, novine, radio, televizija). Iz dana u dan je sve veći udio trgovine preko Interneta u
odnosu na klasičnu trgovinu. Tom efektu su puno doprinijeli i servisi za aukcije kao www.e-
bay.com.
Internet danas služi i kao transportni medij za prijenos drugih informacija. Najpopularnija
upotreba je VoIP (Voice over Internet Protocol) – prijenos glasa preko Interneta. U osnovi se
radi o mogućnosti telefoniranja preko Interneta. Dva korisnika koji medusobno telefoniraju
priključe telefone na Internet preko lokalnog priključka i koriste Internet infrastrukturu za
prijenos glasa. Ova usluga je naročito korisna kod međukontinentalnih razgovora jer se ne plaća
međukontinentalni razgovor, nego samo trošak lokalnog spajanja na Internet.
Sa sve većim proširenjem mobilnih tehnologija, postaje sve popularniji i mobilni pristup
internetu s ručnih i mobilnih računara. Pretpostavlja se da će mobilni pristup internetu i VoIP
uveliko smanjiti troškove telefoniranja.
4
INTERNET I DRUŠTVO
Pojavom Interneta i njegovim ulaskom u danas već skoro sve, aspekte ljudskog života
pojavila se i potreba za određenim pravilima i normama ponašanja kojih se potrebno pridržavati
kako bi svi korisnici mogli nesmetano koristiti sve dostupne im resurse. Opće prihvaćena
pravila i norme ponašanja koja vrijede na Internetu, u manjoj ili većoj mjeri, jednaka su
ponašanju pojedinaca u socijalnim kontaktima u stvarnom životu. Drugim riječima, onako kako
bi se trebali ponašati u društvu, trebali bi se ponašati i na Internetu.
Internet je u svome razvoju prerastao onaj osnovni okvir razmjene informacija i postao
jedno od osnovnih sredstava modernog i poslovnog života. Poslovanje današnjih tvrtki bez
elektroničke pošte nezamislivo je. Nakon komercijalizacije Interneta, tj. pojave i mogućnosti
obrtaja novaca putem "on-line" kupovine i Internet bankarstva pojavila se veća potreba za
sigurnim načinima komunikacije.
Kako i kod svake tehnologije, pa i kod Interneta, pojavio se problem niza društveno
neprihvatljivog i potencijalno opasnog ponašanja u vidu:
5
Nije poželjno slati poruke za koje niste sigurni da ih primatelj želi primiti i pročitati. Lančana
pisma i ponude komercijalnih lanaca ne bi smjeli slati e-mailom. Slanje oglasa u svrhu stjecanja
zarade nije dopušteno, a odnedavno je, u nekim zemljama, pod odredenim uvjetima i kažnjivo.
Veličina poruke i privitci
Poželjno je izbjegavati slanje preduge poruke. Primatelj je često revoltiran zbog dugog
učitavanja velikih poruka.
Ako sadržaj nije samo tekst, nego i drugi dokumenti, npr. slike, tada ti dijelovi poruke trebaju
biti uključeni kao MIME privitci (attachment). MIME je kratica za Multimedia Internet
Messaging Extensions. Nije preporučljivo ukljucivati dokumente za čije je pregledavanje
potreban neki poseban, pogotovo komercijalni program, osim ako niste sigurni da primatelj
raspolaže tim programom. Pretpostavlja se da primatelj može pregledati: HTML dokumente,
GIF i JPEG formate slika , PDF dokumente. Za pregledavanje nekih drugih dokumenata
potrebno je nabaviti programe čija cijena nije zanemariva.
Poznavanje rada s e-mail programom
Nedovoljno poznavanje programa za čitanje i slanje e-maila može dovesti do nehotičnih
pogrešaka. Korištenje e-mail programa, stoga, zahtijeva učenje, isto kao i bilo kojeg drugog
programa.
Formatiranje poruka
Primatelji poruka koriste vrlo različite programe za čitanje e-maila, koji na različite načine
razlamaju tekst. Širina linije teksta ne bi trebala prelaziti 72 slova u redu. E-mail programi
obično se mogu konfigurirati tako da automatski formatiraju poruku na taj način.
Neki e-mail programi omogučuju podebljavanje ili podvlačenje teksta, ali ne postoji nikakvo
jamstvo da će primatelj poruke tekst vidjeti na isti način. Posebno se to odnosi na slanje
tekstualnih poruka u HTML formatu. HTML dijelovi trebaju se slati kao privitci. Neki
primatelji koriste programe koji ne mogu prikazati HTML, npr. "Pine", dok drugi ni ne žele
primati takve poruke. Kad god je to moguće, sadržaj poruke ograničite na običan tekst.
Izbjegavajte sastavljanje poruka čija razumljivost ovisi o tome što su pojedini dijelovi teksta
jedan ispod drugog, npr. tablice. Problem nastaje kada autor i primatelj poruke koriste različite
7
