Internet pretnje
Visoka škola strukovnih studija za vaspitače i poslovne informatičare
INTERNET PRETNJE
Seminarski rad
Mentor:
Prof. dr Kokić Momčilo
Studenti:
Vasilija Jelić
Predrag Drljača
Tamara Tešmanović
MAJ, 2019
SIRMIJUM
Sadržaj
1.Bezbednost i zaštita informacionih sistema.............................................2
2.Identifikacija i klasifikacija bezbednosnih pretnji..................................6
3.Potencijalne mete ugrožavanja sigurnosti u mreži...............................10

1.Bezbednost i zaštita informacionih sistema
Osnovu bezbednosti i zaštite informacionih sistema predstavlja trijada informacione
bezbednosti.
Slika 1. Trijada informacione bezbednosti
Izvor:
http://elearning.rcub.bg.ac.rs/moodle/enrol/index.php?id=180
, pristupljeno,
22.04.2019.
Poverljivost
Kada se štite informacije, teži se da se ograniči pristup onima kojima je dozvoljeno
da ih vide; svima ostalima treba zabraniti uvid bilo čega o njihovom sadržaju. To je
suština poverljivosti. Na primer, zakon zahteva da univerziteti ograniče pristup privatnim
informacijama o učenicima. Univerzitet mora biti siguran da samo oni koji su ovlašćeni
imaju pristup pregledu ocena.
Integritet
Integritet je garancija da informacija kojoj se pristupa nije izmenjena i zaista
predstavlja ono za šta je namenjena. Baš kao što osoba sa integritetom znači ono što on
kaže i može se pouzdati da dosledno predstavlja istinu, integritet informacija znači da
informacija uistinu predstavlja svoje značenje. Informacije mogu izgubiti svoj integritet
kroz zlonamerne namere, kao što je kada neko ko nije ovlašćen, napravi promenu
namerno pogrešno. Primer za to bi bio kada bi haker bio angažovan da uđe u
univerzitetski sistem i promeni razred.
Integritet se takođe može nenamerno izgubiti, npr. kada strujni talas kompjutera
pokvari datoteku ili neko ko je ovlašćen da napravi promenu slučajno izbriše datoteku ili
unese netačne informacije.
Dostupnost
2
Dostupnost informacija je treći deo trijade bezbednosti informacionih sistema.
Dostupnost znači da svakoj osobi koja je ovlašćena da to uradi u odgovarajućem
vremenskom okviru može pristupiti i izmeniti informacije. U zavisnosti od vrste
informacija, odgovarajući vremenski okvir može značiti različite stvari. Na primer,
trgovcu deonicama su potrebne informacije koje će odmah biti dostupne, dok će prodavač
možda biti srećan da dobije broj prodaje za dan u izveštaju sledećeg jutra. Kompanije kao
što je
Amazon.com
će zahtevati da njihovi serveri budu dostupni dvadeset četiri sata
dnevno, sedam dana u nedelji. Druge kompanije možda neće patiti ako su njihovi veb
serveri pali na nekoliko minuta.
Problemi sa kojima se suočavaju informacioni sistemi ili su se desili putem
kompjuterskog kriminala ili kompjuterske zloupotrebe. Kompjuterski kriminal i
kompjuterska zloupotreba postaju široko rasprostranjen problem, jer tehnologija može
pomoći da se ostvari skoro svaki ilegalni ili neetički zadatak. Međutim, postoji razlika
između kompjuterskog kriminala i kompjuterske zloupotrebe; kompjuterski kriminal je
kada osoba koristi kompjuter za izvršenje nezakonitog dela, dok je zloupotreba
kompjutera kada osoba koristi kompjuter da izvrši neetički, ali ne uvek nezakonit čin.
Kompjuterski kriminal i zloupotreba kompjutera postali su rašireni problem od
evolucije informacionih sistema. Pre nego što su se pojavili informacioni sistemi, podaci
su bili zaštićeniji jer je većina informacija bila čuvana samo u papirnim datotekama, i to
samo u određenim odeljenjima preduzeća gde mnogi korisnici ne bi imali pristup
podacima. Sa evolucijom informacionih sistema, velike količine podataka mogu se
skladištiti u električnom obliku, a ne u papirnim datotekama, tako da podatke može
pregledati veći broj korisnika. Pošto više korisnika može pristupiti podacima elektronski,
a ne ručno, podaci su zauzvrat podložniji pretnjama kompjuterskog kriminala i
kompjuterskim zloupotrebama.
Mnoge kompanije i pojedinci često osećaju ozbiljne posledice od sledećih
kompjuterskih kriminala i problema sa zloupotrebom računara. Često, ponekad, korisnici
informacionih sistema zavise od sistemima, tako da će mala prepreka često uzrokovati
ogromne poteškoće za poslovanje i pojedinca. Od nekoliko minuta do nekoliko dana,
sporedni efekti kompjuterskog kriminala i kompjuterskog zlostavljanja mogu biti štetni
za preduzeće ili pojedinca koji se u velikoj meri oslanjaju na informacione sisteme kako
bi ostvarili određene svakodnevne zadatke.
Postojeći problemi sa kompjuterskim kriminalom i zloupotrebom računara
ugrožavaju informacione sisteme zbog povećane pouzdanosti preduzeća i pojedinaca u
informacionim sistemima, ali i zbog povećanog rizika od pretnji zbog nesigurnih
telekomunikacionih mreža. Mnoge od uobičajenih pretnji za informacione sisteme kao
što su otkazivanje hardvera, požar, kvarovi softvera, električni problemi, akcije osoblja,
3
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti